I Yo ma Nining ma Gityer pa Yecu “Koko Jo Mapol”?
Lagam ma Baibul miyo
Gityer pa Yecu aye yo ma Lubanga tiyo kwede me laro dano ki i bal kacel ki to. Baibul waco ni remo ma Yecu oonyo piwa tye macalo ginkok. (Jo Epeco 1:7; 1 Petero 1:18, 19) Pi meno, Yecu owaco ni ebino “pi miyo kwone me koko jo mapol.”—Matayo 20:28.
Pingo ‘ginkok pi jo mapol’ mitte?
Laco mukwongo, Adam, onongo kicweye labongo roc nyo bal. En onongo tye ki gen me kwo pi naka, ento en orwenyo gen meno i kare ma en okwero winyo dog Lubanga. (Acakki 3:17-19) I kare ma Adam onywalo lutino, gin gulako bal ki bote. (Jo Roma 5:12) Pi tyen lok man, Baibul tito ni Adam ‘ocatte’ woko kekene kacel ki lutinone me bedo opii i te bal ki to. (Jo Roma 7:14) Pi roc ma gitye kwede, pe tye ngat mo i kingi ma twero culo pi gin ma Adam orwenyo.—Jabuli 49:7, 8.
Kica omako Lubanga i kom likwayo pa Adam pi kwo matek ma gitye iye. (Jon 3:16) Ento, pien Lubanga ngolo kop atir, en pe ocayo balgi acaya labongo tyen lok mo. (Jabuli 89:14; Jo Roma 3:23-26) Lubanga maro dano, pi meno en oketo yub mo me timmigi kica pi balgi, ki dong me jwayone woko matwal. (Jo Roma 5:6-8) Ginkok aye obedo yub meno.
Ginkok mono tiyo i yo ma nining?
I Baibul, lok man ni ‘ginkok-ki’ kwako jami adek mapat pat:
Obedo cul.—Wel 3:46, 47.
Kitiyo kwede me gonyo ngat mo.—Nia 21:30.
Rwatte ki wel gin ma kiculo pire, nyo ocung pire.a
Nen kong kit ma jami magi kubbe kwede ki ginkok pa Yecu Kricito.
Cul. Baibul waco ni Lukricitayo “giwilowu awila ki wel.” (1 Jo Korint 6:20; 7:23) Wel meno aye remo pa Yecu, ma en otiyo kwede me ‘koko dano pi Lubanga, ma gua ki i kaka mapol mapatpat, ki i leb ki rok mapatpat ducu.”—Niyabo 5:8, 9.
Gonyo. Gityer pa Yecu ‘gonyowa’ ki i bal.—1 Jo Korint 1:30; Jo Kolocai 1:14; Jo Ibru 9:15.
Rwatte. Gityer pa Yecu rwatte litap ki gin ma Adam orwenyo—kwo ma pe ki roc. (1 Jo Korint 15:21, 22, 45, 46) Baibul wacci: “Pien macalo pi dano acel [Adam] ma pe obedo ki winy omiyo dano mapol ata gudoko lubalo, kit meno bene pi winy pa dano acel [Yecu Kricito] jo mapol ata gibikwanogi ni kitgi atir.” (Jo Roma 5:19) Man twero konyowa me niang kit ma to pa laco acel twero culo ginkok pi lubalo mapol. Ki lok ada, gityer pa Yecu obedo ‘ginkok ma rwatte pi jo ducu’ ma gitimo gin ma mitte me nongo adwogi maber ki iye.—1 Temceo 2:5, 6.
a I Baibul, nyig lok ma kigonyo ni “ginkok-ki” tyen lokke ni wel, nyo gin mo ma pire tek, ma kiculo. Me labolle, nyig lok me leb Ibru, ka·phar,ʹ tyen lokke ni “umo.” (Jabuli 65:3) Nyig lok macok kwede, koʹpher, tyen lokke ni wel ma giculo me umo gin mo, nyo koko ngat mo. (Nia 21:30) I yo acel-li, nyig lok me leb Grik, lyʹtron, ma pol kare kigonyo ni “ginkok,” bene kitwero gonyone ni “wel me wilo gin moni.” (Matayo 20:28; The New Testament in Modern Speech, by R. F. Weymouth) Lucoc me Grik onongo gitiyo ki nyig lok man me lok i kom wel cente ma kiculo me koko lamabuc nyo gonyo opii.