-
“O Matsɛ Yemi ɔ Nɛ Ba”Mawu Matsɛ Yemi ɔ Ngɛ Nɔ Yee!
-
-
15, 16. Munyu nɛ ji, “yi nɔ nɛ ɔ” kɔɔ mɛnɔmɛ a he?
15 Mɛni be Mawu Matsɛ Yemi ɔ maa ba nɛ e ba ye zugba a tsuo nɔ? Yesu tsɔɔ we be tutuutu nɛ Matsɛ Yemi ɔ maa ba. (Mat. 24:36) Se e de nɔ́ ko nɛ maa nɔ mi kɛ haa wɔ kaa e be kɛe kulaa nɛ Matsɛ Yemi ɔ maa ba. Yesu tsɔɔ kaa ja “yi nɔ nɛ ɔ” na e gbami ɔ mi bami loko Matsɛ Yemi ɔ maa ba. (Kane Mateo 24:32-34.) Munyu nɛ ji “yi nɔ nɛ ɔ” kɔɔ mɛnɔmɛ a he? Nyɛ ha nɛ wa susu Yesu munyu ɔmɛ a he saminya.
16 “Yi nɔ nɛ ɔ.” Anɛ nihi nɛ a pi Kristofohi ɔ a he munyu nɛ Yesu ngɛ tue ɔ lo? Dɛbi. Waa hyɛ nihi nɛ Yesu kɛ mɛ tu munyu ɔ. Yesu gba gbami nɛ ɔ kɛ tsɔɔ e kaseli bɔɔ ko nɛ a “ba e ngɔ ngɛ laami mi” ɔ. (Mat. 24:3) E be kɛe nɛ a maa ngɔ mumi klɔuklɔu kɛ pɔ kaseli ɔmɛ nu. Mo kadi ní kpahi nɛ Yesu de kɛ sɛ hlami ɔ hulɔ. Loko Yesu maa tu “yi nɔ nɛ ɔ” he munyu ɔ, e de ke: “Nyɛɛ hyɛ ngmɔkɔ tso ɔ, nɛ nyɛɛ kase ní. Ke ngmɔkɔ tso kɔnihi plɔke, nɛ e bɔni ba tsɛ̃mi pɛ nyɛ le kaa latsa be ɔ su ta. Jã nɔuu, ke nyɛ hu nyɛ na ní nɛ ɔmɛ tsuo ɔ, nyɛɛ le kaa Nɔmlɔ Bi ɔ su si ta; e ngɛ agbo ɔ nya haa kɛ ma.” Yesu kaseli nɛ a pɔ mɛ nu ɔ ji nihi nɛ a maa na níhi nɛ Yesu gba kɛ fɔ si ɔ, nɛ a maa nu sisi, nɛ a maa le kaa Yesu “ngɛ agbo ɔ nya haa,” se tsa pi nihi nɛ a pi Kristofohi ɔ. Lɔ ɔ he ɔ, Yesu se nyɛɛli nɛ a pɔ mɛ nu ɔ lɛ a ngɛ e juɛmi mi benɛ e tu “yi nɔ nɛ ɔ” he munyu ɔ nɛ.
17. Munyuhi nɛ ji, “yi nɔ nɛ ɔ” kɛ “ní nɛ ɔmɛ tsuo” ɔ tsɔɔ mɛni?
17 E “be bee, ja ní nɛ ɔmɛ tsuo ba mi lolo.” Kɛ munyu nɛ ɔ maa ba mi ha kɛɛ? Loko wa ma nyɛ ma ha heto ɔ, e sa nɛ waa le níhi enyɔ komɛ: nɔ́ nɛ munyunguhi nɛ ji, “yi nɔ nɛ ɔ” kɛ “ní nɛ ɔmɛ tsuo” ɔ tsɔɔ. Behi fuu ɔ, munyungu nɛ ji, “yi nɔ nɛ ɔ” daa si kɛ haa nihi nɛ a hi si ngɛ be pɔtɛɛ ko mi se e slo jeha nɛ a ti nɔ tsuaa nɔ ye. Yi nɔ nya kɛ we tsɔ, nɛ e ngɛ nyagbe hulɔ. (2 Mose 1:6) Munyungu nɛ ji, “ní nɛ ɔmɛ tsuo” ɔ kɔɔ níhi tsuo nɛ Yesu gba kaa a maa ya nɔ ngɛ benɛ e ba ngɛ jeha 1914 ɔ mi kɛ yaa si be nɛ jamɛ a ní ɔmɛ maa ba nyagbe ngɛ ‘amanehlu ngua a’ mi ɔ he.—Mat. 24:21.
18, 19. Kɛ e sa kaa waa nu Yesu munyu nɛ ji, “yi nɔ nɛ ɔ” sisi ha kɛɛ, nɛ kɛ wa ma nyɛ maa mwɔ Yesu munyu ɔ nya ha kɛɛ?
18 Lɛɛ kɛ e sa kaa waa nu Yesu munyu nɛ kɔ “yi nɔ nɛ ɔ” he ɔ sisi ha kɛɛ? Yi nɔ nɛ ɔ kɔɔ kuu enyɔ nɛ a pɔ mɛ nu ɔ a he—kekleekle kuu ɔ ji nihi nɛ a pɔ mɛ nu nɛ a na nyagbe be ɔ he okadi ɔmɛ nɛ je sisi ngɛ jeha 1914 ɔ mi ɔ, nɛ kuu enyɔne ɔ ji nihi nɛ a pɔ mɛ nu nɛ a kɛ kekleekle kuu ɔ mi bimɛ hi si be bɔɔ. Ke e hí kulaa a, kuu enyɔne ɔ mi bimɛ ɔmɛ a kpɛti ni komɛ maa na amanehlu ngua a sisije. Kuu enyɔ ɔmɛ tsuo ji yi nɔ bimɛ ejakaa a ji nihi nɛ a pɔ mɛ nu nɛ a hi si ngɛ be kake mi.c
19 Kɛ wa ma nyɛ maa mwɔ Yesu munyu ɔ nya ha kɛɛ? Ngɛ anɔkuale mi ɔ, wa le kaa okadi nɛ tsɔɔ kaa Yesu ba kaa Matsɛ ɔ je kpo heii ngɛ je ɔ mi tsuo. Jehanɛ hu, wa na kaa nihi nɛ a pɔ mɛ nu nɛ a ngɛ zugba a nɔ loloolo nɛ a ji “yi nɔ nɛ ɔ” mi bimɛ ɔ hu a jeha ngɛ hɛ mi yae; se mɛ tsuo a be gboe nɛ amanehlu ngua a maa je sisi. Lɔ ɔ he ɔ, wa ma nyɛ maa ma nya si kaa e be kɛe nɛ Mawu Matsɛ Yemi ɔ maa ba nɛ e ma ba ye zugba a tsuo nɔ! Sɔlemi nɛ Yesu tsɔɔ wɔ nɛ ji: “O Matsɛ Yemi ɔ nɛ ba”! a, hyɛ bɔ nɛ e maa pee bua jɔmi ha kaa wa maa na e mi bami.
-