Agbenɔnɔ koɖo sumɔsumɔdɔ bɔbɔ nukplawema nyɔsoxuwo
1-7 OCTOBRE
MAWU NYƆ MƐ DƆKUNUWO | ƷAN 9-10
“Yesu lenɔ bu nɔ yi lɛngbɔwo”
nwtsty enyɔtakankanwo
Lɛngbɔwokpu
Lɛngbɔwokpu nyi ekpa ci yí glɔnnɔ ta nɔ lɛngbɔwo so flafinɔwo koɖo elanlenuwo shi. Lɛngbɔkplɔtɔwo xonɔ wowo lɛngbɔwo do kpu le zan mɛ nɔ woanɔ nywiɖe. Le Bibla hwenuwoɔ, lɛngbɔwokpuwo kekekemɛ koɖo ejiyiyi wowo tɔ li vovovo, yí wodegbanɔ wo o. Sugbɔtɔɔ, wosɔnɔ ekpewo ɖonɔ egli lɔwo yí ɖonɔ mɔnu kuɖeka kpaŋ nɔ wo. (Amh 32:16; 1Sam 24:3; Zef 2:6) Ʒan xo nuxu so lɛngbɔwokpu mɛ ɖoɖo “to emɔnu” ci yí “emɔnunɔtɔ” cɔnɔ nu. (Ʒan 10:1, 3) Lɛngbɔha ci yí wu ɖeka atɛnŋ adɔn axwemɛkpu mɛ, yí mɔnunɔtɔ anɔ zanŋte aglɔn ta nɔ wo le ezan lɔ mɛ. Nɔ eŋke nyidin ɔ, mɔnunɔtɔ lɔ hunnɔ hɔn nɔ lɛngbɔkplɔtɔwo. Lɛngbɔkplɔtɔ ɖekaɖeka yɔnɔ yi lɛngbɔwo, yí wojenɔshi yi gbemɛ keŋ yí kplɔɛni do. (Ʒan 10:3-5) Yesu hɛn susu yi enujɔjɔ cɛ ji yí sɔ wa kpɔwɛ nɔ lé elenɔ bu nɔ yi doplɔtɔwo do.—Ʒan 10:7-14.
w11-EW 5/15 8 mm. 5
Kristotɔwo Ƒe Ƒomewo—‘Minɔ Ŋudzɔ’
5 Le kpɔɖeŋunyagbɔgblɔ nu la, ƒomedodo si nɔa alẽkplɔla aɖe kple eƒe alẽwo dome la nɔa te ɖe ale si wònya eƒe alẽawo nyuie kple ale si eƒe alẽawo hã nyae nyuie heka ɖe edzi la dzi. Alẽawo dzea si eƒe gbe, eye woɖoa toe. Yesu gblɔ be: “Menya nye alẽawo, eye nye alẽawo nyam.” Menye nanewo koe Yesu nya tso hamea ŋu o. Helagbe me nya si gɔme woɖe le afi sia be “nya” la fia be “ame aɖe ŋutɔ nanya nane tsitotsito.” Ɛ̃, Alẽkplɔla Nyui la ŋutɔ nya eƒe alẽawo ɖekaɖeka. Enya wo dometɔ ɖe sia ɖe ƒe nuhiahiãwo, woƒe gbɔdzɔgbɔdzɔwo, kple woƒe ŋutetewo. Naneke mele alẽawo ŋu si míaƒe Kpɔɖeŋuɖola la menya o. Nenema kee alẽawo hã nya alẽkplɔla la nyuie, eye woka ɖe eƒe mɔfiafia dzi.
cf-F 125 mm. 17
“Dexonɔ nuxu nɔ wo kpɔwɛ mawamawa o”
17 George A. Smith ŋwlɛn do yi wema ci yí nyi Géographie historique de la Terre sainte (Ele ŋlɛshigbe mɛ) mɛ mɔ: “Hweɖewonu le gawive mɛɔ, mìvayi gbɔnnɔ do mɛ le Ʒuifuwo dotɔwo tu, yí lɛngbɔkplɔtɔ amɛtɔn alo amɛnɛ vanɔ koɖo wowo lɛngbɔwo. Lɛngbɔ lɔwo bakanɔ do nɔnɔ mɛ yí mìbiɔnɔ mìwoɖekiwo se mɔ, lé lɛngbɔkplɔtɔ ɖekaɖeka awɛ agbebɔ yi lɛngbɔwo dojuɔ? Vɔ nɔ lɛngbɔ lɔwo nu shi yí mu munu ɖegbɔɔ, lɛngbɔkplɔtɔ ɖekaɖeka nɔnɔ azɔge nɔ bali lɔ yí zannɔ yi lɛngbɔwo yɔyɔ gbe ci yí to akpo nɔ mɛkpɛtɛwo tɔ yí sɔ yɔnɔ wo. Lɛngbɔ lɔwo tonɔ yí kplɔnɔ wowo kplɔtɔwo do ɖekaɖeka shigbe lé wozɔn do yí va hannɛ.” Kpɔwɛ ɖe degbenyɔ wu cɛ ci yí Yesu sɔ kpla enu mɔ, nɔ mìjeshi ye nukplakplawo, yí wa do wo ji yí gbewa do emɔdasɛnamɛ ye tɔwo jiɔ, yeanyi “lɛngbɔkplɔtɔ nywi” ci yí alenɔ bu nɔ mì.
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 10:16 nu
kplɔ vɛ: Alo “dasɛ mɔ nɔ.” Grɛki dɔwanyɔ aʹgo ci yí wozan le lɛ gɔnmɛsese atɛnŋ anyi “kplɔ vɛ” alo “dasɛ mɔ nɔ,” le ɖekawawamɛ koɖo enu ci nu yí woxokɔ nuxu so. Alɔnuŋwlɛnŋwlɛnwema Grɛki tɔ ɖeka ci yí woŋwlɛn le exwe 200 K.H. han, zan Grɛki nyɔgbe ci yí nyi sy·naʹgo ci yí wa ɖeka koɖyi. Woɖenɔ enyɔgbe cɛ gɔnmɛ kabakaba mɔ “bɔ doju.” Yesu ci yí nyi Lɛngbɔkplɔtɔ nywi bɔnɔ yi lɛngbɔ ciwo yí le ekpu cɛ (ci yí hɛn susu yi “lɛngbɔha hwɛhwɛ” ci nyɔ wonu do Luiki 12:32 mɛ ji) mɛ koɖo lɛngbɔ kpɛtɛwo doju. Yesu danasɛ emɔ nɔ wo yí glɔnnɔ ta nɔ wo, yí gbenanɔ ŋɖuɖu wo. Wo pleŋ vanyi lɛngbɔha ɖeka ci yí ɖo lɛngbɔkplɔtɔ ɖeka. Enyɔgbe cɛ tɛtɛ gbe do ɖekawawa ci yí anɔ Yesu dokplɔtɔwo mɛ ji.
Bibla mɛ nuxɔafiwo jiji
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 9:38 nu
eje klo ji yí sɔ ŋmɛ cɔn anyi do ŋkɔ ni: Alo “ébɔbɔ ni; do ŋdo ni; do bubu yi nu.” Nɔ wozan Grɛki dɔwanyɔ pro·sky·neʹo yí sɔ hɛn susu yi mawu alo voju ɖe sɛnsɛn jiɔ, woɖenɔ gɔnmɛ ni mɔ “sɛn.” (Mt 4:10; Lk 4:8) Vɔ le lɛɔ, ŋsu ci woji ŋkuvitɔnnɔ yí woda dɔ̀ nɔ lɔ do jeshi mɔ Yesu nyi Mawu mɛdɔdɔ, eyi taɖo eje klo ji yí sɔ ŋmɛ cɔn anyi do ŋkɔ ni. Dekpɔ Yesu do Mawu ji alo do voju ɖe ji o, vɔ ékpɔɛ shigbe mɔ “Amɛagbetɔ vi,” Mɛsia ci Mawu na ŋsɛn yí wonu yi nyɔ daɖɛ hannɛ. (Ʒan 9:35) Édo ŋdo nɔ Yesu shigbe lé amɛwo wɛ vayi nɔ mɛbuwo, yí Ebre Ŋwlɛnŋwlɛn lɔwo xo nuxu so wo nu hannɛ. Vayi saɔ, wodonɔ ŋdo nɔ enyɔnuɖɛtɔwo, efyɔwo alo Mawu mɛdɔdɔ buwo. (1Sam 25:23, 24; 2Sam 14:4-7; 1Efy 1:16; 2Efy 4:36, 37) Le akpaxwe sugbɔ mɛɔ, amɛwo do ŋdo nɔ Yesu keŋ yí sɔ do akpe nɔ Mawu mɔ yɛna yewodo jeshi eviɛ ci ele koɖo.—Kpɔ enumɛɖeɖe buwo kudo Matie 2:2; 8:2; 14:33; 15:25 nu.
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 10:22 nu
Gbedoxɔɖeɖetizan: Azan cɛ ŋkɔ le Ebre gbe mɛ yí nyi Hanukkah (chanuk·kahʹ). Gɔnmɛsese ci yí le nu yí nyi “Enuɖeɖeti; Enusɔsɔna.” Wotɔnɔ azan lɔ ji le ŋkeke 25 nɔ Kislev wleci lɔ ci yí gogonɔ vuvɔ hwenu, (kpɔ enumɛɖeɖe bu kudo vuvɔŋɔli nu le kpukpui cɛ mɛ koɖo megbenyawo B15) yí exɔnɔ ŋkeke amɛnyi. Woɖunɔ azan lɔ yí sɔ ɖonɔ ŋwin hwecinu wosɔ Ʒeruzalɛmu gbedoxɔ lɔ na Mawu le exwe 165 D.Y. mɛ. Siri Fyɔ Antiochus IV ci ŋkɔ yí nyi Épiphane xo ɖyi gbedoxɔ lɔ yí sɔ dasɛ mɔ yededo bubu Yehowa, Ʒuifuwo Mawu nu o. Le kpɔwɛ mɛ, émɛ vɔnsakpe ɖeka do vɔnsakpe gangan ci ji wowanɔ enumɛmɛvɔnsa ŋkeke ɖekaɖeka tɔ do sa ji. Ci Antiochus ji mɔ yeaxo ɖyi Yehowa gbedoxɔ pleŋ ɔ, éwu eha do vɔnsakpe lɔ ji yí sɔ yi xomɛnuwo hlɛn do gbedoxɔ lɔ nu keŋkeŋ le ŋkeke 25 nɔ Kislev exwe 168 D.Y. ji. Étɔ zo gbedoxɔ lɔ gbowo, égban avɔnsatɔwo xɔwo yí gbesɔ shikavɔnsakpe, kpɔnnɔdadasɛkplɔn koɖo shikakaɖyigbanci hɛn yi. Le yi goduɔ, étrɔ yí sɔ Yehowa gbedoxɔ lɔ na Olympe voju ci yí nyi Zeus. Le exwe amɛve goduɔ, Judas Maccabée trɔ yí xɔ eju lɔ koɖo gbedoxɔ lɔ. Le exwe amɛtɔn pɛɛ nɔ hwecinu yí Antiochus wa vɔnsa nyɔŋ yi tɔ do Zeus vɔnsakpe lɔ ji goduɔ, wokɔ gbedoxɔ lɔ ŋci, yí trɔ yí sɔ na Yehowa le ŋkeke 25 nɔ Kislev wleci exwe 165 D.Y. ji. Wogbetrɔ yí tɔ enumɛmɛvɔnsa ŋkeke ɖekaɖeka tɔ lɔ ji nɔ Yehowa. Ŋwlɛnŋwlɛn lɔwo denu le fiɖe tiin mɔ, Yehowa yí na Judas Maccabée ɖu ji alo yí na etrɔ yí kɔ gbedoxɔ lɔ ŋci o. Ele ahan gan, Yehowa to eju buwo mɛ tɔwo ji, yí na tamɛɖoɖo ciwo yí kudo yi sɛnsɛn nu vamɛ. Yi kpɔwɛ ɖeka yí nyi Sirusi ci yí so Pɛsi. (Ezai 45:1) Esɔ mɔ mìanu mɔ, Yehowa atɛnŋ azan mɛ ɖeka le yí jukɔn mɛ asɔ wa yi dro. Ŋwlɛnŋwlɛn lɔwo dasɛ mɔ, gbedoxɔ lɔ akpɔtɔ li yí awakɔ yi dɔ keke ana nɔ hwecinu yí enyɔnuɖɛ ciwo yí kudo Mɛsia, yi sumɔsumɔdɔ koɖo vɔnsa yi tɔ nu avamɛ. Gbesɔ kpe niɔ, woakpɔtɔ awakɔ vɔnsawo keke ana nɔ hwecinu yí Mɛsia avawa vɔnsa gangantɔ, ci yí nyi yi gbe sɔsɔ na do ta nɔ agbetɔwo. (Dan 9:27; Ʒan 2:17; Ebre 9:11-14) Wodebiɔ so Yesu dokplɔtɔwo shi mɔ, wo le ɖu Gbedoxɔɖeɖetizan lɔ o. (Kol 2:16, 17) Ele ahan gan, wodeŋwlɛn do fiɖe mɔ Yesu alo yi nukplaviwo gbe Gbedoxɔɖeɖetizan lɔ ɖuɖu o.
8-14 OCTOBRE
MAWU NYƆ MƐ DƆKUNUWO | ƷAN 11-12
“Sran vevisedoamɛnu Yesu tɔ”
nwtsty enumɛɖeɖe buwo kudo Ʒan 11:24, 25 nu
Ŋnya mɔ áfɔn: Marta bu mɔ esɔmɛ fɔnfɔnsoku ŋkeke vɔvɔ lɔ tɔ nu yí Yesu xokɔ nuxu so. (Kpɔ enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 6:39 nu.) Xɔse ci eɖo do enukplakpla cɛ nu wa dɔ do amɛ ji. Le yi hwenuɔ, sɛnsɛnŋkɔnɔtɔ ɖewo ciwo yí woyɔnɔ mɔ, Sadusiwo gbe mɔ fɔnfɔnsoku ɖe deli o. Vɔ Ŋwlɛnŋwlɛn lɔwo dasɛ petii mɔ fɔnfɔnsoku li. (Dan 12:13; Mk 12:18) Gbesɔ kpe niɔ, Farizitɔwo xɔɛ se mɔ, ese agbetɔ tɔ dekunɔ o. Vɔ Yesu kpla nu mɔ fɔnfɔnsoku mɔkpɔkpɔ li yí gbefɔn mɛ ɖewo ciwo yí ku. Eyi taɖo Marta kando ji mɔ fɔnfɔnsoku li, ci mɛ ciwo yí Yesu fɔn domɛtɔ ɖe deku ejinjin shigbe mɔ Lazar tɔ hannɛ can.
Enyɛ yí nyi fɔnfɔnsoku lɔ koɖo agbe lɔ: Eku koɖo fɔnfɔnsoku Yesu tɔ hun emɔ nɔ mɛ ciwo yí ku mɔ woavafɔn. Le fɔnfɔnsoku Yesu tɔ goduɔ, Yehowa na ŋsɛn yi mɔ yɛ le fɔn mɛ ciwo yí ku yí agbena agbe mavɔ wo. (Kpɔ enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 5:26 nu.) Le Enyɔdasɛ 1:18 mɛɔ, Yesu yɔ yiɖeki mɔ ‘mɛ ci yí le agbe,’ yí ‘eku koɖo yɔdu safliwo’ le ye shi. Eyi taɖo Yesu yí nyi emɔkpɔkpɔ nɔ mɛ ciwo yí le agbe koɖo mɛ ciwo yí ku. Éɖo gbe ɖɛ mɔ, yeahun yɔduwo yí ana agbe amɛ kukuwo. Áfɔn mɛ ɖewo yí woaɖu fyɔ koɖyi le jeŋkwimɛ cɛkpakpa yi tɔ lɔ mɛ. Acɛkpakpa ŋtɔ́ akpa nɔ mɛ ciwo yí afɔn do nyigban yoyu lɔ ji.—Ʒan 5:28, 29; 2 Piɛ 3:13.
nwtsty enumɛɖeɖe buwo kudo Ʒan 11:33-35 nu
avinfanfan: Grɛki nyɔgbe ci wozan nɔ “avinfanfan” hɛnnɔ susu yi avinfanfan koɖo axwa ji kabakaba. Edɔwanyɔ cɛ ke yí wozan nɔ Yesu hwecinu yí enu Ʒeruzalɛmu gbangban nyɔ daɖɛ.—Lk 19:41.
éɖyi hunn . . . yí xa sugbɔ: Enyɔgbe amɛve cɛwo yí woca le egbe ŋkɔtɔ mɛ yí sɔ dre lé Yesu se le yiɖeki mɛ ɖaa le enujɔjɔ cɛ mɛ. Grɛki dɔwanyɔ ci gɔnmɛ woɖe mɔ “éɖyi hunn” (em·bri·maʹo·mai) nyi seselelanmɛ sɛnŋ le gɔnmɛsese gbaja mɛ, vɔ le enujɔjɔ cɛ mɛɔ, edadasɛ mɔ, Yesu se vevi sugbɔ keke yí ɖyi hunn. Grɛki nyɔgbe ci wozan nɔ “éxa le yiɖeki mɛ veviɖe” (ta·rasʹso) hɛnnɔ susu yi ji tiin mɔ éhunhun le yiɖeki mɛ. Wemanyatɔ gangan ɖeka nu mɔ le nɔnɔmɛ cɛ mɛɔ, enyɔgbe lɔ gɔnmɛ yí nyi “amɛ acaka le yiɖeki mɛ; etadannɔamɛɖeki do vevisese ŋci.” Edɔwanyɔ ŋtɔ́ ɖekɛ lɔ wozan le Ʒan 13:21 mɛ yí sɔ dre lé Yesu wa nu do ci enya mɔ Ʒuda yí asa ye.—Kpɔ enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 11:35 nu.
le yiɖeki mɛ: Yi gɔnmɛɖeɖe tiin yí nyi “le gbɔngbɔn mɛ.” Wozan Grɛki nyɔgbe pneuʹma le lɛ yí sɔ dadasɛ ŋsɛn ci yí so agbetɔ kpɔwɛ ji mɛ yí cucunɔ amɛ yí enunɔ nyɔ alo wanɔ enu do ɖe. Kpɔ Biblia Me Nya Tɔxɛwo Gɔmeɖeƒe, “Gbɔgbɔ.”
fan avin: Enyɔgbe (da·kryʹo) ci wozan le lɛ nyi edɔwanyɔ ci woɖe so Grɛki ŋkɔ “ɖashiwo” mɛ. Wozan enyɔgbe lɔ le Ŋwlɛnŋwlɛn lɔwo mɛ shigbe mɔ, Lk 7:38; Edɔ 20:19, 31; Ebre 5:7; Enyɔ 7:17; 21:4 hannɛ. Le lɛɔ, susu yinɔ ɖashikɔkɔ ji wu avinfanfan xwa dodo. Le Kristotɔwo Grɛki Ŋwlɛnŋwlɛn lɔwo mɛɔ, elɛ ɖekɛ yí wozan Grɛki dɔwanyɔ lɔ le ke, yí eto akpo nɔ ci wozan le Ʒan 11:33 mɛ (kpɔ enumɛɖeɖe bu) yí sɔ dre Mari koɖo Ʒuifuwo vin fanfan. Yesu nya mɔ, ye jikɔ afɔn Lazar so ku, vɔ evi sugbɔ ci ekpɔ yi xlɔ ciwo yí elɔn fankɔ ecɔvin. Lɔnlɔn gangan ci eɖo nɔ yi xlɔwo koɖo vevi ci ese do wo nu cucui yí efan vin yí kɔ ɖashi. Exolɔlɔ cɛ dasɛ petii mɔ, Yesu senɔ vevi do mɛ ciwo yí Adamu nuvɔn na wowo mɛ veviwo kunɔ nu.
Bibla mɛ nuxɔafiwo jiji
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 11:49 nu
avɔnsatɔ gangantɔ: Hwecinu yí Izraɛli nyi jukɔn ci yí le yiɖeki shiɔ, avɔnsatɔ gangantɔ wanɔ yi dɔ lɔ keke sɔ na nɔ yi ku gbe. (Amh 35:25) Vɔ hwecinu yí Rɔmatɔwo vaxɔ Izraɛliɔ, mɛ ciwo yí Rɔma sɔ ɖo ega yí ɖo ŋsɛn acan mɛ ci yí anyi avɔnsatɔ gangantɔ alo aɖi si. (Kpɔ Biblia Me Nya Tɔxɛwo Gɔmeɖeƒe, “Nunɔlagã.”) Rɔma cɛkpakpa sɔ Kayifu ɖo avɔnsatɔ gangantɔ. Ényi ejufɔsɔɖotetɔ bibi ci yí wa yi dɔ exwe sugbɔ sɔ wu avɔnsatɔ gangantɔ ciwo yí do ŋkɔ ni. Exwe 18 K.H. han yí woɖui, yí ewa dɔ keke vaɖo exwe 36 K.H. han. Ci Ʒan nu mɔ Kayifu nyi avɔnsatɔ gangantɔ le exwe ŋtɔ́ ci yí nyi exwe 33 K.H. mɛɔ, ewa mɔ éjikɔ anu mɔ, exwe ci mɛ yí Yesu ku nyi exwe vevi ɖeka le exwe ciwo yí Kayifu sɔ wa yi dɔ mɛ.—Kpɔ Megbenya B12 yí akpɔ texwe ci yí anyi Kayifu xwe.
nwtsty enumɛɖeɖe buwo kudo Ʒan 12:42 nu
amɛkplɔtɔwo: Ewa mɔ Grɛki nyɔgbe ci wozan nɔ “amɛkplɔtɔwo” le lɛ, hɛnnɔ susu yi mɛ ciwo yí ɖonɔ kojo le Ʒuifuwo kojoɖoxu gangantɔ ci woyɔnɔ mɔ Sanhedrɛn ji. Le Ʒan 3:1 mɛɔ, enyɔgbe cɛ yí wozan nɔ Nikodɛmu ci yí nyi kojoɖotɔ ɖeka le kojoɖoxu lɔ nɛ.—Kpɔ enumɛɖeɖe kudo Ʒan 3:1 nu.
woŋgbenya wo ti le Ʒuifuwo nukplaxu lɔ o: “alo woŋgbeɖe wo ti le Ʒuifuwo nukplaxu lɔ o.” Ʒan 12:42 koɖo 16:2 mɛ ɖekɛ yí wozan Grɛki nyɔgbe a·po·sy·naʹgo·gos le. Mɛ ci wonya ti ɖo anɔnɔ azɔge yí ashikɔ nɔ amɛwo shigbe mɛ ci yí woɖe ti le amɛwo mɛ hannɛ. Ehamadomado koɖo Ʒuifu buwo ahan na ehonyɔwo sɛnnɔŋ sugbɔ le amɛ lɔ xomu mɛ. Doŋkɔɔ, enu wokplanɔ le Ʒuifuwo nukplaxuwo. Vɔ wogbevanyi texwe ciwo yí woɖonɔ akɔ lɔ mɛ kojowo le. Kojoɖoxu lɔ ɖo acɛ yí axo amɛ alo anyi tii keŋ asɔ dɔn to ni.—Kpɔ enumɛɖeɖe kudo Matie 10:17 nu.
15-21 OCTOBRE
MAWU NYƆ MƐ DƆKUNUWO | ƷAN 13-14
“Ŋɖo kpɔwɛ ɖɛ nɔ mí”
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 13:5 nu
afɔ klɔklɔ nɔ enukplavi lɔwo: Le blema Izraɛliɔ, fɔkpa ciwo nu yí eka le yí wodonɔ wu. Wokeke hwɛɖeka sɔ wu afɔkpabwi, yí wosɔ eka lɔwo blanɔ do afɔ koɖo afɔcikwɛ nu. Eyi taɖo afɔ xonɔ ɖyi nɔ afɔzɔntɔ dandandan, nɔ ézɔn emɔ ci yí xu alo ci ji baba le. Ecɛ na woɖenɔ fɔkpa keŋ gbɔxwe yí ɖonɔ axwe ɖe mɛ, yí axwetɔ ci yí xɔnɔ mɛdru nywiɖe na woklɔnɔ afɔ nɔ mɛdru lɔ. Kpukpui sugbɔ xo nuxu so enuwana cɛ nu. (Gɔnm 18:4, 5; 24:32; 1Sam 25:41; Lk 7:37, 38, 44) Yesu klɔ afɔ nɔ yi nukplaviwo yí sɔ na ekpla ŋtɔŋtɔ wo kudo amɛɖekisɔsɔhwe koɖo mɛbuwo sumɔsumɔ nu.
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 13:12-14 nu
ɖo: Alo “ele dandandan mɔ.” Grɛki dɔwanyɔ ci wozan le lɛ yí wozannɔ kabakaba le ehonyɔwo kpaxwe. Gɔnmɛsese vevitɔ ci yí le nu yí nyi “ɖu efɛn do amɛ; alo mɛɖe ɖo asɔ ŋɖe na mɛɖe.” (Mt 18:28, 30, 34; Lk 16:5, 7) Le lɛ koɖo nɔnɔmɛ buwo mɛɔ, wozinni le gɔnmɛsese gbajaa mɛ mɔ, ele dandandan mɔ woawa ŋɖe.—1 Ʒan 3:16; 4:11; 3 Ʒan 8.
w99-EW 3/1 31 mm. 1
Ame Vevitɔ Kekeake Subɔ Ðokuibɔbɔtɔe
Yesu ɖo ɖokuibɔbɔ ƒe kpɔɖeŋu nyui aɖe ɖi esi wòklɔ afɔ na eƒe nusrɔ̃lawo. Le nyateƒe me la, mele be Kristotɔwo nabu wo ɖokui ame vevii ale gbegbe be woadi be ame bubuwo nasubɔ yewo o, alo woadi bubunɔƒe alo ɖoƒe kɔkɔ o. Ðe ema teƒe la, ele be woasrɔ̃ kpɔɖeŋu si Yesu ɖo, amesi “meva bena, woasubɔ ye o, ke boŋ bena yeasubɔ, eye yeatsɔ [yeƒe] agbe la ana ɖe ame geɖewo ƒe xɔxɔ ta la ene.” (Mateo 20:28) Ẽ, ele be Yesu yomedzelawo nalɔ̃ faa be yewoasubɔ awɔ dɔ tsɛtɔ kekeake na yewo nɔewo.
Bibla mɛ nuxɔafiwo jiji
nwtsty enumɛɖeɖe buwo kudo Ʒan 14:6 nu
Enyɛ yí nyi emɔ lɔ koɖo nyɔnɔnwi lɔ koɖo agbe lɔ: Yesu nyi emɔ lɔ, ɖo yiɖekɛ kpaŋ ji yí woato ate gogo Mawu le gbedodoɖa mɛ. Égbenyi ‘emɔ lɔ,’ ɖo eyi ji yí amɛwo ato keŋ gbɔxwe agbewa ɖeka koɖo Mawu. (Ʒan 16:23; Rɔm 5:8) Yesu nyi nyɔnɔnwi lɔ, ɖo édra nyɔnɔnwi lɔ yí gbenɔ agbe esɔ koɖii. Yesu gbena yí enyɔnuɖɛ sugbɔtɔ ciwo yí dasɛ akpaxwe vevi ci ewakɔ le Mawu tamɛɖoɖowo mɛ vamɛ. (Ʒan 1:14; Enyɔ 19:10) Enyɔnuɖɛ cɛwo vanyi “ ‘ɛɛ’ [alo vamɛ] toto eyɛ ji.” (2Kol 1:20) Yesu nyi agbe lɔ, ɖo to tafɛn lɔ ji yí amɛshiamɛ atɛnŋ akpɔ “agbe adodwi lɔ” ci yí nyi “agbe mavɔ.” (1Tim 6:12, 19; Efe 1:7; 1 Ʒan 1:7) Ágbevadasɛ mɔ yenyi ‘agbe lɔ’ nɔ amɛ linlɔn nɛniɖe ciwo yí woafɔn so ku, koɖo susu mɔ woanɔ agbe mavɔ le Paradiso mɛ.—Ʒan 5:28, 29.
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 14:12 nu
edɔ ciwo yí gangan wu ecɛwo: Yesu denukɔ mɔ, ye nukplaviwo awa enu ciwo yí jiŋ wu ciwo yí yewa o. Vɔ ésɔ yiɖeki hwe yí lɔnkɔ do ji mɔ, eŋɛnywi lɔ dradra koɖo enukplakpladɔ ye nukplaviwo tɔ akeke bonu sɔ wu ye tɔ. Yi dokplɔtɔwo adra eŋɛnywi lɔ le nyigbanmama ci yí gangan wu ji, aɖo amɛ sugbɔ gbɔ, yí aɖe kunu na nɔ hwenu jinjinɖe sɔ wu yi tɔ. Yesu nyɔwo dasɛ petii mɔ, ékpɔkɔ mɔ mɔ ye dokplɔtɔwo ayi ye dɔ lɔ ji.
22-28 OCTOBRE
MAWU NYƆ MƐ DƆKUNUWO | ƷAN 15-17
‘Mídenyi xexeɛ kpaɖe o’
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 15:19 nu
xexeɛ: Le lɛɔ, Grɛki nyɔgbe koʹsmos hɛnkɔ susu yi mɛ ciwo yí denyi Mawu sɛntɔwo xexe lɔ ji, amɛmajɔmajɔwo xexe ci yí le azɔge nɔ Mawu. Ʒan ɖekɛ yí nyi Eŋɛnywiwema ŋwlɛntɔ ci yí nu mɔ Yesu nu tiin mɔ, ye dokplɔtɔwo denyi xexeɛ kpaɖe o alo wodenyi xexeɛ tɔ o. Yesu gbenu enyɔ cɛ zeve le gbedodoɖa kpɛtɛkpɛtɛ ci ewa koɖo apostolo egbejinɔtɔ yi tɔwo mɛ.—Ʒan 17:14, 16.
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 15:21 nu
do anyi ŋkɔ ŋci: Le Bibla mɛɔ, enyɔgbe “ŋkɔ” danasɛ amɛ ŋkɔ, mɛ ci ŋmɛ mɛɖe nyi, koɖo enu ci yí mɛɖe nyi le te. (Kpɔ enumɛɖeɖe bu kudo Matie 6:9 nu.) Le Yesu ŋkɔ kpaxweɔ, egbedasɛ ŋsɛn koɖo texwe ci yí Dalɔ sɔ ni. (Mt 28:18; Fili 2:9, 10; Ebre 1:3, 4) Le lɛɔ, Yesu ɖekɔ enu ci yí taɖo mɛ ciwo yí le xexeɛ mɛ acu nu koɖo yi dokplɔtɔwo mɛ mɔ: ɖo wodejeshi mɛ ci yí dɔŋ ɖaɖa o. Yesu nya mɔ Mawu akpedo wo nu yí woajeshi enu ci yí ye ŋkɔ lɔ le dumɛ nɔ yí agbese gɔnmɛ ni. (Edɔ 4:12) Enu ci yí Yesu ŋkɔ lɔ le dumɛ nɔ kudo texwe ci yí Mawu sɔ na Yesu nu. Mawu sɔ Yesu ɖo Acɛkpatɔ, koɖo efyɔwo Fyɔ, eyi amɛshiamɛ ase tonu nɔ keŋ gbɔxwe akpɔ agbe.—Ʒan 17:3; Enyɔ 19:11-16; sɔ sɔ koɖo Eha 2:7-12.
it-1 F 555
Edɔngbegbe
Xexe cɛ gbe Yehowa Mawu. Eyi taɖo keŋ gbɔxwe Kristotɔ akpɔtɔ anɔ mɛmiɖe le xexe cɛ gbenɔnɔ koɖo yi nuwanawo mɛɔ, éʒan edɔngbegbe. Kristotɔ gbeʒan edɔngbegbe gbɔxwe akpɔtɔ anɔ egbeji nɔ Yehowa, nɔ xexe lɔ gbi can. Yesu Kristo nu nɔ yi nukplaviwo mɔ: ‘Le xexeɛ mɛɔ, mítokɔ efunkpekpewo mɛ, vɔ mígbe dɔn! Ŋɖu xexe lɔ ji.’ (Ʒan 16:33) Mawu Vi lɔ dena mɔ yí xexe lɔ kpɔ ŋsɛn do ji gbeɖe o. Vɔ éɖu xexe lɔ ji, ɖo desran xexe lɔ le emɔ ɖekpokpui ji o. Yesu Kristo nyi xexe lɔ jiɖutɔ yí afɛn ɖekɛ dele yi gbenɔnɔ nu o. Yi kpɔwɛ nywi cɛ atɛnŋ ana edɔngbegbe ci yí ʒan mì yí mìasrin keŋ akpɔtɔ atokɔ akpo nɔ xexe lɔ eɖyimaxomaxo.—Ʒan 17:16.
Bibla mɛ nuxɔafiwo jiji
nwtsty enumɛɖeɖe buwo kudo Ʒan 17:21-23 nu
ɖeka: Alo “le ɖekawawa mɛ.” Yesu do gbe ɖaɖa mɔ ye dokplɔtɔ adodwiwo anyi “ɖeka.” Woawa dɔ le ɖekawawa mɛ kudo tamɛɖoɖo ɖeka nu shigbe lé eyɛ koɖo Dalɔ le “ɖeka” hannɛ. Yesu koɖo Dalɔ le “ɖeka” gɔnmɛ yí nyi mɔ, eyɛ koɖo Dalɔ wanɔ dɔ alɔ-le-alɔ-mɛ yí wowo susu gbenyinɔ ɖeka. (Ʒan 17:22) Le 1 Korɛntitɔwo 3:6-9 mɛɔ, Pɔlu dre ɖekawawa cɛ ci yí anɔ Kristotɔwo mɛ nɔ wowakɔ dɔ koɖo wowonɔnɔwo koɖo Mawu.—Kpɔ 1Kor 3:8 koɖo enumɛɖeɖe buwo kudo Ʒan 10:30; 17:11 nu.
awa ɖeka keŋkeŋ: Le kpukpui cɛ mɛɔ, Yesu na mìnya mɔ ekacaca le ɖekawawa keŋkeŋ koɖo lɔnlɔn ci yí Eda ɖonɔ nɔ amɛ mɛ. Ecɛ wa ɖeka koɖo Kolosetɔwo 3:14 ci yí nu mɔ: “lɔnlɔn . . . nyi ɖekawawa nublanu ci yí sɔgbe.” Gɔnmɛsese le ɖekawawa keŋkeŋ cɛ nu. Dedasɛ mɔ nɔnɔmɛwo, enujikpekpewo, adɛnwo, koɖo ayexadohwɛnamɛnu Yesu dokplɔtɔwo tɔwo nyi ŋɖekɛ ŋmɛwo o. Vɔ yi gɔnmɛ yí nyi mɔ, Yesu dokplɔtɔwo wa ɖeka le enuwana, xɔse koɖo enukplakpla mɛ.—Rɔm 15:5, 6; 1Kor 1:10; Efe 4:3; Fili 1:27.
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 17:24 nu
woɖo xexe lɔ: Woɖe gɔnmɛ nɔ Grɛki nyɔgbe ci wozan “ɖo” nɔ le Ebretɔwo 11:11 mɛ mɔ, “fɔn fu yí ji.” Le lɛɔ, ewa mɔ enyɔ ci yí nyi ‘woɖo xexe lɔ’ hɛnkɔ susu yi hwecinu yí Adamu koɖo Ɛva tɔ evi jiji ji. Yesu sɔ enyɔ ci yí nyi ‘woɖo xexe lɔ’ sɔ koɖo Abɛli, ɖo ewa mɔ eyi nyi amɛ nywi ŋkɔtɔ koɖo amɛ ŋkɔtɔ ci ŋkɔ yí ‘woŋwlɛn do agbe wema mɛ so tɔtɔmɛ nɔ xexe lɔ.’ (Lk 11:50, 51; Enyɔ 17:8) Enyɔ cɛ ciwo yí Yesu nu le gbedodoɖa mɛ nɔ Dalɔ gbeɖo kpe yi ji mɔ, so gbeɖegbe ɖii, gbɔxwe Adamu koɖo Ɛva atɔ evi jijiɔ, Mawu lɔn eviɛ akogo lɔ.
29 OCTOBRE–4 NOVEMBRE
MAWU NYƆ MƐ DƆKUNUWO | ƷAN 18-19
“Yesu ɖe kunu so nyɔnɔnwi lɔ nu”
nwtsty enumɛɖeɖe buwo kudo Ʒan 18:37 nu
ɖe kunu so: Le Kristotɔwo Grɛki Ŋwlɛnŋwlɛn lɔwo mɛɔ, Grɛki nyɔgbe ciwo yí woɖe gɔnmɛ nɔ mɔ, “ɖe kunu so” (mar·ty·reʹo) koɖo “kunuɖeɖe” (mar·ty·riʹa; marʹtys) gɔnmɛsese keke bonu. Wozan enyɔgbe amɛve lɔwo le gɔnmɛsese ŋtɔŋtɔ mɛ mɔ, woasɔ enujɔjɔ ŋtɔŋtɔwo asɔ ɖo kpe enu ci amɛ ŋtɔ jeshi ji. Enyɔgbe amɛve lɔwo gɔnmɛsese agbetɛnŋ akudo “enyɔnunu, ekpeɖoɖo nu ji, koɖo nuxu nywi xoxo so” nu. Yesu deɖo kpe nyɔnɔnwi ciwo ji ekando yí dra wo kpoŋ o, égbenɔ agbe esɔ koɖo wo yí sɔ dasɛ mɔ yele godu nɔ enyɔnuɖɛnyɔ ye Da ye tɔ koɖo yi gbeɖuwo. (2Kor 1:20) Wonu Mawu tamɛɖoɖo ci yí kudo Fyɔɖuxu lɔ koɖo yi Cɛkpatɔ ci yí nyi Mɛsia nu daɖɛ hlɛnhlɛnhlɛn. Nyigban ji gbenɔnɔ Yesu tɔ pleŋ, vevitɔ yi vɔnsa ku lɔ, na enyɔnuɖɛ ciwo pleŋ yí kudo nu vamɛ. Enu ciwo yí nyi kpɔli nɔ enu ŋtɔŋtɔwo le Ese nublabla lɔ mɛ can le enyɔnuɖɛ lɔwo mɛ. (Kol 2:16, 17; Ebre 10:1) Eyi taɖo mìatɛnŋ anu mɔ, Yesu ‘ɖe kunu so nyɔnɔnwi lɔ nu’ to nuxu koɖo agbenɔnɔ ji.
nyɔnɔnwi lɔ: De nyɔnɔnwi kpaa ji yí Yesu hɛn susu yikɔ o, vɔ éhɛn susu yikɔ nyɔnɔnwi ci yí kudo Mawu tamɛɖoɖowo nu ji. Yesu, “Davidi vi,” ci yí nyi Avɔnsatɔ Gangantɔ koɖo Mawu Fyɔɖuxu lɔ Fyɔ wakɔ akpa vevi ɖeka le Mawu tamɛɖoɖowo mɛ. (Mt 1:1) Yesu ɖe enu mɛ mɔ, nyɔnɔnwi ci yí kudo Fyɔɖuxu lɔ nu dradra yí nyi enu ŋkɔtɔ ci yí na yevanɔ agbe le nyigban lɔ ji yí wa sumɔsumɔdɔ lɔ. Mawudɔlawo dra ŋɛdu cɛ hanci doŋkɔ nɔ Yesu jiji koɖo hwecinu wojii le Bɛtɛlɛxɛmu le Ʒude, ci yí nyi eju ci mɛ woji Davidi le.—Lk 1:32, 33; 2:10-14.
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 18:38a nu
Nyi yí nyi nyɔnɔnwiɔ?: Ewa mɔ, enyɔ ci yí Pilati biɔ se hɛn susu yikɔ nyɔnɔnwi kpaa ji. Vɔ dehɛn susu yikɔ “nyɔnɔnwi lɔ” ci nu Yesu xo nuxu so ɖe gbɔ ji o. (Ʒan 18:37) Nɔ enyi enyɔ ŋtɔŋtɔ ebiɔ se so ji mɛɔ, kankandoji li mɔ Yesu aɖo ŋci ni. Vɔ Pilati sɔ enugbaligbali alo kandojimaɖomaɖo sɔ biɔ enyɔ lɔ se mɔ, “Nyɔnɔnwia? Nyi yí nyi ahan ɔ? Enu ŋtɔ́ ɖe deli o!” Le nyɔnɔnwi mɛɔ, Pilati denɔ te mɔ wo le ɖo enyɔ lɔ ŋci nɔ ye o, vɔ éto yi Ʒuifuwo gbɔ le xexe nu.
Bibla mɛ nuxɔafiwo jiji
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 19:30 nu
gbɔngbɔn vɔ ni: Alo “éku; degbegbɔnkɔ o.” Mɛɖewo nu mɔ, Grɛki nyɔgbe ci gɔnmɛ woɖe mɔ “gbɔngbɔn vɔ ni” gɔnmɛ yí nyi mɔ, Yesu ŋtɔ yí xa yí mi gbɔngbɔn keŋ aku, ɖo enyɔnuɖɛwo pleŋ vamɛ vɔ. Eɖekpokpuiɖe ci enyiɔ, Yesu ŋtɔ yí lɔn faa yí “sɔ yi gbe na do ta nɔ amɛwo yí ku.”—Ezai 53:12; Ʒan 10:11.
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Ʒan 19:31 nu
sabati gangan yí sabatigbe ŋtɔ́ nyi: Nisan 15 tɔ ci yí nyi ŋkeke ci yí kplɔnɔ Paki do, nyinɔ Sabatigbe tɛgbɛɛ, nɔ éje ŋkeke ɖekpokpui ji le kwɛshila lɔ mɛ can. (1Ese 23:5-7) Nɔ Sabati vevi cɛ vaje Sabati ŋtɔ (ŋkeke amadrɛ tɔ lɔ nɔ Ʒuifuwo kwɛshila ɖeka, ci yí tɔnɔ ji so Xɔsuzangbe weɖoxɔ yi Zozangbe weɖoxɔ) jiɔ, ényinɔ Sabati “gangan ɖeka.” Sabati gangan ŋtɔ́ yí kplɔ xɔsuzangbe ci ji yí Yesu ku le do nɛ. So exwe 29 sɔ yi 35 K.H. gblamɛɔ, exwe 33 K.H. mɛ ɖekɛ kpaŋ yí Nisan 14 tɔ je xɔsuzangbe ji. Eyi taɖo enu cɛ ɖo kpe yi ji mɔ, Nisan 14 tɔ nɔ exwe 33 K.H. ji yí Yesu ku.