“Olsem Laef Blong Wan Tri”
BITIM tri taosen yia bifo, Moses i raetem se: “Yia blong mifala i save kasem sevente nomo, no sipos bodi blong mifala i stap strong oltaem, mifala i save kasem eite, be oltaem mifala i stap kasem trabol, mifala i stap harem nogud nomo.”—Ol Sam 90:10.
Nating se ol man oli faenem ol nyufala meresin, mak blong laef blong man i sem mak yet, olsem long taem blong Moses. Nating se i olsem, bambae ol man oli no save gohed oltaem, blong gat wan laef we i pas kwiktaem nomo olsem. Long buk blong Aesea long Baebol, God i talem se: “Laef blong ol man blong mi bambae i longfala olsem laef blong wan tri. Mo olgeta man ya we mi mi jusumaot olgeta, bambae oli yusumgud ol samting ya we han blong olgeta i wokem.”—Aesea 65:22.
Long ol kantri blong Baebol, wan long ol tri we i save stap plante yia bitim ol narafala tri, hemia oliftri. Tri ya we pija blong hem i stap long ples ya, i wan long ol oliftri we oli gat plante taosen yia, mo oli stap gru yet long Galili. ?Wetaem bambae ol man oli save laef plante yia olsem? Sem profet tok i eksplenem se bambae man i laef plante yia, taem God i wokem “nyufala heven mo nyufala wol.”—Aesea 65:17.
Buk blong Revelesen tu i tokbaot wan “nyufala heven wetem nyufala wol” we bambae i kam. Hemia wan nyufala gavman long heven mo wan nyufala sosaeti blong man, long taem we God “bambae i ravemaot wora blong ae blong olgeta man, nao bambae i no moa gat man i ded mo man we i krae from ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo man i harem nogud long bodi blong hem.”—Revelesen 21:1, 4.
I no longtaem, bambae promes ya blong God i kamtru. Long taem ya, longfala laef blong wan oliftri tu bambae i kam olsem wan dei blong 24 haoa nomo. Mo bambae yumi gat fulap taem blong haremgud fulwan long ol samting we han blong yumi i wokem.