Ol Yangfala Oli Askem . . .
?Olsem Wanem Mi Save Mekem Ol Klos Blong Mi Oli Kam Moa Gud?
!ROBERT i wari! Hem i mas go long mared blong sista blong hem, mo hem i no gat wan samting blong werem. I no minim se Robert i stap olsem Baebol i talem se ‘i no gat klos nating.’ (Jemes 2:15) Be, ol klos we Robert i stap werem evri dei, oli no stret blong werem long impoten taem ya.
Yangfala gel ya Angela, i gat tri defren ples we hem i mas go long hem, mo i nidim defren klos long ol wanwan taem ya. Be, defren long Robert, hem i no gat trabol blong faenem wan stret klos blong werem long trifala taem ya. I no from we Angela i rij. Be from we hem i pem ol klos we oli mekem se hem i save werem klos we oli stret long eni kaen ples we hem i go long hem.
Wan haf long magasin ya Woman’s Day, i talem se: “Ol klos oli impoten. Oli save givhan bigwan blong mekem se yu glad long yu wan.” Klos we yu werem, oli save gat bigfala paoa long tingting blong ol narafala man long saed blong yu, mo fasin we oli mekem long yu. Taswe, Baebol i waes taem i pulum yumi blong putum “klos we i stret nomo, we i no pulum ae, mo i no flas.” (1 Timote 2:9) Sipos yu yu wan Kristin, fasin blong gat ol stret klos i mas impoten long yu.
?Samtaem yu yu harem se yu no gat wan samting blong werem, nating se kabod blong yu i fulap wetem klos? ?Wanem nao problem, mo olsem wanem yu save stretem problem ya?
Sas Praes We Yu Pem Blong Folem Ol Nyufala Stael
Plante taem problem i no long saed blong mane. Be problem i kamaot taem yumi kam olsem slef blong ol nyufala stael blong klos, we oli stap jenis oltaem. Buk ya Youthtrends i talem se, “Ol bisnesman oli save se ol yangfala oli rere blong spenem plante mane long ol klos we oli gat ol spesel mak.” Ol man blong wokem ol klos we fasin griri long saed blong mane i pusum olgeta, oli yusum ol tok mo pija long ol magasin mo televisin blong pulum ol yangfala blong oli spenem mane—moa mane, moa mane bakegen. Mo from we ol yangfala oli fraet blong putum klos we oli defren long ol fren blong olgeta, plan blong ol man ya i wok. Wan tija i harem nogud blong talem se: “Evriwan i stap spenem plante mane blong pem klos, mo ol yangfala we oli no gat naf mane . . . oli stap faenem sam wok blong mekem afta long skul, jes blong pem wan jin traoses we i gat spesel mak blong hem.”
Taem yu stap olsem wan slef long ol stael blong klos, yu spenem plante mane. Mo biaen, yu no moa gat mane blong pem sam klos we yu save werem enitaem, we yu rili nidim. Taswe, Rom 12:2 i givim gudfala advaes ya se: “Yufala i mas no letem fasin blong yufala i kam olsem fasin blong ol man long wol. Yufala i mas letem God i jenisim tingting blong yufala, blong mekem tingting blong yufala i nyufala olgeta.” I tru, i no isi oltaem blong stap defren long ol narafala. Charlene we i gat sikistin yia, i talem se: “Ol pikinini long skul oli lukluk yu narakaen, taem yu no folem ol stael blong klos olsem olgeta.” Be, taem yu letem ol narafala oli lidim yu long olgeta samting we yu mekem, yu yu kam slef blong olgeta. (Skelem Rom 6:16.) Wan yangfala woman we nem blong hem Johanna i talem se: “Mi harem nogud from we i olsem se mi stap putum klos blong mekem ol narafala nomo oli glad.”
?Hem i waes blong mekem olsem oltaem? Tingbaot, olsem wan eksampel, stael blong klos blong ol grup we oli wokbaot long rod, ol man blong rap myusek, mo ol klos we oli brobrok. Plante oli werem olkaen klos olsem, jes from we plante narafala man oli stap mekem olsem. Be, ol klos olsem oli rili soemaot klia ol fasin olsem fasin kros mo fasin rebel. ?Sipos yu werem ol klos olsem, yu ting se maet yu givim wan tingting long ol narafala we i no stret long saed blong yu? (Jon 15:19; skelem 2 Korin 6:4.) Blong talem stret, sipos yu folem stael blong ol grup blong rod, wan man i save kilim yu yu ded. From samting ya, sam skul blong ol pikinini long Yunaeted Stet, oli putum tabu long fasin ya blong putum klos olsem ol grup blong rod. ?Samting ya i soemaot wanem long yumi? Hem i no waes blong letem ol fren blong yu oli jusum ol klos we yu werem, moa wos, blong rulum laef blong yu. Yu no mas tingting tumas blong folem fasin we oli glad long hem. !Be yu mas “traehad blong faenemaot wanem fasin Masta blong yumi i glad long hem”!—Efesas 5:10.
Tingbaot Ol Nid Blong Yu
Taem yu kam fri long paoa we ol nyufala stael mo fasin blong klos oli gat long yu, yu save stat blong pem ol klos we oli stret long ol nid blong yu. Olsem wan eksampel, yu spenem plante taem long skul. Sipos skul blong yu i talem se yu mas werem wan yunifom no i stanemap ol strong rul long saed blong ol klos we yu save werem, yu no nid blong jusum plante narafala klos. Be long plante skul, oli letem yu yu jusum klos blong yu, mo plante taem ol skul pikinini oli no putum ol klos we oli gudwan tumas.
Long taem olsem, maet i no waes blong traem pulum ae blong ol man wetem wan jaket mo wan nektae no wan dres we i flas tumas. Yu mas putum klos blong evri dei, be i no long wan fasin we yu folem ol laswan stael, no wan fasin we yu no kea tu. Wan yangfala gel, nem blong hem Millie, i mekem olsem. Taem hem i stap long skul, hem i no folem ol stael blong klos we oli bitim mak. Sipos yu yu mekem sem mak olsem hem, maet yu nidim sam traoses, sot, mo sam narafala samting olsem, long kabod blong yu. Sipos yu no gat naf mane, yu no nid blong pem plante samting, smol nomo i naf.—Skelem Luk 10:42.
Sipos yu no pem plante tumas klos blong werem long skul, yu save gat naf mane blong pem ol narafala samting we yu nidim. Wan eksampel, ?yu yu stap wok afsaed oltaem no yu stap mekem wok long haos? Ale, yu nidim sam klos we oli save stap longtaem mo we oli strong kaliko. Maet yu nidim sam stret klos blong plei spot no blong mekem narafala pleplei bakegen. Maet stael blong naoia i blong putum ol traoses, sot mo sus we oli gat spesel mak. Be yu save faenem sam klos we oli olsem olgeta ya, be oli no sas mo oli save stap longtaem tu.
Sipos yu yu wan Wetnes blong Jeova, yu mas tingbaot tu, sam klos we oli stret long ol Kristin miting, from we ol klos blong pleplei oli no stret long saed blong wosip. Long ol kantri we ol man oli werem ol klos olsem ol man long ol kantri blong Wes, ol yangfala man oli werem gudfala traoses mo sot, wan nektae, mo wan jaket. Mo ol yangfala woman oli werem wan dres no sket wetem sot. I nidim ol klos olsem tu, blong go long wok blong prij long ol haos wanwan. I dipen long mane blong yu, hamas klos yu save pem. I no nid blong gat plante klos no ol klos we oli folem nyufala stael. Oli mas stret mo klin nomo.
Jisas Kraes i go long wan mared, mo yu tu maet samtaem ol man oli askem yu blong kam long wan smol lafet. (Jon 2:1, 2) Sipos long taem blong lafet olsem i nidim ol gudfala klos, ale i stret blong gat sam stret klos oli rere i stap. Johanna i talem se, “Mi bin stap finis long sam lafet we mi no bin putum ol klos we oli stret long hem, mo mi no haremgud nating.” Sipos yu gat wan klos nomo we i stret long ol taem olsem, samting ya i save sevem yu long hadwok mo bigfala mane we yu nidim blong go long stoa long las menet blong pem wan.
Mekem Lis
Ol pris blong Isrel oli mekem lis blong ol samting we oli yusum long tempel blong Jeova. (Eksodas 38:21) Long sem fasin, maet yu wantem mekem samting we wan woman blong raetem buk, Jean Patton, i talem, se luklukgud insaed long kabod blong yu. (Color to Color) Lukluk tru long ol klos blong yu, wetem ol klos we yu no moa werem, we oli stap long ol bokis no narafala ples. Maet yu save faenem sam klos we yu bin fogetem finis. Long semtaem, yu save sakem ol klos we oli smol tumas long yu no we yu no moa laekem.
Nekis samting, mekem wan lis. Maet yu save putum ol samting long stret oda long lis ya, olsem ol impoten klos fastaem (ol kot, ol dres, ol jaket), nao ol klos we oli save go wetem olgeta (sot, kol sot, sot we i stret blong putum long sam spesel taem), mo biaen bakegen, ol smosmol samting we yu werem wetem ol klos (ol strap, hanglaf, hat, sus, basket, nektae). Wan lis olsem i save givhan blong luksave ol samting we maet yu nidim, blong gat ol klos we oli stret.
Pem Samting Long Waes Fasin
Long sam kantri, ol nyufala klos oli sas tumas. Ol yangfala long ol kantri olsem, oli rili lukaotgud long ol klos we oli gat, blong oli stap stret mo klin. ?Be, olsem wanem nao sipos yu gat naf mane blong pem sam klos? Long buk blong Janet Wallach, Working Wardrobe, hem i talem se, “Ol woman oli save sevem taem mo mane sipos oli pem ol klos folem wan plan mo from wan risen.” Samting ya i tru long ol yangfala man tu. I tru se yu no gat plante mane, taswe yu nidim blong kaontem praes blong eni samting we yu wantem pem. (Skelem Luk 14:28.) Samting ya i save minim se yu mas karemaot sam samting long lis blong ol klos we yu wantem pem, kipim nomo ol samting we oli rili impoten. Wan gudfala rul blong folem se, spenem bighaf blong mane blong yu long ol klos we yu stap werem oltaem.
Buk ya The Better Business Bureau A to Z Buying Guide i givim advaes ya se: “Long kabod blong yu, traem gat olgeta klos long wan grup blong kala nomo, olsem blu mo grey, no braon mo blak. Jusum ol impoten klos long ol kala ya, mo ol narafala klos olsem sot, mo ol smosmol samting blong putum wetem ol klos, yu save jusum long ol narafala kala.” Ol klos we kala blong olgeta i no strong tumas, oli save stret wetem ol nyufala stael blong longtaem. Taem yu jusumaot klos long ol kala olsem, biaen i moa isi blong jenisim stael mo joenem ol defren klos tugeta.
Proveb 14:15 i talem se: “Hemia we i waes i lukluk gud long ol rod blong hem.” Fasin blong gat wan stret plan blong ol samting we yu pem, i save halpem yu blong no pem ol samting olbaot, we i save kakae mane blong yu. Wan yangfala woman i talem se, “Oltaem mi tekem lis blong mi wetem mi taem mi go long taon.” Yu mas rimemba tu, se samting we bambae i moa impoten long yu biaen, i blong gat ol klos we oli strong, i no blong gat plante klos. Wan strongfala kaliko i save stap plante yia. Wan woman i talem se, “Mi mi gat yet sam kol sot we mi pem taem mi yangfala nomo.” Be, wan klos we i gat spesel mak, i no minim se hem i strong. Blong luksave sipos i strong, yu mas luklukgud long kaliko blong hem.a
Taem yu jusum stael we yu wantem, tingbaot ol stael we oli save stap longtaem. Ol klos olsem dres, mo sot blong man, we oli isi mo oli no flas tumas, oli stael we i save stap oltaem. Ol nyufala stael, kwiktaem nomo oli lus, from ol man oli no moa laekem olgeta. Long buk blong Amelia Fatt, Conservative Chic, hem i talem se: “Ol klos we oli save stap longtaem, i moa isi blong joenem ol narafala samting wetem olgeta, i isi blong ademap wan samting long olgeta nekis yia, mo i wan gudfala rod blong spenem mane blong yu.”
No fogetem se papa mama blong yu oli bin pem klos blong plante yia finis. I tru, sam samting we yu yu laekem, maet i defren olgeta long samting we tufala i laekem, be maet yufala i save agri long ol stampa samting long saed blong klos, bitim we yu bin tingbaot. Angela i rimemba se, “Mama blong mi i givhan long mi mo sista blong mi blong jusumgud ol klos blong mitufala.” Wetem taem mo longfala tingting, yu tu, yu save gat ol klos we oli stretgud, mo we yu glad blong werem. Maet yu no moa talem se, ‘!Mi no gat samting blong werem!’
[Futnot]
a Lukluk “Ol Yangfala Oli Askem . . . ?Olsem Wanem Blong Jusum Ol Stret Klos?” long Wekap! blong Oktoba 8, 1989 (Engglis mo Franis).
[Tok Blong Pija Long Pej 29]
Fastaem, mekem wan lis blong ol klos we yu gat finis