Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g98 Maj pp. 28-30
  • ?Yu Yu Les Long Wok Blong Yu?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Yu Yu Les Long Wok Blong Yu?
  • Wekap!—1998
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Wok Wetem Fasin Glad
  • Mekem Bes Blong Yu
  • “Flasem” Wok Blong Yu
  • Gohed Blong Lanem Moa
  • Ol Laswan Advaes
  • “Yu Mas Putum Hop Blong Yu Long Jehova”
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova (Stadi)—2022
  • Wan Gudfala Man We i Akseptem Fasin Stretem
    Wajtaoa—2000
  • “!Bambae Mi No Lego Fasin Blong Mi Blong Holemstrong Long God!”
    Folem Fasin Blong Bilif Blong Olgeta
  • Job i Leftemap Nem Blong Jeova
    Wajtaoa—2009
Luk Moa Samting
Wekap!—1998
g98 Maj pp. 28-30

?Yu Yu Les Long Wok Blong Yu?

MAET yu stap wok blong kolosap 8 haoa evri dei. I nogud we yu spenem bigfala taem olsem, mo lego plante samting long laef blong yu, blong mekem wan wok we yu les long hem. Tru, plante wok long ol yia 1900 hemia kaen wok we yu mekem semfala samting bakegen mo bakegen evri dei, mo i no wan wok we man i save praod long hem.

Taswe yu save haremgud moa sipos yu mekem sam samting blong givhan long yu blong laekem moa wok blong yu. Olsemia, yu save glad moa long wok ya, mo yu save lanem olsem wanem blong mekem nekiswan wok blong yu i pulum intres blong yu. Naoia, yumi save lukluk sam advaes blong givhan long yumi long rod ya.

Wok Wetem Fasin Glad

Sam man we oli givim gudfala advaes long bisnes ya, oli talem se yu mas wok olsem we yu glad long wok ya. Sipos yu mekem olsem, bambae yu rili stat blong faenem glad long wok blong yu.

Be maet yu save ansa se, ‘!Mi neva save glad long wok blong mi!’ Maet yu stap mekem sem samting bakegen mo bakegen, olsem wankaen wok long faktri. Maet yu bin mekem wok ya plante yia finis, mo yu ting se yu no save mekem wan samting blong pulum intres blong yu long wok ya. Be ol smol samting olsem, smael mo stanap stret taem yu wok, oli save givhan long yu blong kasem glad long wok blong yu.

Wan narafala samting we i save givhan long yu, hemia blong tingting nomo long wanem we yu stap mekem. I nogud blong mekem wok blong yu long fasin we yu olsem wan mesin nomo. Mo tu, yu no mas tingting nomo long spel blong yu long dina no long wiken we i kam, no wan narafala wok we yu mas mekem. I moa waes blong tingting nomo long wok we yu stap mekem. ?Wanem frut i save kamaot from samting ya? Yu save stat blong kasem glad long wok ya mo bambae yu luksave se taem i pas kwik.

Hemia nao samting we i kamaot hem wan nomo taem yu stap mekem wan samting we yu laekem tumas. Maet yu save kasem semfala filing long saed blong wan wok we yu no laekem, sipos yu fosem yu wan blong tingting nomo long wok we yu stap mekem.

Mekem Bes Blong Yu

Sipos yu mekem bes blong yu, yu save haremgud long wok blong yu. Be, advaes ya i agensem tingting we plante man oli gat se sipos yu taed long wok blong yu, yu no nidim blong traehad long hem. Fasin blong no kea long wok blong yu, livim wok we yu save mekem i stap blong wan narafala taem, mo wok slak, oli save tekemaot paoa blong yu, mo mekem yu yu harem nogud mo yu taed. Maet sam man we oli taed tumas mo oli wari taem oli kambak long haos afta wok, oli kasem trabol ya from we oli no stap traehad long wok blong olgeta.

Baebol i talem se, fasin ya blong traehad long samting we yumi mekem, i save givhan long yumi blong haremgud moa taem yumi spel. “I no gat samting we i gud moa i bitim we man i kakae mo i dring mo i mekem sol blong hem i haremgud long ol hadwok blong hem.” (Eklesiastis 2:24) Ating samfala oli talem se hemia i wan olfala toktok we i no stret long taem blong yumi, be sam narafala oli glad blong folem advaes ya we i stret long taem bifo mo naoia tu. Oli agri se “i no gat samting we i gud moa” i bitim we oli haremgud long frut blong hadwok blong olgeta. Buk ya, The Joy of Working hem i agri long fasin ya, i se: “Taem wan man i mekemgud wan wok hem i haremgud tumas insaed long hem.”

Taswe, sipos yu traehad blong mekem bes blong yu, ating bambae yu harem se yu gat moa paoa. Sipos yu mekem moa long wok blong yu i bitim samting we yu mas mekem, maet yu glad moa. Fastaem, mekem ol samting we oli impoten, nao bambae yu haremgud moa long spel long dina mo long wiken, i bitim man we i taed tumas from we hem i livim wok i stap blong mekem long wan narafala taem.—Skelem wetem Esta 10:2; Rom 12:11; 2 Timote 2:15.

Bitim we yu traem winim ol narafala, traem kamgud moa yu wan. (Galesia 6:4) Putum ol nyufala mak we oli hae moa, mo traem kasem olgeta. Traehad oltaem blong kamgud moa. Wan woman, i mekem wok blong somap semkaen klos bakegen mo bakegen, hemia wan wok we samfala oli save les bitim mak long hem. Be woman ya i mekem wan pleplei we i joen wetem wok ya blong hem. Hem i makem hamas menet hem i tekem blong somap wan klos. Hem i kaontem hamas klos we hem i somap evri haoa, nao hem i traem kamgud moa. Hem i rili haremgud long wok blong hem from we hem i traehad blong mekem bes blong hem.—Proveb 31:31

“Flasem” Wok Blong Yu

Tufala dokta ya, Dennis T. Jaffe mo Cynthia D. Scott, oli talem se: “Tingbaot wok blong yu olsem wan haos we i no gat wan samting nating insaed long hem. Yu kam stap long haos ya, mo yu lukluk plan blong hem. Nao tingting blong yu i wok, yu stap tingbaot weples bambae yu putum ol samting long haos blong yu. Yu tingbaot ol rum blong hem, yu flasem olgeta, mo yu mekem se haos ya i kam wan ples we yu glad blong stap long hem. Yu yusum prapa fasin blong yu blong mekem haos ya i kam olsem yu yu wantem.”

Long plante wok, i gat rul mo advaes we yu mas folem. Sipos yu jes folem olgeta rul ya nomo, i olsem we yu stap long wan haos we i no gat wan samting nating insaed long hem. Prapa fasin blong yu i no joen long wok ya. Sipos yu ademap prapa fasin blong yu long wok ya, ating bambae yu laekem moa. Olgeta man wanwan oli gat ol defdefren fasin blong “flasem” wok blong olgeta. Ating wan man we i wok long restoron bambae hem i rimemba ol kakae we ol man we oli kam kakae oltaem long ples ya oli laekem. Be ating wan narafala man we i mekem semfala wok ya bambae hem i kaengud mo frengud wetem ol man we oli kam kakae. Tufala ya evriwan oli laekem wok blong tufala from we tufala i joenem prapa fasin blong tufala wetem wok ya.

Gohed Blong Lanem Moa

Wan narafala samting we i save givhan long yu blong kasem glad long wok blong yu i blong traem lanem moa. Wan buk (Tension Turnaround) i eksplenem se taem bodi blong yumi i stap gru, bren blong yumi i kamgud moa long fasin blong hem blong skelem ol save. Hemia nao from wanem yumi save kam les long samting we yumi laekem tumas blong mekem bifo. Taswe, blong givim samting we bren blong yu i nidim, yu mas lanem ol nyufala save.

Mo tu, sipos yu lanem moa long saed blong wok blong yu, maet bambae yu kasem wan wok we yu laekem moa. Be nating sipos samting ya i no kamtru, fasin blong traem lanem moa bambae i givhan long yu blong intres moa long wok we yu stap mekem mo haremgud long hem. Wan man mo woman we tufala i stap raetem ol buk, Charles Cameron mo Suzanne Elusorr, oli talem se: “Fasin blong lanem plante moa samting i save mekem se yu trastem yu wan moa. Mo tu, fasin ya i save mekem se yu gat wan gudfala tingting long saed blong laef blong yu: yu lanem se yu save stretem plante trabol, yu save winim plante samting we oli hadwok long yu, yu save winim fraet tu, mo se yu save mekem plante moa samting i bitim wanem we yu bin tingbaot fastaem.”

Be, maet yu talem se, ‘!Mi lanem evri samting long saed blong wok blong mi longtaem finis!’ Oraet, be maet yu save lanem sam narafala samting we oli joen wetem wok blong yu. Wan eksampel, yu save lanem moa long saed blong fasin blong wokgud mo toktokgud wetem ol narafala, no lanem moa long saed blong ol tul we yu yusum long wok blong yu. Yu save lanem olsem wanem blong raetem wan gudfala leta blong ofis blong yu, no olsem wanem blong lidimgud wan miting blong ol wokman. Mo tu, yu save lanem gudfala fasin blong tokbaot ol samting wetem ol bos blong yu.

?Olsem wanem bambae yu lanem olgeta samting ya? Maet kampani we yu stap wok long hem i givim sam kos we yu save mekem. Ples blong ol buk long taon i gat ol buk we yu nidim. Traem faenem ol narafala rod blong lanem moa, we oli no isi blong luksave. Sipos yu stap luklukgud ol narafala man blong wok mo makem ol gudfala fasin blong olgeta mo ol slak fasin blong olgeta, hemia wan rod blong lanem moa. Yu save lanem sam samting from ol mastik blong yu mo from ol gudfala wok blong yu, sipos yu tingting gud se wanem nao i mekem se wok ya i kamaot gud. Wanem we yu lanem from ol samting we oli kamaot long prapa laef blong yu, mo taem yu lukluk ol narafala, i save tijim yu long ol samting we yu no save ridim long wan buk no harem long skul.

Ol Laswan Advaes

I gat wan narafala rod we yu save tingbaot long saed blong wok blong yu tu. Maet yu tekem disisen ya se yu nidim wan wok we i moagud, mo se ol narafala oli gat moa jans be yu yu neva gat jans blong mekem wok we yu rili wantem mekem. Yu save faenem sam man we oli agri wetem tok ya blong yu mo yu save gat strong bilif se tingting blong yu i stret.

Be maet tingting ya i no tru. Plante man we oli laekem wok blong olgeta oli lanem blong laekem. Wan man we i laekem blong wokem ol haos i save lanem blong laekem wok blong draevem trak tu. ?From wanem? From we gudfala tingting we hem i gat long wok blong hem, i givim glad long hem mo mekem hem i haremgud.

Taswe yu mas sakemaot ol nogud tingting we oli mekem se yu harem nogud long ol dei blong wik we yu wok, be yu haremgud long wiken. Yu no mas westem taem blong tingbaot ol mastik we yu bin mekem, mo nekiswan rong we bambae yu mekem. Yu no mas wari long wanem tingting ol narafala oli gat long yu. Tingting nomo long wok we i stap long fored blong yu. Soem se yu rili kea long wok ya. Traem wok long hem wetem sem fasin we yu wok long samting we yu laekem tumas. Mekem se wok ya i beswan we yu bin mekem, mo haremgud long gudfala wok ya we yu mekem.

[Bokis/Foto blong pija long pej 29]

Fasin Blong No Kea Long Wok Blong Yu

Long Proveb 27:23, 24 Baebol i talem se: “Yu mas savegud ol sipsip blong yu. Yu mas lukaot long olgeta wetem fulhat blong yu; from we ol sas samting bambae oli no stap blong olwe, mo flas hat blong king i no save stap long ful laef blong man mo laef blong ol pikinini we oli kamaot biaen long hem.” ?Vas ya i minim wanem?

Hem i minim se sipos yumi kasem ol sas samting mo haenem (flas hat blong king), plante taem oli blong smoltaem nomo. Taswe, long taem blong Baebol, wan man blong lukaot long sipsip i soem se hem i gat waes fasin taem hem i lukaotgud mo i kea long ol sipsip blong hem, hemia se hem i ‘lukaot long olgeta wetem fulhat blong hem.’ Olsem trifala vas we oli kam biaen oli soem, samting we i save kamaot, hemia se man blong wok mo famle blong hem i save gat ol samting blong laef.—Proveb 27:25-27.

?Olsem wanem long tede? Plante man, oli traehad wetem fulhat blong olgeta blong kasem plante mane mo haenem. Oli ting se sipos oli kasem tufala samting ya bambae oli save lego wok blong olgeta. Long saed ya samfala oli gat wan plan we oli naf blong mekem i kamtru, sam narafala oli stap drim nomo. Nating se i olsem wanem, i no waes blong folem fasin blong no kea long wok we oli gat naoia. Maet wok ya i stap olsem beswan rod we oli gat blong kasem mane naoia mo long fyuja. I moa waes we wan man i lukaotgud long kampani blong ol sipsip blong hem wetem fulhat blong hem, hemia i minim se putum tingting blong hem fulwan long wok we hem i gat naoia. Olsemia, bambae hem i save kasem evri samting we hem i nidim naoia mo long fyuja.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem