Wajem Ol Pijin—?Wan Nambawan Samting We Eniman i Intres Blong Mekem?
“Laef blong man we i wajem pijin i fulap oltaem long ol samting blong sapraes.” W. H. Hudson—The Book of a Naturalist.
LONG Kosi Bei, klosap long boda we i seraotem Saot Afrika mo Mosambik, wan man i tekem Keith, Evelyn, mo Jannie, nao oli wokbaot 22 kilometa blong luk wan pijin. !Pijin ya i defren olgeta long ol narafala pijin! Nem blong pijin ya we oli stap lukaot, hem i palm-nut vulture—wan bigfala pijin we kala blong hem i blak mo waet, mo skin we i stap raon long ae blong hem i red. Pijin ya i stap kakae ol fis we oli ded finis mo frut blong pamtri we oli stap mekem oel long hem.
Keith i storebaot samting ya i se: “Mifala i wokbaot longfala ples blong luk wan nomo long ol pijin ya—mo hem i stap longwe tu, hem i stap flae—biaen mifala i gohom we tingting blong mifala i no glad. Taem mifala i kambak long ples we mifala i slip long hem, ?mifala i faenem wanem? !Mifala i faenem tri palm-nut vulture oli stap sidaon antap long pamtri jes klosap long mifala! Mifala i stap wajem olgeta blong samwe 30 menet nao oli flae i go. I naes tumas blong luk olgeta oli openem bigfala wing blong olgeta blong flae. Long semfala dei ya, mifala i luk wan hoknaet we i stap kasem fis nem blong hem Pel. Hemia fastaem we mifala i luk pijin ya. !Yes, wan hoknaet we i stap kasem fis!”
Wan Samting we Eniman i Save Glad Blong Mekem
Long ful wol, i naes tumas blong wajem ol pijin mo harem singsing blong olgeta. I gat bitim 9,600 defren kaen pijin we ol man blong wajem ol pijin oli save wajem. !Ol hummingbird mo kingfisher wetem naesfala kala blong olgeta oli pulum ae blong yumi kwiktaem nomo taem oli flae raonabaot long yumi! Ating yumi evriwan i wantem tumas blong lesin taem wan mockingbird, wan nightingale, no naesfala lyrebird blong Ostrelya i singsing. Yumi laekem tu blong harem klia singsing blong wan Cuckoo no ol narakaen noes blong wan magpie blong Ostrelya.
Plante man oli yusum taem blong spel blong olgeta blong go wajem ol pijin long bus (long Yunaeted Stet oli kolem fasin ya se birding). Olgeta man wanwan oli gat prapa rod blong olgeta blong wajem pijin. Maet yu yu no wan we i laekem wokbaot tru long ol ples we graon i wetwet oltaem, no klaem ol bigfala hil jes blong faenem sam kaen pijin we man i no stap luk oltaem. Be, plante man oli faenem se sipos oli stap long yad no garen blong olgeta nomo, oli save luk plante defdefren kaen pijin. Plante man oli putum smol wota no kakae long wan ples long yad blong olgeta blong pulum ol pijin oli kam. Evri yia namba blong ol man we oli stap spenem taem blong wajem ol pijin, i stap kam antap moa. Plante moa man tede oli luksave se fasin ya blong wajem ol pijin i no wan samting blong westem taem.
?From Wanem Plante Moa Man Oli Stat Mekem Olsem?
Buk ya An America Challenged, we Steve H. Murdock i raetem, i talem se long ol yia 1990 go kasem 2050, namba blong ol man we oli intres blong wajem ol pijin bambae i gru kwiktaem moa i bitim fulnamba blong ol man Yunaeted Stet. Magasin ya New Scientist, i talem se “plante moa man naoia long India oli stap spenem taem blong spel blong olgeta blong wajem ol pijin.” Mo Gordon Holtshausen (jeaman blong Publications Committee of Bird Life South Africa), i talem se “long Saot Afrika . . . ol buk long saed blong ol pijin oli namba tu buk we man i salem moa afta long Baebol.”
!Taem yu lesin long stori blong wan man blong wajem pijin bambae yu tu yu wantem mekem sem mak! Man we i wajem ol pijin i save pasem glad blong hem i go kwiktaem long narafala man. Hem i wan samting we yu no nid blong spenem bigfala mane blong mekem. Hem i pulum yu yu go afsaed long ol open ples mo hem i traem tingting blong yu. Fasin ya i sem mak nomo olsem man we i go lukaot anamol long bus. Samting we i defren, hemia nomo se yumi no go blong kilim ol pijin ya oli ded. Ol pikinini mo ol bigman oli joen long fasin ya kwiktaem nomo, mekem se ful famle no ol grup blong fren oli save spenem taem tugeta blong mekem samting ya. Man i save mekem samting ya hem wan tu. Fasin ya i klin, i no save spolem tingting, mo i save tijim yumi long plante samting, mo yumi save mekem enitaem long yia mo long eniples.
Sam Stamba Samting Blong Tingbaot Fastaem
?Samtaem yu luk wan pijin mo yu stap tingting se wanem nem blong hem? I gud blong lanem nem blong samfala pijin olsem ol defren kaen igel, pikok, mo dakdak. Be, plante taem yumi fogetem ol narafala pijin olsem ol nightjars mo ol pijin we oli no save flae. Mo tu, i gat ol pijin we oli blong famle blong ol sandpipers mo ol warbler wetem plante narafala bakegen.a
Blong makemaot olgeta, yu mas pem wan buk we i tokbaot ol pijin blong aelan no kantri blong yu. Plante taem ol buk ya oli smol nomo, mo oli gat plante pija wetem ol smosmol tok we oli givhan blong makemaot weswan i man no woman blong ol defren kaen pijin. Samfala buk oli talem tu, wetaem feta blong ol pijin i gru fulwan mo long wanem taem oli stap jenisim feta blong olgeta.
?Wanem narafala samting we wan man i nidim taem hem i wantem wajem pijin? Wan gudfala spaeglas i impoten tumas long man blong wajem pijin, sem mak olsem we wan string i impoten tumas long man blong hukum fis. Bambae yu sapraes blong luk plante smosmol samting long sam pijin long ples blong yu taem yu yusum wan spaeglas. Eksampel, long Afrika yu save luk ol bigfala hipopotamus kwiktaem nomo. Be, sipos yu no gat wan spaeglas bambae yu no save luk smol pijin ya oxpecker, we oltaem hem i stap sidaon long baksaed blong hipopotamus mo i stap kakae ol laos long hem.
I no evri spaeglas we i stret blong wajem pijin. Beswan rod blong save sipos wan i stret, hemia blong traem hem. I gat tu kaen spaeglas nomo we bighaf blong ol man blong wajem pijin oli laekem moa blong yusum, hemia 7 x 42 mo 8 x 40. Faswan namba i blong makemaot paoa blong glas se i save pulum pija i kam klosap long hamas mita. Seken namba i talem se saes blong bigfala glas i stap long hamas milimita. Buk ya blong National Geographic, Field Guide to the Birds of North America, i eksplenem se “taem yu divaedem namba we i makemaot paoa blong glas long namba we i makemaot saes blong bigfala glas, nao yu kasem namba bitwin 1 mo 5 hemia i min se spaeglas ya i naf blong soem ol pija we oli kliagud.” Samting ya i mekem se yu naf blong luk klia ol kala nomata sipos yu stap long wan ples we i no gat fulap laet. Taswe, i no impoten blong gat wan spaeglas we paoa blong hem i save pulum pija i kam klosap. Samting we i impoten moa hemia wan spaeglas we i save soem wan pija we i kliagud.
Yu Save Stat Wajem Ol Pijin Long Eria Blong Yu Nomo
Man we i savegud ol pijin we oli stap long eria blong hem, bambae hem i rere moa blong go long narafala ples blong luk ol pijin we man i no stap luk oltaem. ?Yu yu save wanem kaen pijin i stap kam raonabaot long haos blong yu oltaem? Maet i gat sam pijin we oli stap flae antap long haos blong yu oltaem blong go long wan reva no wota we i stap klosap long eria blong yu. ?Yu yu save wanem kaen pijin ya? ?I gat sam pijin we oli aot long narafala kantri mo oli pastru long kantri blong yu long taem blong kolkol blong go long narafala kantri we i hot? Christopher Leahy, we i raetem buk ya The Birdwatcher’s Companion, i talem se: “Long Not Amerika, klosap 80 pesen blong olgeta 645 defren kaen pijin oli stap [flae longwe blong go long narafala kantri].”
Sam long ol pijin ya we oli stap flae longwe, maet oli stop long ples blong yu blong kakae mo spel smol. !Long samfala ples, sam man we oli laekem tumas blong wajem ol pijin, oli faenem se i gat bitim 210 defren kaen pijin we oli pastru long yad blong olgeta nomo! Sipos yu makemdaon stret manis no dei we yu luk wan kaen pijin i sidaon long ples blong yu evri yia, bambae yu lanem plante samting long saed blong olgeta.
Sam Rod Blong Wajem Pijin
Taem yu gat wan gudfala spaeglas wetem wan smol buk blong givhan long yu, nao yu rere blong faenemaot moa long saed blong ol pijin long yad blong yu. Plante taem ol man oli wokem sam ples blong spel mo narafala ples blong wokbaot long bus. Samtaem i gat wan lis blong ol defren kaen pijin we man i save luk long ol ples ya. Ol lis ya oli save soemaot long wanem taem blong yia yu save luk ol defren kaen pijin long ples ya, mo olsem wanem yu save faenem olgeta. Wan lis olsem i save givhan bigwan long yu, blong meksua se yu go long stret ples blong luk pijin ya we yu wantem luk. Sipos pijin we yu ting se yu jes luk, hem i stap long lis we i talem se i no gat plante kaen olsemia, ale, i gud blong yu tektaem blong lukluk hem gud, antap moa sipos hemia fastaem blong yu. (Lukluk bokis ya “Sam Stamba Poen Blong Makemaot Ol Pijin.”) Be, sipos pijin we yu luk, i stap long lis we i talem se i gat fulap kaen olsem, ating yu bin makemaot stret se hem i blong wanem kaen grup.
Traem faenem wan map we i soem olsem wanem blong luksave ol mak blong leg blong ol pijin mo ples we oli stap mekem bed blong olgeta long hem, from we maet bambae yu faenem sam. Bambae yu save faenem plante moa pijin long ol ples we i gat tu, no plante moa, bed blong pijin i stap wanples. Nomata sipos yu stap wokbaot olbaot no yu stap long wan ples nomo, yu mas traehad blong mekem se pijin i no luk yu, mo yu mas wet long ol pijin blong oli kam long yu. Yu mas gat longfala tingting.
Long samfala ples i gat wan telefon namba we man i save ring i go long hem blong harem ripot long saed blong ol gudfala samting we ol man oli jes luk long eria ya i no longtaem.
I Gud Blong Reregud Fastaem
I gud sipos yu putum mak long wan kaen pijin we yu wantem luk moa i bitim ol narawan. Be, i moagud fastaem sipos yu ridim sam buk we oli tokbaot ol pijin ya we yu wantem luk. Sipos yu laef long ol aelan blong Karibin, maet yu wantem tumas blong luk pijin ya we oli kolem tody. I gat ol defren kaen pijin olsemia we oli stap long Kuba, Poto Riko, no Jamaika. Hem i wan naesfala smol pijin we kala blong hem i grin mo red. Man ya Herbert Raffaele, we i raetem buk ya Guide to the Birds of Puerto Rico and the Virgin Islands i talem se “i no isi blong luk smol pijin ya, be i isi moa blong harem hem.” Plante man oli savegud ol tody blong Kuba from fasin blong olgeta blong kakae plante mo blong fidim ol pikinini blong olgeta kwiktaem. Afta we Raffaele i tokbaot olsem wanem pijin ya i stap kakae, hem i givim advaes ya se: “Sipos yu kilkilim tu ston tugeta, plante taem noes ya i save pulum olgeta i kam.”
Maet yu plan blong mekem wan trep i go long narafala ples long wan spesel taem blong wajem sam pijin. Maet hemia taem we ol woodcocks oli flae tugeta long stat blong taem we ol tri oli putum flaoa. No maet yu wantem luk bigfala namba blong ol waet pijin ya stork, long Gibraltar no Bosporus taem oli rere blong flae i go long Afrika bifo we kolkol taem i kam. No maet yu wantem go long Isrel long taem we ol pijin oli pas blong go long ol narafala kantri longwe.
I sua se, taem yu plan blong faenem wan spesel kaen pijin, samting ya i defren olgeta long taem we yu visitim wan ples we i gat ol olfala samting blong bifo. Ol olfala haos no ston olsem, oli stap oltaem nomo. Be, ol pijin oli stap muf oltaem. Oli laef. Oli defdefren. Mo oli mekem yumi sapraes oltaem. !Nomata sipos yumi traehad blong faenem olgeta mo yumi mas wet longtaem blong luk olgeta, be bambae yumi no save sore from!
Olgeta samting ya oli mekem man i intres tumas blong spenem taem blong wajem ol pijin. Samtaem maet yu plangud be bambae ol pijin oli no stap long taem we yu yu stap—no maet ol pijin ya we yu yu wantem luk, oli no stap. Be, i no gat man i save talem wanem samting maet hem i faenem we fastaem hem i no bin tingbaot. Wan samting i sua se, ol pijin ya bambae oli neva mekem tingting blong yu i harem nogud. Yu mas gat longfala tingting nomo blong wet. !Mifala i hop se bambae yu yu harem gud sipos yu tektaem blong wajem ol pijin! !Mo taem yu mekem olsem, no fogetem Man ya we i wokem ol pijin!—Jenesis 1:20; 2:19; Job 39:13-18, 27-29.
[Futnot]
a Yumi save seraotem ol pijin long eit defren grup: (1) ol pijin we oli swim—dakdak mo narafala pijin we oli olsem dakdak lelebet, (2) ol pijin blong solwota—gulls mo narafala pijin we oli sem mak, (3) ol long-leg we oli wokbaot long reva—heron mo crane, (4) ol smosmol pijin we oli wokbaot long reva—plover mo sandpiper, (5) ol faol—grouse mo quail, (6) ol pijin we oli kakae mit—hawk, eagles, mo owls, (7) ol smosmol pijin we oli sidaon long ol tri, mo (8) ol pijin blong bus.—A Field Guide to the Birds East of the Rockies, we Roger Tory Peterson i raetem.
[Bokis blong pija long pej 18]
Sam Stamba Poen Blong Makemaot Ol Pijin
Taem yu luk wan pijin we neva yu luk bifo, maet i gud blong traem tingbaot sam long ol kwestin ya:
1. ?Wanem kala blong pijin ya? ?Hem i gat wan kala nomo, no hem i gat plante laen, no smol spot long hem?
2. ?Ples we pijin ya i mekem bed blong hem i olsem wanem? ?Long wan reva, ples we graon i wetwet oltaem, long bus no long wan open ples we i gat fulap longfala gras long hem?
3. ?Wanem saes blong pijin ya? Skelem hem wetem wan narafala pijin we yu savegud—sparrow, robin, pigeon no hawk.
4. ?Wanem fasin blong pijin ya? ?Hem i spid biaenem ol smol bebet, hem i flae antap olgeta, hem i muvum tel blong hem olbaot, tel blong hem i stanap stret no i stap daon, hem i wokbaot long graon?
5. ?Maot blong hem i olsem wanem? ?Hem i sot mo i sap, no i sot mo i raon, hem i longfala, hem i olsem wan huk?
Sipos yu lukluk gud long ol “Mak” ya mo yusumgud buk we i tokbaot ol defdefren kaen pijin, bambae yu naf blong luksave kwiktaem nomo se oli wanem kaen pijin, nating sipos hemia fastaem blong yu.—Exhibit Guide, Merrill Creek Reservoir, New Jersey, U.S.A.
[Map blong pija long pej 16, 17]
(Lukluk niuspepa)
SNOW GOOSE
Not Amerika
HUMMINGBIRD
Not/Sentrol Amerika
BLUE JAY
Not Amerika
MACAW
Sentrol/Saot Amerika
BALD EAGLE
Not Amerika
CARDINAL
Not/Sentrol Amerika
PELICAN
Amerika
TAWNY EAGLE
Afrika, Esia
TOUCAN
Saot Amerika
SCARLET IBIS
Saot Amerika
FRANKLIN’S GULL
Amerika
GREAT EGRET
Plante kantri blong wol
CHAFFINCH
Yurop, Not Afrika
MANDARIN DUCK
Jaena
STORK
Yurop, Afrika, Esia
FLAMINGO
Ol kantri we i hot
BLACK-CROWNED CRANE
Afrika
GOULDIAN FINCH
Ostrelya
KOOKABURRA
Ostrelya
PEACOCK
Plante kantri blong wol
OSTRICH
Afrika
ROSELLA
Ostrelya
[Credit Lines]
U.S. Fish and Wildlife Service, Washington, D.C./Glen Smart
Courtesy of Green Chimney’s Farm
Courtesy of San Diego Wild Animal Park
Map: The Complete Encyclopedia of Illustration/ J. G. Heck
Courtesy of San Diego Wild Animal Park
[Foto Credit Line blong pija long pej 15]
Bird drawings on pages 15-19: The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck