Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g00 Eprel pp. 18-19
  • ?Olsem Wanem Blong Jusum Wan Blong Mared Wetem?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Olsem Wanem Blong Jusum Wan Blong Mared Wetem?
  • Wekap!—2000
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Lukluk i Go Moa i Bitim Bodi Nomo
  • ‘Mared Long Wan Man Blong Masta’
  • Hasban No Waef We Papa Mama i Jusum
  • Wan Gudfala Faondesen Blong Mared Blong Yu
    ?Olsem Wanem Blong Mekem Famle Blong Yu i Hapi?
  • Advaes Blong God Taem Yu Jusum Wan Blong Mared
    Wajtaoa—2001
  • Mared—Wan Presen Blong God We i Lavem Yumi
    ‘Stap Long Laef Ya We God i Lavem Yu’
  • Nating Se Wol Ya i Raf, Yumi Save Gat Wan Hapi Mared
    Wajtaoa—2005
Luk Moa Samting
Wekap!—2000
g00 Eprel pp. 18-19

Baebol i Talem Wanem

?Olsem Wanem Blong Jusum Wan Blong Mared Wetem?

OLI ASKEM LONG WAN WOMAN WE I NO MARED YET SE: “?YU TINGTING BLONG MARED WAN DEI?” WOMAN YA I TALEM SE: “?TINGBAOT MARED? MI MI STAP WARI FROM SAMTING YA.”

ANSA we woman ya i givim, i soemaot klia se sam man oli wantem tumas blong kasem lav mo gat wan fren long laef blong olgeta. Plante oli talem se fasin blong faenem wan man no woman blong mared wetem hem i wan long ol impoten samting long laef. Taswe, long ful wol, plante bisnes oli stanap blong halpem ol man blong faenem man no woman blong mared wetem. Be nating se i olsem, long plante ples long wol, namba blong ol mared we oli brok i bitim namba blong ol mared we oli stap gud.

Long ol kantri long Wes, hem i fasin blong man blong jusum wan we hem i wantem mared wetem. Be long sam narafala ples, olsem Esia mo Afrika, hem i wan kastom yet, blong ol papa mama oli jusum man no woman we pikinini blong olgeta bambae i mared wetem. Nating se i olsem wanem, fasin ya blong jusum wan blong mared wetem, i wan samting blong tinghevi long hem. I no gat plante disisen we wan i mas mekem long laef blong hem we bambae i save mekem hem i glad no i harem nogud, olsem disisen ya blong mared. Wan mared we i gat lav insaed long hem i save mekem man i kam moagud mo i save mekem hem i harem gud. Long narasaed, mared we i gat rao oltaem i save mekem soa mo wari i kamaot.—Ol Proveb 21:19; 26:21.

Sem mak long ol narafala, ol trufala Kristin oli wantem we fasin joen long mared blong olgeta i karem glad mo i mekem oli harem gud. Be tu, oli wantem blong mekem God i glad mo givim ona long hem. (Kolosi 3:23) From we God i wokem yumi mo i Stamba blong mared, hem i save gud olgeta samting we yumi nidim mo wanem nao i stret long yumi. (Jenesis 2:22-24; Aesea 48:17-19) Mo tu, hem i luk finis plante milian mared, sam we oli gud mo sam we oli nogud, long ol taosen yia we man i laef long wol. Hem i save wanem rod nao i karem gudfala frut mo weswan i nogud. (Ol Sam 32:8) Long Tok blong hem, Baebol, hem i putum ol rul we oli klia mo we oli halpem eni Kristin blong gat save we i nidim blong mekem jus we i stret. ?Wanem nao sam long ol rul ya?

Lukluk i Go Moa i Bitim Bodi Nomo

Long ol ples we wanwan man i jusum hu ya we bambae oli mared wetem, maet oli mitim wan man no woman tru long storian nomo, no maet ol fren no famle nao oli mekem tufala i save tufala. Plante taem, faswan samting we i pulum wan blong laekem narawan, hemia naesfala fes no bodi. Samting ya i wan fasin we yumi bon wetem mo hem i gat bigfala paoa long filing blong yumi. Be, taem yumi stap tingbaot wan man no woman blong mared wetem, Baebol i leftemap tingting blong yumi blong no lukluk bodi no fes nomo.

Ol Proveb 31:30 i talem se: “Gudfala fasin blong woman i save trikim man isi nomo, mo fes we i naes i no save stap longtaem. Be woman we i stap ona long Hae God, i stret blong olgeta man evriwan oli stap leftemap nem blong hem.” Aposol Pita i tokbaot man we ‘i gat pis long laef blong hem, mo i kwaet, we fasin blong hem i stret gud se, fasin olsem i gud tumas long fes blong God mo i no save lus.’ (1 Pita 3:4) Yes, ol gudfala fasin long saed blong spirit, blong man no woman we yu wantem mared wetem—olsem fasin fasgud long God, lav we hem i gat long God, mo tu, olgeta gudfala Kristin fasin blong hem—oli moa impoten i bitim naesfala fes no bodi. I impoten blong tekem taem blong mekem wan jus we i stret. Jusum wan we i gat ol semfala mak long saed blong spirit olsem yu, mo we i stap traehad blong soemaot ol frut blong tabu spirit long laef blong hem. Hemia bambae i save givhan bigwan blong mekem se tufala i joengud long wan mared we i hapi.—Ol Proveb 19:2; Galesia 5:22, 23.

‘Mared Long Wan Man Blong Masta’

I impoten tumas we yu mo hemia we bambae yu mared wetem, yutufala i gat ol semfala mak long saed blong laef mo bilif blong yutufala. Mared hem i olsem wan traem we i nidim blong mekem plante jenis long saed blong ol fasin mo tingting blong yutufala. Taswe i tru se, sipos yutufala i gat plante fasin blong yutufala we i sem mak finis, bambae i moa isi blong mekem ol jenis ya.

Samting ya i halpem yumi blong luksave from wanem nao aposol Pol i talem long ol Kristin blong no “joen wetem ol man we oli no Kristin, blong mekem wan wok, olsem we man i putum yok long tufala buluk blong mekem tufala i wok wanples.” (2 Korin 6:14) Pol i save se sipos wan i mared wetem narafala we i no gat semfala bilif mo we i no kasem save long ol rul blong Baebol, bambae i gat rao mo fasin we tufala i no agri. Woning ya blong ‘mared long wan man blong Masta,’ hem i stret. (1 Korin 7:39) Hem i soemaot tingting blong God. Olgeta we oli waes blong folem advaes ya oli blokem plante hadtaem mo problem.—Ol Proveb 2:1, 9.

Hasban No Waef We Papa Mama i Jusum

?Olsem wanem long ol kastom we papa mama nao oli jusum man no woman we pikinini i mas mared wetem? Eksampel, long saot blong India, sam man oli talem se raonabaot 80 pesen blong olgeta mared, hem i papa mama nao we tufala i jusum man no woman blong pikinini blong tufala. Nating se ol Kristin papa mama oli folem kastom ya no oli no folem kastom ya, hemia i prapa disisen blong olgeta. Nomata i olsem wanem, i gud blong tingbaot se ol mared olsem oli wokgud moa sipos oli traem faenem wan we i gat ol gudfala fasin long saed blong spirit.

Olgeta we oli laekem moa ol mared we papa mama i jusum, oli harem se hem i wan gudfala rod from we olgeta we oli gat plante ekspiriens mo we oli bigman finis long tingting, oli mekem disisen long saed ya. Wan Kristin elda long saot Afrika i talem se: “Sam papa mama oli harem se from we pikinini blong olgeta i yang tumas mo i no gat plante ekspiriens, oli no trastem se pikinini ya i naf blong luksave ol gudfala fasin long saed blong spirit blong hemia we oli wantem mared wetem.” Wan elda we i goraon, long India, i ademap se: “Ol yangfala oli no gat plante ekspiriens long laef, taswe maet oli letem filing blong olgeta i bos long jus we oli mekem.” From we papa mama i save gud fasin blong pikinini blong tufala i bitim eni man, tufala i harem se tufala nomo i gat raet mo waes blong jusum wan we pikinini blong tufala bambae i mared wetem. Be, i waes tu blong tingbaot tingting blong pikinini blong tufala we hem i wan yangfala man no woman finis.

Be, taem papa mama i ting nating long ol rul blong Baebol, maet bambae tufala i harem nogud from risal blong samting we tufala i mekem sipos mared blong pikinini i kasem trabol. Problem i save kamaot from we tufala we i mared tufala i no gat taem blong save gud tufala. Mo, wan papa long India i eksplenem se, sipos problem i kamaot, “bambae tufala i putum fol i go long papa mama.”

Papa mama we tufala i stap jusum man no woman we pikinini blong tufala bambae i mared wetem, tufala i mas tingbaot kwestin ya se: ?Wanem samting nao i stap pusum mi blong mekem olsem? Taem ol papa mama oli jusum blong mekem olsem, jes from we oli wantem kasem ol samting long saed blong bodi, no wan haenem long fored blong ol man, problem i save kamaot. (1 Timoti 6:9) Taswe, olgeta we oli jusum man no woman we pikinini blong olgeta i mas mared wetem, oli mas askem long olgeta se: ‘?Fasin ya i save mekem se bambae tufala i harem gud long saed blong spirit? no ?Hem i blong leftemap nem blong famle, no blong mekem famle i kam rij, no blong famle i kasem plante mane?’—Ol Proveb 20:21.

Advaes blong Baebol i klia mo i blong mekem i gud long yumi. Taem wan i stap tingbaot narawan we hem i wantem mared wetem, hem i mas tingbaot gudfala fasin blong man no woman ya mo ol fasin blong hem long saed blong spirit. Hemia nao faswan impoten samting blong tingbaot long saed blong wan man no woman, nating se jus ya i olsem wanem. Taem yumi mekem samting ya, yumi soem ona long Jeova God, we i Stamba blong mared, mo tufala we i mared tufala i save statem laef wetem wan gudfala fandesen long saed blong spirit. (Matiu 7:24, 25) Samting ya bambae i givhan bigwan blong mekem mared i hapi, mo i gat wan nambawan fasin joengud.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem