Gud Helt Blong Olgeta Man—?Bambae i Kamtru Samtaem?
?BAMBAE yu yu glad sipos yu mo famle blong yu i save gat gud helt? Yes, yu wantem samting ya. I tru se, bighaf blong yumi i sik sam samtaem nomo. Be i gat plante milian man we oli stap safa mo harem nogud long wan sik long ful laef blong olgeta.
Nating se i olsem, bigfala wok i stap gohed blong traem daonem ol sik. Tingbaot Wol Helt Ogenaesesen (WHO), we i wok wetem Yunaeted Nesen. Long 1978, WHO i singaot sam bigman long 134 kantri mo long 67 ofis blong Yunaeted Nesen, blong oli kam long wan miting. Olgeta long miting ya oli agri se gud helt i no minim nomo se man i no sik, nogat. “Man i mas harem gud fulwan long bodi mo tingting, mo long saed blong fasin fren we hem i gat wetem ol narafala man.” !Nao oli talemaot se “olgeta man oli gat raet” long gud helt! Taswe, WHO i talem se bambae i traehad blong kasem mak we “olgeta man blong wol oli helti, nating se maet bodi blong olgeta i no save kam gud fulwan.”
Hemia wan gudfala tingting we yumi save presem olgeta from. ?Be samting ya bambae i save kamtru samtaem? I tru se, save blong ol man i kam antap bigwan long plante samting, be ating save we olgeta man oli trastem mo tinghae moa long hem, hemia save blong ol dokta. Wan niuspepa blong Inglan (The European) i talem se long ol rij kantri, ol man oli lan long fasin ya we oli kolem “ ‘silva bolet,’ hemia se, taem yumi gat wan trabol, dokta i save givim wan meresin blong fiksimap.” Wan narafala rod blong talem tok ya, se ol dokta oli mas naf blong faenem wan isi mo klia rod blong winim enikaen sik. ?Be yu ting se ol dokta oli naf blong mekem samting ya?