Baebol i Talem Wanem
Blokem Tok We i Save Mekem Narafala i Harem Nogud
“Long sem maot nomo, yumi stap toktok gud, mo yumi stap toktok nogud. Be samting ya i krangke olgeta.”—Jemes 3:10.
WAN samting we i mekem se man i defren long anamol, hemia se man i save toktok. Be sore tumas, sam man oli no yusumgud blesing ya. Oli sakem ol nogud tok, ol tok we i stikim narafala, oli tok swea, oli tok nogud long God, mo oli yusum ol doti tok mo ol tok we i no soem respek nating. Olgeta kaen tok ya oli save mekem narafala i harem nogud, i bitim we hem i kasem wan kil long prapa bodi blong hem. Baebol i talem se: “Ol tok nogud we man i sakem we i no tingbaot i save mekem narafala man i harem nogud, olsem we naef blong faet i stikim hem.”—Ol Proveb 12:18.
Plante moa man naoia oli tok swea. Long ol skul blong pikinini tu, plante moa yangfala oli yusum ol rabis tok. Be sam man oli talem se i oraet blong tok nogud long narafala blong letem ol filing blong yumi oli kamaot. Wan studen we i stadi long politik i raetem se: “Taem yumi no save faenem ol stret tok blong soem dip filing blong yumi, i oraet nomo blong yusum ol tok swea blong mekem toktok blong yumi i strong.” ?Olsem wanem? ?I stret we ol Kristin oli yusum ol rabis tok we i save mekem narafala i harem nogud? ?Wanem tingting blong God long saed ya?
Sakemaot Ol Tok Plei We i Nogud
I no naoia nomo we ol man oli jes stat blong yusum ol doti tok mo ol tok swea. Maet yu sapraes blong save se klosap 2,000 yia bifo finis, long taem blong ol aposol, samfala oli yusum ol doti tok. I luk olsem we samfala long kongregesen blong Kolosi oli kros long sam narafala, nao oli sakem ol rabis tok long olgeta. Maet narafala i mekem olgeta oli harem nogud, nao oli wantem givimbak long hem, ale oli minim nomo blong talem ol tok we i stikim no agensem hem. Tede tu, plante man we oli faerap long kros, oli yusum ol doti tok. Taswe, leta we Pol i raetem long ol man Kolosi i stret long taem blong yumi tu. Pol i talem se: “Yufala i mas sakemaot [ol rabis fasin] i gowe long laef blong yufala. Bambae yufala i no moa kros. Bambae yufala i no moa faerap. Bambae yufala i no moa stap badfren long yufala. Bambae yufala i no moa tok agens long narafala man, mo yufala i no moa yusum ol doti tok.” (Kolosi 3:8) I klia se ol Kristin oli mas blokem fasin blong faerap long kros mo ol doti tok we man i save talem taem hem i kros.
I tru se, samfala we oli yusum ol doti tok mo tok swea, oli no yusum blong spolem no agensem narafala. Ating bighaf blong ol man we oli yusum ol doti tok, oli yusum olsem nomo, oli no tingbaot. Taswe, oli lanem fasin blong yusum ol doti tok evri dei long laef blong olgeta. Samfala oli faenem i had blong toktok sipos oli no save talem sam tok swea. Plante man oli yusum ol doti tok blong mekem fani nomo. ?Be yumi mas gat wanem tingting long saed blong ol tok plei we i nogud? ?From we hemia tok plei nomo, samting ya i mekem se i oraet blong yusum? Traem tingbaot bisnes ya.
Ol tok plei we i nogud, hem i doti tok we man i talem blong mekem narafala i laf. Tede bighaf blong ol tok plei ya i long saed blong seks. Plante man we oli ting se oli gat wan klin laef, be oli laekem blong harem ol tok plei ya. (Rom 1:28-32) Taswe, plante man we wok blong olgeta i blong mekem ol fani so, oli tokbaot ol fasin blong seks mo ol rabis fasin blong seks blong pulum ol man blong laf. Ol tok plei we i nogud i stap long plante stori long televisin mo sinema, mo long sam program long radio tu.
Baebol i tokbaot ol tok plei we i nogud. Aposol Pol i raet long ol Kristin long Efesas i se: “From we yufala i tabu, mo yufala i man blong God, i no stret nating blong yufala i stap tokbaot ol rabis fasin. Fasin we man i ronem woman, mo ol fasin nogud blong man wetem woman mo ol narafala krangke fasin olsem, mo fasin blong man we i wantem evri samting, bambae yufala i no tokbaot. Mo i no stret blong yufala i yusum ol rabis tok we i save mekem man i sem, mo ol tok we i save mekem man i harem nogud, mo ol tok plei we i nogud.” (Efesas 5:3, 4) I klia se God i no laekem ol rabis tok, nating se i blong spolem narafala no nogat. Tok ya i nogud mo i save mekem narafala i harem nogud.
Ol Strong Tok We God i No Laekem
I no ol doti tok nomo we i mekem narafala i harem nogud. Tok we i agensem narafala, i jikim narafala, i mekem ful long narafala, no i daonem narafala, i save spolem filing blong hem bigwan. I tru se yumi evriwan i mestem samtaem long ol toktok blong yumi. Plante taem samting ya i kamaot from we yumi tekem fasin blong ol man raonabaot long yumi, we oli jikim man no oli talem ol giaman tok blong spolem nem blong narafala. (Jemes 3:2) Be, ol trufala Kristin oli no mas ting se ol tok ya we i spolem narafala, i nating nomo. Baebol i soem klia se Jeova God i no glad long olgeta kaen tok ya we i mekem narafala i harem nogud.
Buk blong Seken King long Baebol i tokbaot wan grup blong ol boe we oli tok nogud long profet Elisa. Stori ya i talem se oli “jikim hem,” mo “oli stap singaot i go long hem se, ‘!Ei, bolhed! ?Yu stap mekem wanem long ples ya?’ ” Jeova i lukluk wanem i stap long hat blong ol yangfala ya, hem i save se oli wantem agensem Elisa nomo, mo hem i no laekem nating ol nogud tok ya we oli stap talem. Ale Baebol i talem se God i kilim i ded 42 boe long taem ya from rabis tok blong olgeta.—2 King 2:23, 24.
Ol man Isrel bifo, “oli stap jikim ol profet [blong God], oli stap tanem baksaed long ol tok blong olgeta, mo oli stap laf nogud long olgeta. Oli stap mekem olsem gogo Hae God i kros long olgeta we i kros gud, we oli no moa save ronwe long hem.” (2 Kronikel 36:16) Bigfala samting we i mekem God i kros long ol man Isrel, hemia se oli stap bodaon long ol aedol mo oli no obei long hem. Be i no hemia nomo. Yumi makem we vas ya i tokbaot tu, ol nogud tok we ol man ya oli sakem long ol profet blong God. From samting ya, yumi luksave se God i no laekem nating ol tok olsem.
Baebol i givim advaes ya long ol Kristin se: “Bambae yu no tok strong long man we i olfala.” (1 Timoti 5:1) I gud blong folem advaes ya taem yumi toktok wetem eniman, i no ol olfala nomo. Baebol i talem se yumi ‘no mas tok nogud long nem blong narafala man, mo yumi no man blong rao. Yumi mas man we yumi save fren gud long ol man, mo oltaem yumi mas mekem i gud long ol man.’—Taetas 3:2.
Satem Maot Blong Yumi
I had blong blokem maot blong yumi taem yumi wantem sakem wan nogud tok long narafala. Taem narawan i mekem i no stret long yumi, maet yumi harem se yumi gat raet blong tok nogud long hem, no sakem ol strong tok long hem—stret long fes blong hem no biaen long baksaed blong hem. Be ol Kristin oli no mekem olsemia. Ol Proveb 10:19 i talem se: “Taem man i stap toktok tumas, i isi nomo blong hem i mestem tok blong hem, nao i foldaon long sin, be man we i waes, hem i save satem maot blong hem, i no tok.”
Ol enjel blong God oli givim gudfala eksampol long saed ya. Oli save luk ol nogud samting we ol man oli stap mekem. Nating se ol enjel ya oli gat paoa mo oli strong moa long ol man, be oli no ripotem ol man, mo oli no tok nogud long olgeta long fes blong God. Hemia from we “oli ona long Jeova.” (2 Pita 2:11, NW ) Ol enjel ya oli tingbaot se God i stap lukluk ol rong we ol man oli mekem, mo hem i nafgud blong stretem olgeta. Taswe, oli satem maot blong olgeta nomo. Mikael i jif blong ol enjel, be hem i no sakem nogud tok long narafala, mo i no mekem olsem long Setan tu.—Jud 9.
Ol Kristin oli traehad blong folem fasin blong ol enjel. Oli lesin long advaes ya blong Baebol se: “Sipos wan man i mekem i nogud long yufala, bambae yufala i no givimbak fasin ya long hem. Oltaem yufala i mas traem blong mekem ol fasin we olgeta man oli luk se i stret nomo. Oltaem, long saed blong yufala, yufala i mas traehad blong faenem rod blong yufala i gat pis wetem olgeta man. Ol fren. Sipos wan man i spolem yufala, bambae yufala i no givimbak fasin ya long hem bakegen. Yufala i mas livim hem i stap, blong God bambae i jajem hem, i givim panis long hem, from we Baebol i talem se, ‘Hae God i talem se, “Fasin ya blong givimbak long man we i mekem i nogud, mi nomo mi gat raet blong mekem. Mo mi bambae mi givimbak long olgeta.” ’ ”—Rom 12:17-19.
Wan narafala samting blong tingbaot se, sipos voes blong yumi i strong tumas no sipos tiun blong hem i no kaengud, toktok blong yumi i save mekem narafala i harem nogud. Plante taem, hasban mo waef tufala i singaot strong long tufala, nao tufala i mekem tufala i harem nogud. Plante papa mama oli singaot bigwan long ol pikinini blong olgeta. Be i no nid blong singaot strong blong soem filing blong yumi. Baebol i talem se: “Yufala i mas lego olgeta fasin blong kros, yufala i no mas holem kros, mo yufala i no mas kros kwik. Mo taem yufala i kros, yufala i no mas sakem tok blong yufala i go antap, mo yufala i no mas tok nogud long yufala.” (Efesas 4:31) Bakegen, Baebol i talem se “man blong wok blong Masta blong yumi, hem i no mas man blong faet, hem i mas mekem i gud long olgeta man.”—2 Timoti 2:24.
Ol Tok We i Mekem Narafala i Haremgud
From we fulap man tede oli tok nogud long narafala no oli yusum ol doti tok, ol Kristin oli mas mekem wan samting blong blokem nogud fasin ya. Baebol i talem wan gudfala rod, i se yumi mas lavem ol man raonabaot long yumi. (Matiu 7:12; Luk 10:27) Sipos yumi rili tingbaot ol narafala man mo lavem olgeta, bambae yumi talem ol tok we i mekem olgeta oli haremgud. Baebol i talem se: “Long ol toktok blong yufala, yufala i no mas talem ol rabis tok we i save spolem man. Yufala i mas talem ol gudfala tok we i save mekem ol man we oli slak oli kam strong moa. Tok olsem i save givhan moa long ol man we oli harem.”—Efesas 4:29.
Mo tu, sipos yumi putum Tok blong God i stapgud long tingting blong yumi, bambae samting ya i givhan long yumi blong no talem ol tok we i save mekem narafala i harem nogud. Yumi mas ridim Baebol mo tingting dip long hem, hemia bambae i halpem yumi blong “sakemaot olgeta rabis fasin.” (Jemes 1:21) Yes, Tok blong God i save stretem tingting blong yumi.