Moses—?Trufala Man No Kastom Stori Nomo?
TAEM Moses i bon, laef blong hem i stap long denja finis. Famle blong Moses i bin wokbaot i kam long Ijip wetem papa blong olgeta Jekob no Isrel, taem kakae i sot long ples blong olgeta. Plante yia finis, oli stap gud wetem ol man Ijip. Be biaen, ol samting i jenis. Wan buk blong histri we yumi save trastem ol tok blong hem, i talem se: “Wan narafala man i kam king long Ijip . . . Mo hem i talem long ol man blong hem se, ‘Olgeta. Ol laen blong Isrel ya oli stap kam plante we plante, mo oli stap kam strong moa, winim yumi. Yumi mas lukaot wan rod blong blokem olgeta blong oli no kam plante tumas.’ ” ?Ol man Ijip oli mekem wanem plan? Oli wantem bos long ol man Isrel, ale oli girap oli “mekem i strong tumas long olgeta . . . [mo] oli stap fosem olgeta” blong wok. Mo tu, oli talem long ol Hibru woman we oli stap givhan long ol woman ples blong olgeta taem oli bonem pikinini, se oli mas kilim i ded ol boe we oli bon. (Eksodas 1:8-10, 13, 14) Ol woman ya oli no obei long oda ya, mo strong tingting ya blong olgeta i mekem se ol man Isrel oli kam plante we plante. Taswe, king blong Ijip i putum wan loa se: “Sipos wan woman Hibru i bonem wan pikinini boe, bambae yufala i mas sakem pikinini ya i go long Nael Reva blong i ded.”—Eksodas 1:22.
Wan man mo woman Isrel, nem blong tufala Amram mo Jokebed, tufala i “no fraet blong brekem tok blong king.” (Hibrus 11:23) Jokebed i bonem wan pikinini boe, we biaen Baebol i talem se i “gudfala tumas.”a (Ol Wok 7:20) Ating papa mama blong pikinini ya i luksave se God i stap lukaotgud long hem. Nating se i olsem wanem, tufala i no wantem letem pikinini ya i go long han blong ol man we bambae oli kilim hem i ded. Ale, tufala i tekem wan disisen we i putum laef blong tufala long denja. Tufala i haedem pikinini ya.
Taem Moses i gat tri manis blong hem, papa mama blong hem i no moa save haedem hem. Wan samting nomo we tufala i save mekem: Jokebed i tekem wan basket we oli wokem long wan longlongfala gras blong wota, i putum pikinini insaed long hem, mo i putum basket ya i flot long Nael Reva. !Woman ya i no save se samting ya we hem i mekem, i givim janis long pikinini ya blong kam wan impoten man biaen!—Eksodas 2:3, 4.
?Ol Samting Ya Oli Rili Hapen?
Plante man blong hae save tede oli talem se ol samting ya oli no rili hapen. Buk ya Christianity Today, i talem se “oli no digimaot wan samting long graon we i soem wanem i bin kamaot long [ol yia] we ol man Isrel oli stap long Ijip.” I tru, maet i no gat wan samting we yumi save luk blong pruvum se stori ya blong Baebol i tru, be i gat sam samting we yumi no save luk we oli pruvum se i tru. James K. Hoffmeier, wan man blong stadi long saed blong Ijip bifo, i talem long buk blong hem (Israel in Egypt) se: “Ol samting we mifala i digimaot long graon, oli soem klia se oltaem ol man blong Levant [ol kantri klosap long Mediterenian Si long is] oli stap kam long Ijip, speseli taem ples blong olgeta i drae . . . Taswe, samwe long ol yia 1800 B.K.T.b kasem 1540 B.K.T., ol man Jiu long wes Esia oli luk se Ijip i wan gudfala ples blong oli go stap long hem.”
Antap long samting ya, longtaem finis ol man oli agri se ol tok blong Baebol blong eksplenem fasin blong wok slef long Ijip, i stret gud. Buk ya Moses—A Life i talem se: “Wan samting we ating i pruvum stori blong Baebol se ol man Ijip oli mekem i strong tumas long ol man Isrel, hemia wan pija we oli wokem long wan gref long Ijip bifo, mo plante man tede oli droem pija ya bakegen. Pija ya i soem ol slef mo evri haf blong wok blong olgeta blong mekem brikis long red graon.”
Wan narafala samting we ol man oli luk se i tru, hemia ol tok blong Baebol blong eksplenem basket ya we Jokebed i putum Moses long hem. Baebol i talem se oli wokem basket ya long wan longlongfala gras blong wota, nem blong gras ya papyrus. Commentary blong Masta Cook i talem se, “oltaem ol man Ijip oli yusum gras ya blong wokem ol smosmol bot we oli save ron spid.”
?Olsem wanem long oda blong king blong kilim ol pikinini boe i ded? ?Yu faenem se i strong blong bilivim samting ya? ?Wan king i save gat fasin ya blong no sore nating? Wan man blong hae save, George Rawlinson, i talem se: “Fasin ya blong kilim i ded plante smosmol pikinini wantaem . . . i bin kamaot long plante ples mo long plante defdefren taem long histri. Ol man oli no bin ting se hemia i wan bigfala rong.” Tede tu, yumi harem nius blong ol rabis samting we ol man oli mekem blong kilim plante man i ded wantaem. Sore tumas, ating haf ya blong Baebol i save mekem yumi harem nogud, be hem i tru nomo.
Famle Blong Fero i Karemaot Moses
Jokebed i no wantem se laef blong pikinini blong hem i dipen long laki nomo. Ale, hem i “haedem [basket ya] long medel blong ol longlongfala gras we i stap gru long saed blong Nael Reva.” Ating hem i save se long ples ya wan man bambae i faenem pikinini blong hem. Gel blong Fero i stap kam long ples ya blong swim, ating hem i stap kam evri dei.c—Eksodas 2:2-4.
Wantaem nomo, gel blong Fero i luk basket ya. “Taem hem i openem basket ya, hem i luk smol pikinini ya i stap insaed, i stap krae, mo hem i sore long hem, nao i talem se, ‘Hemia pikinini blong wan Hibru ya.’ ” Ale gel ya blong king blong Ijip i mekem disisen blong tekemaot pikinini ya i blong hem. Yumi no save wanem nem we stret mama papa blong pikinini ya i putum long hem, ating ol man oli fogetem nem ya longtaem finis. Tede, long olgeta ples blong wol, ol man oli save hem long nem ya Moses, we niufala mama blong hem i putum long hem.d—Eksodas 2:5-10.
?Wan gel blong king blong Ijip bambae i glad blong karemaot wan pikinini olsem? ?Yu ting se samting ya i olsem wan kastom stori nomo? Nogat, from we skul blong ol man Ijip i tijim ol man se oli mas kaen long ol narafala sipos oli wantem go long heven. Long saed blong fasin ya blong karemaot pikinini, woman ya Joyce Tyldesley we i digim graon blong faenem ol samting blong bifo, i talem se: “Long Ijip, ol man oli no hae moa long ol woman. Loa i jajem man mo woman i sem mak nomo. Ol man mo woman oli kasem sem pei blong wok, mo . . . ol woman oli gat raet blong karemaot wan pikinini i blong olgeta.” Wan olfala hanraet long saed blong Ol Pikinini We Ol Man Oli Karemaot i tokbaot wan woman Ijip we i karemaot ol slef blong hem oli kam olsem ol pikinini blong hem. Long saed blong Moses, oli pem stret mama blong hem blong lukaot long hem. Buk ya The Anchor Bible Dictionary i tokbaot samting ya i se: “Samting ya . . . i laenapgud wetem ol tok we i stap long ol pepa we ol man Mesopotemia oli saenem blong karemaot pikinini.”
?Olsem wanem? ?Oli talem long Moses se stret papa mama blong hem tufala i Hibru, no oli haedem samting ya? Sam sinema blong Hollywood oli talem se oli haedem save ya. Be Baebol i talem defren. Meriam we i sista blong Moses i waes, hem i wokem wan plan blong mekem se Jokebed we i stret mama blong Moses i lukaot long hem. !Jokebed i onagud long God! !Hem i no save haedem trutok long pikinini blong hem! Mo tu, long taem bifo, ol pikinini oli titi plante yia long mama blong olgeta. Ale, Jokebed i gat bigfala janis blong tijim Moses long saed blong ‘God blong Ebraham, Aesak, mo Jekob.’ (Eksodas 3:6) Tijing ya long saed blong God, i putum wan strong fandesen blong laef blong Moses. Hem i nidim samting ya from we, taem hem i kam pikinini blong gel blong Fero, “oli tijim hem long waes blong ol man Ijip.” Man ya blong raetem histri, Josephus, i talem se Moses i kam wan komanda blong ami long wan faet agens long Itiopia. Yumi no save sipos save ya i tru no nogat. Baebol i talem nomo se Moses “i kam wan strong man blong toktok mo blong wok.”e—Ol Wok 7:22.
Taem Moses i gat 40 yia blong hem, hem i nafgud blong kam wan bigfala lida long Ijip. Sipos hem i gohed blong stap long haos blong Fero, hem i save kasem haenem mo mane. Stret long taem ya nao, wan samting i hapen we i jenisim laef blong hem bigwan.
Hem i Ronwe i Go Long Midian
Wan dei, Moses i “luk we wan man Ijip i kilim wan [Hibru brata blong hem].” Blong plante yia finis, Moses i haremgud blong laef wetem ol man Hibru mo ol man Ijip tugeta. Be taem hem i luk we man Ijip ya i kilim Hibru brata blong hem, we maet i bin kilim hem i ded tu, ale Moses i mekem wan bigfala disisen. (Eksodas 2:11) Hem i “no wantem we olgeta oli talem se hem i pikinini blong gel blong Fero . . . hem i glad moa blong go joen long ol man blong God blong harem nogud wetem olgeta.”—Hibrus 11:24, 25.
Ale Moses i girap i mekem wan samting we biaen hem i no save jenisim: “[Hem] i go kilim man Ijip ya i ded, mo i berem hem long ples ya.” (Eksodas 2:12) Wan man we i no bilif long stori blong Moses, hem i talem se samting ya we Moses i mekem, i fasin blong wan “man blong kros we i no save bos long ol filing blong hem.” Be tok ya i no stret. I tru se samting we Moses i mekem i no stret, be ating hem i mekem samting ya from we hem i bilif long promes blong God blong sevem ol man Isrel oli aot long Ijip. (Jenesis 15:13, 14) Maet Moses i bin ting se samting ya we hem i mekem bambae i pulum ol brata blong hem blong oli girap agensem ol man Ijip. (Ol Wok 7:25) Sore tumas, ol man Isrel oli no wantem we Moses i kam lida blong olgeta. Taem nius i kasem Fero se Moses i kilim man Ijip ya i ded, Moses i mas ronwe blong sevem laef blong hem. Hem i go long kantri ya Midian. Long ples ya, hem i tekem woman ya Sipora, gel blong Jetro we hem i jif blong wan laen blong narafala ples.
Blong 40 yia, Moses i mekem wan wok we i daon we i daon, hem i lukaot long ol sipsip. Long tingting blong Moses, ol yia ya oli longfala tumas mo hem i no moa tingbaot blong sevem ol manples blong hem. Wan dei, hem i tekem ol sipsip blong Jetro oli go kakae gras klosap long hil ya Sinae. Nao hem i sek we enjel blong Jeova i toktok long hem, voes blong enjel ya i kamaot long wan smol tri we faea i laet olbaot long hem. Traem wokem wan pija long tingting blong yu long saed blong samting we i hapen long taem ya: God i talem long Moses se: “Yu tekemaot ol man ya blong mi we oli stap long [Ijip].” Moses i fraet mo i harem se hem i no naf. Hem i ansa se: “Mi mi olsem nating nomo. Mi mi no naf blong go luk king ya blong tekem olgeta ya oli kamaot long Ijip.” Mo tu, Moses i talemaot wan samting long saed blong hem wan we ol man blong mekem ol sinema oli haedem. Hem i no save toktok gud. !Yes, Moses i no sem mak nating long ol strong man long ol kastom stori! Wok we hem i mekem blong 40 yia blong lukaot long ol sipsip i tijim hem blong gat tingting daon nao hem i kam wan kwaet man. !Moses i harem se hem i no naf, be God i save se hem i stret blong lidim ol man blong Hem!—Eksodas 3:1–4:20.
Sevem Olgeta Oli Aot Long Ijip
Ale, Moses i aot long Midian, i wokbaot i go blong luk Fero. Hem i talem long Fero se hem i mas letem ol man blong God oli gofri. King ya i no wantem nating blong harem tok ya, ale hem i mekem hed blong hem i strong. Nao God i sanem ten panis i kam long hem. Namba ten panis i kilim olgeta fasbon long Ijip i ded. Long taem ya nao Fero i jes harem se hem i lusum faet ya, ale hem i letem ol man Isrel oli gofri.—Eksodas, japta 5-13.
Plante long yufala we i stap ridim magasin ya, yufala i savegud stori ya. ?Be ol samting ya oli rili hapen? Samfala oli talem se stori ya i no tru from we Baebol i no talem stret nem blong Fero ya.f Be, Masta Hoffmeier, we yumi ridim sam tok blong hem finis, i talem se plante taem ol man Ijip we wok blong olgeta i blong raetemdaon ol stori, oli no talem nem blong ol enemi blong Fero. Hem i se: “Yumi no save stret nem blong king blong Kades mo king blong Megido tu. Be ol man blong raetem histri oli no save talem se, from samting ya, faet we King Thutmose 3 i mekem long Megido i no tru.” Masta Hoffmeier i ting se oli no talem stret nem blong Fero ya from “sam gudfala risen long saed blong God.” Wan samting se, taem oli no raetem stret nem blong Fero ya long stori ya, samting ya i leftemap God antap long Fero.
Ol man we oli agensem Baebol oli no agri se i gat wan taem we fulap man Jiu oli aot long Ijip. Wan man blong hae save, Homer W. Smith, i talem se sipos wan bigfala grup olsem i aot wantaem, “ol man we oli raetemdaon histri blong Ijip mo Siria oli mas talem samting ya . . . Ating kastom stori ya blong hip man we oli wokbaot oli kamaot long Ijip i rili stori blong sam man nomo we oli ronwe long Ijip oli go long Palestaen. Ol man oli jenisim mo ademap sam samting long trufala stori ya gogo i kam wan kastom stori.”
I tru se, oli no faenem wan hanraet long Ijip we i tokbaot samting ya. Be plante taem ol man Ijip oli jenisim ol buk blong histri, taem trufala stori i save mekem nesen blong olgeta i sem no i save agensem politik blong olgeta. Taem Thutmose 3 i stat rul, hem i traehad blong mekem ol man oli fogetem Kwin Hatshepsut we i rul bifo long hem. Man ya John Ray we i stadi long saed blong Ijip bifo, i talem se: “King ya i pulum ol man blong ravemaot ol tok blong kwin ya we oli bin katem long ston. Mo tu, oli bildim wan stonwol i goraon long ol pija blong hem, mo oli fogetem ol samting we oli bin stanemap blong ona long hem. Nem blong kwin ya i no stap nating long ol buk blong histri we oli raetem afta we king ya i stat rul.” Long taem blong yumi tu, sam man oli traehad blong jenisim no haedem sam samting blong sem we oli bin hapen.
I tru se ol man oli no digimaot sam samting long graon blong pruvum se ol man Jiu oli bin stap long draeples. Be yumi no mas fogetem se ol man Jiu oli stap wokbaot olbaot, oli no stap long wan ples nomo. Oli no wokem ol taon, oli no planem ol garen. Taem oli aot long wan ples blong go long narafala ples, oli no livim wan samting i stap, ating trak blong leg blong olgeta nomo i stap. Nating se i olsem, Baebol i talem plante samting blong pruvum se oli bin stap long draeples. Yumi ridim tok ya long plante ples long tabu Baebol. (1 Samuel 4:8; Ol Sam 78; Ol Sam 95; Ol Sam 106; 1 Korin 10:1-5) Antap moa, Jisas Kraes i tokbaot sam samting we i hapen long olgeta long draeples.—Jon 3:14.
Yumi save talem stret se stori blong Baebol long saed blong Moses i tru nomo. Be ol samting ya oli hapen longtaem finis. ?Olsem wanem laef blong Moses i gat paoa long laef blong yumi tede?
[Futnot]
a Prapa mining blong tok ya, hemia se “God i luk se hem i gudfala tumas.” Buk ya The Expositor’s Bible Commentary i talem se tok ya i save min se pikinini ya i naes tumas long bodi blong hem, mo i save minim tu “ol nambawan fasin we i stap long hat blong hem.”
b B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.
c Commentary blong Masta Cook i talem se, “long Ijip bifo, oltaem” ol man mo woman oli kam long Nael Reva blong swim. “Ol man oli wosipim Nael Reva from we oli ting se hem i kamaot . . . long god ya Osiris, mo oli ting se wota blong reva ya i gat spesel paoa blong givim laef, mo blong mekem se woman i karem plante pikinini.”
d Ol man we oli stadi long ol wod oli raorao from nem ya. Long lanwis Hibru, nem ya Moses i minim “Pulumaot; Sevem Hem i Aot Long Wota.” Man blong raetem histri, Flavius Josephus, i talem se nem ya Moses hem i tufala tok long lanwis Ijip we tufala i minim “wota” mo “sevem.” Tede, sam man blong hae save oli agri se Moses i wan nem blong ol man Ijip, be oli ting se mining blong hem se “Pikinini Boe.” Oli holem tingting ya from we tiun blong tok ya Moses i klosap sem mak long tiun blong sam narafala nem long Ijip. Yumi no save talem se tingting ya i stret no nogat, from we tede yumi no moa save olsem wanem oli bin talem ol tok long olfala lanwis Hibru mo lanwis Ijip.
e Buk ya Israel in Egypt i talem se: “Save ya se Moses i gruap long haos blong king blong Ijip i olsem samting we yumi save ridim long wan kastom stori nomo. Be yumi kasem defren tingting taem yumi luklukgud long laef insaed long haos blong king blong Ijip long ol yia raonabaot long 1550 B.K.T. kasem 1070 B.K.T. King Thutmose 3 . . . i statem fasin ya blong karem ol pikinini blong ol king blong wes Esia we oli stap aninit long paoa blong Ijip, oli kam long Ijip blong kasem trening long ol kastom mo waes blong Ijip . . . Taswe, haos blong king blong Ijip i fulap oltaem long ol boe mo gel blong ol king blong narafala kantri.”
f Sam man blong raetem histri oli talem se Fero we Eksodas i tokbaot hemia Thutmose 3. Sam narafala oli talem se hem i Amenhotep 2, sam narafala bakegen oli talem Ramses 2, olsem olsem. Yumi no save faenemaot stret se Fero ya hem i hu, from we lis blong ol yia we ol king ya oli rul long Ijip i olbaot nomo.
[Bokis/Foto blong pija long pej 5]
Sevem Laef Blong Moses—?Kastom Stori Blong Ol Hiten Man?
Ol man we oli agensem Baebol oli talem se stori blong Moses we oli sevem hem i aot long Nael Reva i klosap sem mak long kastom stori long saed blong King Sargon blong Akkad. Samfala oli talem se stori blong King Sargon i kamaot bifo long stori blong Moses. Stori ya tu i tokbaot wan smol pikinini we i slip long wan basket nao oli sevem hem i aot long wan reva.
Be plante samting we i hapen longtaem bifo, oli hapen bakegen long ol yia biaen. Maet yumi ting se i narakaen blong putum wan pikinini long wan basket mo letem hem i flot long wan reva, be ating ol man longtaem bifo oli no ting se i narakaen. Buk ya Biblical Archaeology Review i talem se: “Ol man Babilon mo ol man Ijip tugeta oli stap laef klosap long reva. Plante man we oli wantem spolem wan pikinini, oli sakem hem i go long ples blong doti, be ating sam man longtaem bifo oli ting se oli soem moa sore sipos oli putum pikinini i flot long reva long wan basket. . . . Plante kastom stori oli tokbaot wan pikinini we papa mama blong hem i no wantem hem, ale narafala man i lukaot long pikinini ya gogo i kam bigwan, nao i kam wan haeman we i gat paoa. Hemia i stamba tingting long plante kastom stori from we samting ya i stap hapen bakegen mo bakegen long wol ya.”
Nahum M. Sarna i raetem buk ya Exploring Exodus, mo hem i talem se nating we stori blong bebi Moses i sem mak long sam haf blong “Kastom Stori Blong Sagon,” be long “plante samting,” tufala stori ya i defdefren. Taswe, i no gat wan samting blong pruvum se stori ya blong Baebol i stanap long wan kastom stori blong ol hiten man.
[Bokis/Foto blong pija long pej 8, 9]
?Hu i Raetem “Ol Buk Blong Moses”?
Longtaem finis i kam, plante man oli talem se Moses i raetem ol faef faswan buk blong Baebol. Sam save we Moses i raetemdaon, maet hem i bin tekemaot long sam hanraet blong histri we oli mekem bifo long taem blong hem. Be plante man we oli agensem Baebol oli no ting se Moses i raetem ol faef faswan buk blong Baebol. Man ya Spinoza we i laef afta long yia 1600 mo i gat fulap waes blong wol, hem i talem se: “Moses i no raetem ol faef faswan buk blong Baebol. Hemia i klia moa i winim san we i saen long medel dei.” Samwe afta long yia 1850, wan man Jemani we i gat hae save, Julius Wellhausen, i leftemap wan tingting we oli kolem “ol hanraet” (“Documentary” theory). Hem i talem se blong mekem ol buk blong Moses, oli joenem ol hanraet blong plante man no blong sam grup blong man.
Julius Wellhausen i talem se wan long ol man ya i yusum prapa nem blong God, Jeova, long buk blong hem. Ale, nem blong man ya se J. Narafala man blong raetem buk we nem blong hem E, i singaot God long nem ya “Elohim.” Narafala man ya P, i raetem ol loa blong pris long Levitikas. Mo wan narafala man bakegen, nem blong hem D, hem i raetem Dutronome. Plante yia finis, sam man blong hae save oli bilivim tingting ya. Be buk ya The Pentateuch we Joseph Blenkinsopp i raetem, i talem se tingting ya blong Wellhausen i olsem wan tingting we i “stap long bigfala trabol.”
Buk ya Introduction to the Bible we John Laux i raetem, hem i eksplenem se: “Tingting ya we oli kolem Ol Hanraet i stanap long ol tok we i no gat samting blong pruvum olgeta, mo long ol tok we i giaman stret. . . . Sipos tingting ya blong Ol Hanraet i tru, ol man Isrel oli foldaon long wan krangke trik taem oli agri blong folem ol strong tok blong Loa. Mo trik ya i bigwan moa i bitim olgeta narafala trik long histri blong wol.”
Sam man oli talem se i gat ol defdefren fasin blong storian long ol faef faswan buk blong Baebol, mo samting ya i soem se plante man oli raetem olgeta, i no wan man nomo. Be, K. A. Kitchen i talem long buk blong hem (Ancient Orient and Old Testament) se: “Ol defdefren fasin blong storian oli nating nomo, oli soemaot nomo ol defdefren kaen save we wan man i stap raetemdaon.” Yumi luk ol defdefren fasin blong storian tu “long ol olfala hanraet we ol man oli pruvum finis se wan man nomo i raetem olgeta.”
Wan narafala tok agens we i no strong nating, hemia se ol defdefren nem mo taetel blong God we oli stap, oli soem se plante man oli raetem ol buk ya. Long wan smol haf blong buk blong Jenesis, God i gat plante taetel olsem: “God ya we i hae we i hae,” ‘God ya we i mekem skae mo graon,’ “Masta,” ‘God ya we i stap lukluk yumi,’ ‘God ya we i gat olgeta paoa,’ “God,” “trufala God” (NW ) mo “man blong jajem olgeta man blong wol.” (Jenesis 14:18, 19; 15:2; 16:13; 17:1, 3, 18; 18:25) ?Olsem wanem? ?Ol defdefren man oli raetem ol vas ya? ?Mo olsem wanem long Jenesis 28:13 (NW ), we tufala tok ya “Elohim” (God) mo “Jeova” tugeta i stap long hem? ?Hemia i min se tu man i bin joen wanples blong raetem vas ya?
Bakegen yumi luksave se tok agens ya i no strong taem yumi skelem sam buk we ol man oli wokem long taem blong yumi. Long wan niufala buk long saed blong Wol Wo Tu, man blong raetem buk ya i kolem hed gavman blong Jemani se “Führer,” “Adolf Hitler,” mo “Hitler.” Trifala tok ya i kamaot long ol semfala pej nomo. ?Olsem wanem? ?Samting ya i pruvum se tri man oli raetem buk ya?
Nating se tok agens blong Masta Wellhausen i no strong, plante moa man oli stap wokem ol niufala tingting we oli stanap long ol tok blong hem. Tu man blong hae save, tufala i wokem wan niufala tingting long saed blong man ya J. Antap long bilif ya se Moses i no raetem ol faef faswan buk blong Baebol, tufala i talem se “J i wan woman.”
[Foto]
Moses i gat tingting daon, hem i raetemdaon sin we hem i mekem taem i no leftemap God
[Tok blong pija long pej 7]
Pija we oli wokem long wan gref long Ijip blong soem ol slef we oli stap mekem ol brikis
[Credit Line]
Erich Lessing/Art Resource, NY