Dring i Save Spolem Helt
“Santé!” “Salute!” “Za vashe zdorovye!” “Chuc suc khoe!” Ol tok ya i minim “!Gud helt!” long lanwis blong Franis, Itali, Rasia, mo Vietnam. Ol fren we oli joen wanples oli talem tok ya bifo we oli tekem wan dring tugeta. Be sore tumas, dring i no stap givim gud helt long ol man, be i stap mekem narafala samting. Plante milian man long olgeta ples blong wol oli ded from dring.
OL MAN oli gat defdefren problem long saed blong dring. Sam man, maet dring i denja long olgeta, sam narafala, maet dring i stap spolem olgeta, mo samfala bakegen, maet oli dipen fulwan long dring. Wol Helt Ogenaesesen i talem se taem dring i denja long man, “man ya i dring evri dei, ale hem i stap long denja blong kasem trabol” long saed blong bodi, tingting, mo fasin fren wetem ol narafala. Man olsem i stap dring bitim wanem we ol dokta mo loa i talem se i stret. Taem dring i stap spolem wan man, no man ya i dring bitim mak, hemia i min se dring i spolem finis sam haf blong bodi mo tingting blong hem, be hem i no dipen fulwan long dring yet. Man we i dipen fulwan long dring, “hem i gohed nomo, i no moa save bos long fasin blong hem blong dring.” Hem i wantem tumas blong dring, mo i gohed nomo blong dring, nating se sam trabol i kasem hem finis. Sipos man ya i no dring, bambae hem i kam kros mo i harem nogud bitim mak.
Nating se yu yangfala no yu olfala, yu man no yu woman, mo nomata se yu blong wanem aelan no kantri, be sipos yu dring tumas yu yu stap long denja. ?Dring i save mekem wanem long bodi? ?Man we i dring tumas i save kasem wanem trabol long saed blong helt? ?I stret blong tekem hamas dring?
Denja Long Tingting
Wan kemikola we i stap insaed long bighaf blong ol strong dring, hemia ethanol. Kemikol ya i save mekem trabol long ol nevb long bodi, no i save spolem olgeta fulwan. Man we i dring gogo i drong, hem i stap posenem bodi blong hem. Sipos hem i tekem plante tumas ethanol i go long bodi blong hem, hem i save slip we i no moa wekap, mo i save ded tu. Long Japan, ol studen oli stap mekem wan fasin we oli kolem ikkinomi, hemia se taem oli dring, oli no dring sloslo be oli dring we oli no stop gogo oli flatem ful botel. Plante yangfala evri yia oli ded from. Bodi blong yumi, hem i naf blong jenisim ethanol i kam wan samting we i no spolem yumi, be hem i mekem wok ya sloslo nomo. Sipos yumi dring kwik tumas, bodi i no gat taem blong jenisim ethanol, ale kemikol ya i kam fulap tumas, nao i mekem se bren i no moa wokgud. ?Olsem wanem samting ya i stap hapen?
Long bren blong yumi i gat ol stamba selc we oli kolem ol neuron. Insaed long ol sel ya, i gat ol defren kaen wota we oli wok tugeta blong mekem se yumi save toktok, lukluk, mufmuvum han mo leg blong yumi, tingting, mo mekem ol aksen. Wok ya blong ol kemikol long bren i bigwan tumas, yumi no naf blong kasem save gud long hem. Be taem ethanol i kasem bren, hem i jenisim wok we i stap gohed insaed long ol sel ya. Hem i mekem se sam kaen wota we oli karem mesej blong wan nev i go long narafala nev oli kam slak long wok blong olgeta, mo sam narafala kaen wota oli wok bitim mak. Taswe, ol mesej we oli go kasem bren oli no stret, nao bren i no moa wokgud. Hemia from wanem man we i dring tumas i no save toktok gud, lukluk gud, i olsem we bodi blong hem i taed, mo i no moa save bos long ol fasin mo aksen blong hem. Hemia nao ol fasin blong drong man.
Sipos wan man i dring oltaem, sloslo ol kemikol long bren blong hem oli lanem blong wok defren. Oli mekem olsem blong traem winim paoa blong ethanol we i stap posenem olgeta, mo blong mekem se ol nev oli gohed blong mekem wok blong olgeta. I olsem we bren i lan long fasin blong man ya blong dring, nao dring i no moa gat paoa long hem olsem bifo. Be taem bren i lan finis blong winim paoa blong dring, i olsem we bodi i nidim dring blong mekem se ol kemikol oli wok stret. Sipos man i no dring, bren i no moa save wok. Long taem ya, man i kam olsem we i dipen fulwan long dring. Sipos hem i no save kasem dring, ol kemikol long bren oli olbaot, ale hem i wari mo i kros, han blong hem i seksek, mo maet ful bodi blong hem i seksek.
Yes, dring i save jenisim wok blong ol kemikol long bren, be i no hemia nomo. Sloslo, dring i save spolem sam sel gogo oli lus olgeta, nao bren blong man i kam defren. Sipos man ya i no moa dring, maet bren blong hem i save kamgud lelebet. Be i luk olsem we sam trabol i neva save kamgud bakegen. Taem wan neuron i lus, i no gat narawan i tekem ples blong hem. Ale samting ya i save mekem se man i no rimemba gud, mo i no save tingting gud long wok blong hem. I no man we i dring longtaem nomo we i save spolem bren blong hem. Oli faenemaot se man we i dring bitim mak blong smoltaem, be hem tu i save mekem trabol long bren blong hem.
Sik Blong Leva Mo Kansa
Leva blong yumi i mekem wan impoten wok. Taem yumi kakae, leva i jenisim kakae ya i kam ol gudfala samting we i givim paoa long bodi. Leva i faetem sik tu, i mekem blad i rongud, i tekemaot doti long bodi, hemia i min se i mas tekemaot alkol tu. Sipos man i dring oltaem, i gat tri samting i hapen we sloslo oli spolem leva. Faswan samting: Taem leva i wokhad blong jenisim ethanol, hem i no moa save kakae gris, ale gris i kam fulap long leva. Oli kolem sik ya se alcoholic steatosis, we i min se leva i gris tumas. Biaen, leva i kam hot mo soa, hemia nao sik ya hepataetas. Dring i save givim hepataetas long man, no i save mekem se bodi i no strong naf blong faetem hepataetas B mo hepataetas C.d Sipos man i no mekem wan samting blong traem givhan long leva blong hem we i hot mo i soa, sam sel oli save brok mo oli save ded tu. Antap long trabol ya, i luk olsem we dring i jenisim wan wok we bodi i mekem stat taem yumi bon, hemia apoptosis, we i min se bodi hem wan i kilimaot sam sel. Dring i mekem se bodi i hareap tumas blong mekem wok ya.
Laswan samting we i hapen long man we i dring oltaem, se i kasem sik ya cirrhosis. Leva i stap hot, soa, mo i stap kilimaot ol sel gogo ol mak oli kavremap leva olsem we i gat kil. Ale leva i kam strong mo i gat ol lam long hem, i no moa sofsof olsem spons. Ol mak oli kam plante tumas, oli fasfas, nao blad i no moa save rongud, ale leva i no moa wok mo man i ded.
Dring i mekem wan narafala nogud samting long leva we man i no luksave—leva i no moa save mekem wok blong hem blong faet agensem ol samting we oli givim kansa. Dring i save mekem se i isi nomo blong man i kasem kansa blong leva. Be antap long samting ya, man we i dring tumas i stap long bigfala denja blong kasem kansa blong maot, trot, ples we voes i kamaot long hem, mo jes. Ol man we oli smok oli stap long moa denja. Taem oli dring, skin insaed long maot we i protektem ol smosmol hol we spet i kamaot long olgeta, i kam sofsof tumas. Nao ol nogud samting insaed long sigaret i save gotru long skin ya mo givim kansa. Ol woman we oli dring evri dei oli save kasem kansa blong titi, i bitim ol narafala woman. Samfala we oli stadi long saed ya, oli talem se ol woman we oli tekem tri dring evri dei no bitim tri dring, namba blong olgeta we i kasem kansa blong titi i 69 pesen antap long ol woman we oli no dring nating.
Posenem Ol Bebi
Ol woman we oli dring tumas oli mekem wan samting we i nogud tumas long ol bebi we oli stap yet long bel blong olgeta. Niuspepa ya International Herald Tribune, i talem se: “Dring i moa nogud long bebi we i stap long bel blong mama, i bitim olgeta narafala drag we woman i save tekem.” Sipos wan woman we i gat bel i dring, pikinini long bel blong hem i dring tu. Mo ol nogud samting insaed long dring i save spolem pikinini moa, taem hem i stap gru long bel. Dring ya i save spolem stamba ples blong ol nev long bodi blong pikinini. Ol neuron oli no save grugud. Sam sel oli save ded. Sam narafala sel oli gru long wan ples long bodi we i no stret ples blong olgeta.
Trabol we i save kamaot, ol dokta oli kolem fetal alcohol syndrome (FAS). Hemia nao bigfala sik we i mekem se plante bebi oli bon we oli hafhaf long tingting blong olgeta. Sam pikinini we oli gat FAS, bren blong olgeta i no wokgud, oli faenem i had blong toktok, oli slo blong kasem save mo mekem samting, oli stronghed, oli slo blong gru, oli mufmuv tumas, mo oli gat problem wetem ae mo sora. Plante bebi we oli gat FAS taem oli bon, fes blong olgeta tu i narakaen, i no naes nating.
Sam woman we oli gat bel, oli dring smol nomo. Nating se i olsem, olgeta tu oli save mekem se pikinini blong olgeta i gat problem. Maet bambae hem i no save bos long ol fasin blong hem, mo maet i faenem i had blong lanem samting. Wan tija long Yunivesiti blong Washington, nem blong hem Ann Streissguth, i joen long wan grup we oli stadi long saed blong samting we dring mo drag i save mekem long ol bebi. Hem i talem se: “Ol woman we oli givim problem long pikinini blong olgeta taem i stap yet long bel, hemia i no ol woman we oli alkolik. Sipos yu gat bel mo yu dring, be hemia nomo i naf blong mekem trabol long bebi blong yu.” Wan ripot blong Nasnal Institut blong Helt mo Risej long Meresin long Franis (Alcool—Effets sur la santé) i talem se: “Long olgeta manis we woman i gat bel, dring i nogud long bebi blong hem. Mifala i neva faenem se i oraet we woman ya i dring smol, nogat.” From samting ya, i moa waes sipos woman we i gat bel mo woman we i stap mekem plan blong gat pikinini, i no dring nating.e
Mak We Yumi No Mas Bitim
Yumi no save tokbaot olgeta trabol we dring i save mekem long helt blong man. Long 2004, wan stori long buk ya Nature i talem se: “Maet man i dring smol nomo, be hemia i naf blong mekem se hem i stap long denja blong kasem kil, mo denja blong kasem 60 defren kaen sik.” ?Olsem wanem? ?Man we i tekem wan dring nomo i spolem helt blong hem? Nogat, plante milian man long wol tede oli haremgud long wan smol dring sam samtaem. Bigfala samting blong no spolem helt blong yumi, se yumi no mas bitim mak long saed blong dring. ?No bitim mak i minim wanem? Ating bighaf blong ol man bambae oli talem se oli no stap dring bitim mak. Maet oli ting se sipos oli no drong mo oli no stap dipen oltaem long dring, ale oli no gat wan problem. Be long Yurop, dring i mekem denja long 1 long evri 4 man.
Sam man we oli gat save long saed ya, oli talem se i oraet blong man i dring wan no tu dring evri dei, hemia 20 gram alkol, mo i oraet blong woman i dring wan dring evri dei, hemia 10 gram alkol. Ol dokta long Franis mo Inglan oli talem se man i “waes sipos i no bitim” tri dring evri dei, mo woman i no mas bitim tu dring. Nasnal Institut long saed blong Dring mo ol Alkolik long Yunaeted Stet i talem se: “Ol man mo woman we oli gat 65 yia no moa long 65 yia, oli no mas bitim wan dring evri dei.”f Be dring i no mekem sem samting long olgeta man. Long samfala, maet wan no tu dring evri dei i ova mak. Olsem nao, Namba 10 Spesel Ripot We i Go Long Kongres Blong Yunaeted Stet Long Saed Blong Dring Mo Helt, i talem se: “Long saed blong ol man we filing blong olgeta i olbaot no oli wari tumas, smol dring nomo i naf blong mekem trabol long olgeta.” Sam narafala samting blong tingbaot, hemia yia blong man, ol sik we hem i bin kasem long laef blong hem, mo bodi blong hem se i bigwan no i smol.—Lukluk bokis ya “Blokem Denja.”
?Olgeta we oli dring tumas, oli save kasem help? ?Wanem help? Ol nekiswan pej bambae oli ansarem kwestin ya.
[Futnot]
a Samting olsem wota, paoda, no gas, we man i save meksemap blong mekem ol samting olsem meresin.
b Ol smolsmol string long bodi we oli karem ol signal i go long bren blong mekem se man i save filim ol samting.
c Ol smosmol samting insaed long bodi blong man we ol man blong sayens oli save luk wetem glas nomo.
d Ol man we oli stadi long bisnes ya long Franis, oli faenemaot se ol man we oli gat bebet blong hepataetas C (HCV) mo oli dring plante, namba blong olgeta we oli kasem sik ya cirrhosis i tu taem antap long namba blong ol man we oli gat HCV be oli dring smol nomo. Ol dokta oli talem se i moagud we ol man we oli gat HCV oli dring smol nomo, no maet oli no dring nating.
e Ol mama we oli givim titi long pikinini blong olgeta oli mas tingbaot se sipos oli dring, alkol i go joen wetem melek blong olgeta. Olgeta we oli stadi long bisnes ya oli faenemaot se afta we woman i tekem wan dring, plante taem i gat moa alkol long melek blong hem i bitim long blad blong hem, from we i gat moa wota long melek i bitim long blad, ale alkol i go meks wetem wota ya.
f Wan “dring” i no sem mak long evri ples, i dipen long glas se i bigwan olsem wanem. Taswe, bifo yu dring, i gud blong makem hamas alkol i stap long glas we oli yusum long ples blong yu.
[Bokis/Foto blong pija long pej 5]
?I ORAET BLONG TEKEM WAN DRING BIFO YU DRAEV?
Longtaem finis i kam, i gat loa blong blokem ol man se oli no mas dring bifo we oli draevem trak. Ating ol man oli stanemap loa ya jes afta we oli wokem ol faswan trak. Long yia 1903, Denmak i kam faswan kantri blong mekem loa olsem.
Sipos yu dring be yu no kakae wetem, haf aoa biaen, alkol long blad blong yu bambae i kam antap. Samfala oli talem se sipos yu dring kofe, wokbaot long freswin, mekem smol eksasaes, ale hed blong yu bambae i kamgud bakegen kwiktaem. Be ol tingting ya oli no stret. Wan samting nomo we i save tekemaot paoa blong alkol long bodi blong yu, hemia se taem i mas pas. Yu no mas fogetem tu se nating we yu tekem wan dring waen, bia, wiski, no narafala strong dring, be alkol we i go long bodi blong yu i sem mak nomo.g
Maet yu dring smol nomo, be hemia i naf blong mekem se yu no lukaotgud taem yu draevem trak. Alkol i mekem se ae blong yu i no moa klia, yu no moa save lukluk gud. Ol saen long rod oli kam smol moa. Yu no moa save lukluk ol samting saedsaed long yu, mo yu no moa luksave sipos wan samting i stap longwe no i stap klosap. Yu no moa save luk klia ol samting we oli stap longwe. Bren i kam slo moa blong tingting, blong tekem aksen, mo blong sanem mesej i go long ol haf blong bodi blong oli wok.
Sipos yu aksiden long trak afta we yu dring, ating ol kil blong yu bambae oli moa nogud i bitim man we i no dring. Mo tu, sipos dokta i mas katem yu hareap from kil we yu kasem, yu save ded bitim man we i no dring, hemia from samting we alkol i mekem long hat mo long blad we i ron long ol string. Taswe wan ripot blong Nasnal Institut blong Helt mo Risej Long Meresin long Franis i talem se: “Plante man oli no save se, bighaf blong ol man we oli ded from dring, hemia ol man we oli draevem trak taem oli drong.” From trabol ya we i save kamaot, ripot i givim advaes ya:
◼ Yu no mas dring bifo we yu draevem trak.
◼ Yu no mas ron long trak we draeva blong hem i bin dring.
◼ Yu no mas letem ol fren blong yu no papa mama blong yu oli draevem trak, sipos oli bin dring.
[Futnot]
g Long klosap olgeta man, bodi i naf blong tekemaot seven gram alkol long blad evri aoa. Glas we ol man oli yusum, i no sem mak long evri kantri. Be Wol Helt Ogenaesesen i talem se glas we bighaf blong ol man oli yusum, i save karem 10 gram stret alkol. Hemia i sem mak long 250 mililita bia, 100 mililita waen, mo 30 mililita wiski no narafala strong dring.
[Foto]
Ol dring ya oli gat sem level blong alkol long olgeta
Wan botel bia (330 ml we i 5% alkol)
Wan strong dring (wiski, jin, vodka) (40 ml we i 40% alkol)
Wan glas waen (140 ml we i 12% alkol)
Smol glas liqueur (70 ml we i 25% alkol)
[Bokis blong pija long pej 6]
?SAMFALA OLI BON WETEM FASIN WE OLI NIDIM DRING?
Ol sayentis oli stap traehad blong faenem wan meresin blong ol alkolik. Blong mekem olsem, oli traem kasem save long wanem i hapen long ol sel blong bodi taem man i stat blong dring gogo i kam alkolik. Ale oli faenem sam kaen sel we man i gat taem hem i bon, we oli save gat paoa long hem long saed blong dring. Be i no samting ya nomo we i mekem man i kam alkolik. Nating se sam sel long bodi oli mekem i isi blong sam man oli dring, be i no nid blong oli kam olsem we oli dring oltaem. Sam samting long laef blong man mo raonabaot long hem oli save pulum hem blong dring tu. Sam long ol samting ya: taem hem i pikinini, papa mama blong hem tufala i no lukaotgud long hem, sam famle no sam fren blong hem oli dring, hem i rao wetem narafala, filing i trabol, tingting blong hem i foldaon, hem i kros mo i wantem faet, hem i dring blong haremgud nomo, hem i mas dring plante blong dring i save gat paoa long hem, hem i smok sigaret no i tekem drag. Ol samting ya wetem sam narafala samting bakegen oli save mekem se i isi blong hem i kam olsem we i nidim dring oltaem.
[Bokis/Foto blong pija long pej 6]
FRANIS:
Ol man we oli stadi long bisnes ya oli ting se samwe long faef milian man oli dring bitim mak. Tu no tri milian blong olgeta oli stap dipen fulwan long dring
NAEJERIA:
Niuspepa blong Lagos (Daily Champion), i talem se: “Bitim 15 milian man Naejeria oli alkolik”—hemia klosap 12 pesen blong olgeta man long kantri ya
POTUGAL:
Ol man long kantri ya oli dring moa alkol stret, i bitim klosap olgeta narafala kantri blong wol. Niuspepa blong Lisbon (Público) i talem se 10 pesen blong ol man oli “gat bigfala trabol long saed blong bodi from alkol”
YUNAETED STET
Namba 10 Spesel Ripot We i Go Long Kongres Blong Yunaeted Stet Long Saed Blong Dring Mo Helt, i talem se: “Samwe long 14 milian man Amerika—hemia 7.4 pesen blong olgeta man long kantri ya—oli dring bitim mak no oli alkolik”
[Bokis blong pija long pej 8]
BLOKEM DENJA
Ol save biaen i kamaot long buk blong Wol Helt Ogenaesesen, Dipatmen we i lukluk long helt blong tingting blong man, mo i stadi long man we i dipen long ol samting olsem dring. Long buk ya, oli makem limit we yu no mas bitim sipos yu no wantem stap long denja tumas. Be samfala we oli no bitim mak ya, oli stap long denja yet, from we dring i mekem ol defren samting long ol wanwan man.
◼ Yu no mas bitim tu dring long wan deih
◼ Yu no mas dring nating long tu dei evri wik
Long ol taem olsem, wan no tu dring i ova mak finis:
◼ Taem yu draevem trak no yu wok long wan mesin
◼ Taem woman i gat bel no i givim titi long pikinini
◼ Taem yu stap dring wan meresin
◼ Taem yu gat wan sik finis
◼ Taem yu no save bos long fasin blong yu blong dring
[Futnot]
h Wan dring i minim wan glas we i no bitim 10 gram alkol long hem.
[Credit Line]
Save ya i kamaot long: Brief Intervention for Hazardous and Harmful Drinking
[Bokis/Foto blong pija long pej 9]
?DRING I GUD LONG HAT?
Ol sayentis oli ting se sam kemikol long red waen (polyphenols) oli blokem wan narafala kemikol we i save mekem ol string blong blad oli kam smol olsem we wan samting i skwisim olgeta, ale blad i no moa save ron gud.
Mo tu, oli ting se smol dring i save mekem se wan gudfala kaen gris long blad i kam plante moa, nao i kakae ol nogud gris. Mo tu, smol dring i save klinim ol string blong blad, mekem se blad i no fas long sam ples insaed long ol string.
I luk olsem we dring i save mekem gudfala wok long bodi taem man i dring smosmol nomo tru long wik, be i no taem hem i dring bitim mak long wan naet evri wik. Be sipos hem i bitim tu dring evri dei, hem i save kasem hae blad presa. Mo sipos hem i dring tumas, hem i save kasem sik ya we wansaed bodi i ded, hat i save solap mo i no pam gud. Taem man i dring tumas, dring i no moa mekem wan gudfala samting long bodi mo hat, be i mekem se man i stap long denja blong kasem ol nogud sik. Yes, smol dring i save givhan long helt, be plante tumas dring i save spolem helt.
[Foto blong pija long pej 7]
?DRING I SAVE MEKEM WANEM TRABOL LONG YU?
Bren
Ol sel oli lus, yu no moa save rimemba gud, tingting i foldaon olgeta, yu wantem faet
Yu no save lukluk gud, no save toktok gud, ol han mo leg oli no mufmuv gud
Yu save kasem kansa blong trot, maot, titi, mo leva
Hat
Hem i no moa pam strong, i save stop
Leva
Hem i fulap long gris, i solap, mo i gat ol mak long hem (cirrhosis)
Sam narafala denja
Bodi i no moa strong blong blokem sik, ol soa oli kamkamaot, pancreas i hot
Ol woman we oli gat bel
Oli save bonem pikinini we sam haf blong bodi blong hem oli nogud no i hafhaf long tingting blong hem
[Tok blong pija long pej 8]
“Dring i moa nogud long bebi we i stap long bel blong mama, i bitim olgeta narafala drag we woman i save tekem”