Baebol i Talem Wanem
?Wanem Sin Ya We Faswan Man Mo Woman i Mekem?
ANSA blong kwestin ya i gat paoa long laef blong yumi. ?From wanem yumi talem olsem? From we taem Adam mo Iv i no obei long God, samting ya i spolem olgeta pikinini blong tufala kam kasem yumi tede. Baebol i talem se: “Bifo olgeta, wan man nomo i statem fasin blong sin long wol ya. Mo from we hem i mekem sin, hem i ded. Be frut blong samting ya, hemia we ol man oli stap ded, from we olgeta oli mekem sin.” (Rom 5:12) ?Be olsem wanem bigfala trabol olsem i save kamaot long smol samting ya we tufala i mekem, hemia blong tekem frut blong wan tri?
Taem God i mekem Adam mo Iv, hem i putum tufala long wan naesfala garen we i fulap long olkaen kakae mo ol tri we oli karem frut. God i putum tabu long wan tri nomo—‘tri ya we frut blong hem i save mekem tufala i save ol fasin we i gud, mo ol fasin we i nogud.’ From we Adam mo Iv i fri blong jus, tufala i save jus blong obei long God no tufala i save jus blong brekem loa blong God. Be God i givim woning long Adam se: “Tri ya, sipos yu kakae frut blong hem, be long sem dei nomo, bambae yu ded.”—Jenesis 1:29; 2:17.
Loa Ya i No Strong Tumas
God i no mekem i strong tumas long Adam mo Iv taem hem i givim loa ya long tufala. Tufala i save kakae frut blong olgeta narafala tri long garen. (Jenesis 2:16) Mo tu, God i no putum loa ya from we hem i ting se Adam mo Iv i stap wantem blong mekem ol nogud fasin ale hem i mas blokem tufala. Nogat. Sipos loa we God i putum i talem se tufala i no mas slip wetem anamol mo tufala i no mas kilim tufala i ded, ating yumi save ting se tufala i mas gat sam rabis tingting we God i mas blokem. Be tufala i stretgud, tufala i no nidim wan loa olsem. Taswe, loa ya we God i putum i no blong daonem mo agensem tufala, olsem we tufala i nating nomo. Loa ya i isi nomo from we i joen wetem samting we i stret mo gud, hemia fasin blong kakae.
Samfala oli ting se frut we God i putum tabu long hem, i minim seks. ?Tingting ya i stret? Baebol i no talem olsem. Wan samting blong tingbaot, hemia se taem God i putum tabu long frut ya, Adam i stap hem wan yet, mo i luk olsem se hem i stap olsem longtaem lelebet biaen. (Jenesis 2:23) Wan narafala samting, se God i talem long Adam mo Iv se tufala i mas ‘gat plante pikinini, blong bambae oli save go stap long olgeta ples long wol.’ (Jenesis 1:28) !I no stret sipos God i putumap wan loa, ale i talem long tufala blong brekem loa ya, nao i kilim tufala i ded from! (1 Jon 4:8) Namba tri samting, se Iv i kakae frut ya fastaem, biaen nomo hem i givim long man blong hem Adam. (Jenesis 3:6) Taswe, i klia nomo se frut ya i no minim seks.
Tufala i Wantem Folem Prapa Tingting Blong Tufala
Tri ya we i blong mekem tufala i save, hem i wan prapa tri. Be hem i blong mekem tufala i tingbaot wan samting tu. Taem tufala i luk tri ya, tufala i mas tingbaot se God nao i Rula blong tufala, mo se Hem nao i gat raet blong talem wanem i gud mo wanem i nogud long tufala, from we hem i wokem tufala. Taswe, taem tufala i kakae frut ya, tufala i stilim samting we i blong God. Mo tufala i mekem wan narafala sin tu we i soemaot flas tingting. Hemia se tufala i wantem folem prapa tingting blong tufala, tufala i wantem mekem ol samting we tufala nomo i wantem. Makem samting we Setan i talem, afta we hem i giaman long Iv se bambae hem mo man blong hem i “no save ded” sipos tufala i kakae frut ya. Hem i se: “[God] i save se sipos yutufala i kakae frut ya, bambae ae blong yutufala i open, nao bambae yutufala i kam olsem hem, we i save ol fasin we i nogud mo ol fasin we i gud.”—Jenesis 3:4, 5.
Taem Adam mo Iv i kakae frut ya, tufala i no kam olsem God, tufala i no gat spesel save long ol fasin we i nogud mo ol fasin we i gud. Tingbaot we Iv i talem long God se: ‘Snek ya i giaman long mi.’ (Jenesis 3:13) Nating se i olsem, Iv i save loa blong God. Hem i talemaot loa ya long snek ya we Setan i yusum blong toktok long hem. (Revelesen 12:9) Taswe, Iv i no mestem, be hem i minim nomo blong brekem loa blong God. (Jenesis 3:1-3) Long saed blong Adam, snek i no giaman long hem. (1 Timoti 2:14) Sipos Adam i bin stap tru long God we i wokem hem, bambae hem i obei long God. Be Adam i lesin long woman blong hem mo i folem fasin blong woman ya blong mekem samting we hem nomo i wantem.—Jenesis 3:6, 17.
Taem Adam mo Iv i folem tingting blong tufala nomo, tufala i no moa stap olsem fren blong Jeova. Tufala i kam sinman, mo sin i gat paoa long ol pikinini blong tufala tu. Nating se tufala i stap laef plante handred yia afta we tufala i mekem sin, be “long sem dei nomo” tufala i stat long rod blong ded, olsem han blong wan tri we man i katemaot long stamba blong hem. (Jenesis 5:5) Mo tu, hemia faswan taem we tufala i haremsave se tufala i no gat pis long tingting blong tufala. Ale, tufala i luk se tufala i neked, nao tufala i traem blong haed, blong God i no luk tufala. (Jenesis 3:7, 8) Tufala i harem se tufala i gat fol, tufala i fraet, mo tufala i sem. Tru ya, sin ya i mekem se tingting blong tufala i trabol gud, i stap jajem tufala from we tufala i bin brekem loa blong God.
God i mekem olsem hem i bin talem long woning we hem i givim long Adam, mo hem i holemstrong long loa we hem i bin putumap. Taswe hem i jajem Adam mo Iv se bambae tufala i mas ded, mo hem i ronemaot tufala blong tufala i no moa save stap long garen blong Iden. (Jenesis 3:19, 23, 24) Olsem nao, Paradaes, bigfala glad, mo laef we i no save finis, i lus. Mo sin, fasin blong safa, mo ded, i kasem ol man. !Sore tumas long olgeta! Be jes afta we God i talemaot ol tok panis long Adam mo Iv, hem i mekem promes blong tekemaot sin bakegen. Hem i mekem rod blong tekemaot sin ya, mo long semtaem, hem i holemstrong long ol stret fasin blong hem.
Jeova i mekem plan se sin mo ded bambae i no moa holemtaet ol pikinini blong Adam mo Iv. Hem i yusum Jisas Kraes blong mekem samting ya. (Jenesis 3:15; Matiu 20:28; Galesia 3:16) Tru long Jisas, God bambae i finisim sin mo ol nogud frut blong hem, mo bambae i mekem fulwol ya i kam paradaes bakegen, olsem hem i wantem fastaem.—Luk 23:43; Jon 3:16.
?YU YU BIN TINGBAOT?
◼ ?Olsem wanem yumi save se frut we God i putum tabu long hem i no minim seks?—Jenesis 1:28.
◼ ?Taem Adam mo Iv i kakae frut ya, tufala i soemaot wanem tingting?—Jenesis 3:4, 5.
◼ ?Wanem plan we God i mekem blong tekemaot sin?—Matiu 20:28.
[Tok blong makem poen long pej 31]
Frut we God i putum tabu long hem i no minim seks
[Tok blong pija long pej 31]
Iv i wantem kam olsem God, we i save tekem desisen long wanem fasin i gud mo wanem fasin i nogud