Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g 1/07 pp. 20-22
  • ?From Wanem i Gat Plante Tumas Rul Blong Folem?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?From Wanem i Gat Plante Tumas Rul Blong Folem?
  • Wekap!—2007
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • “!Mi Mi No Moa Bebi!”
  • ?Olsem Wanem Sipos i No Gat Ol Rul?
  • Storian Long Fasin We i Karem Frut
  • ?I Stret We Papa Mo Mama i Putum Ol Rul?
    Ol Yangfala Oli Askem
  • ?Olsem Wanem Mi Save Toktok Long Papa Mo Mama Long Ol Rul We Tufala i Putum?
    Ol Yangfala Oli Askem
  • Ol Yangfala, Yufala i Mas Letem Tok Blong God i Lidim Yufala
    Wajtaoa—2010
  • ?From Wanem Papa Mo Mama i No Letem Mi Mi Gat Gudtaem?
    Ol Yangfala Oli Askem
Luk Moa Samting
Wekap!—2007
g 1/07 pp. 20-22

Ol Yangfala Oli Askem . . .

?From Wanem i Gat Plante Tumas Rul Blong Folem?

“!Taem papa mama blong mi i talem se mi mas kamhom long wan stret taem long naet, mi kros we mi kros! Mi mi harem nogud tumas taem ol narafala oli save kamhom let be mi mas kamhom long wan stret taem.”​—Allen.

“Mi no laekem nating taem papa mama i jekemap hu i ring long mi long mobael fon blong mi. !I olsem se mi wan bebi nomo!”​—Elizabeth.

?OLSEM wanem? ?Yu yu ting se i gat tumas rul long haos blong yu? ?Yu bin wantem goaot we yu no talem long papa mama blong yu? ?Yu bin wantem giaman long saed blong samting we yu mekem? Sipos yes, maet yu gat sem filing olsem wan yangfala we i talem se papa mama blong hem tufala i blokem hem tumas. Hem i se: ‘!Tufala i mas letem mi mi pulum win smol!’

Ol rul blong haos, hemia ol samting we papa mama blong yu i talem se yu mas mekem mo yu no mas mekem. Maet tufala i putum rul long saed blong homwok, ol wok long haos, stret taem we yu mas kamhom long naet, mo maet i gat ol rul blong blokem yu blong yu no spenem tumas taem blong toktok long telefon, wajem televisin, mo yusum kompiuta. Ating i no ol rul long haos nomo, maet i gat rul tu long saed blong fasin blong yu long skul mo ol fren we yu jusum.

Plante yangfala oli stap brekem ol rul ya. Sam man oli askem kwestin long sam yangfala blong faenemaot sipos oli bin kasem panis from we oli brekem ol rul blong haos. Tu long evri tri yangfala oli talem ‘yes.’ Samting ya nao we ol papa mama oli panisim moa ol yangfala blong olgeta from.

Plante yangfala oli luksave se i nidim sam rul blong mekem famle i rongud. ?Be sipos ol rul ya oli gud, from wanem oli mekem yangfala i kros? ?Mo sipos yu harem se ol rul blong papa mama blong yu oli plante tumas, yu save mekem wanem?

“!Mi Mi No Moa Bebi!”

Wan yangfala we nem blong hem Emily, i askem se: “?Mi save mekem wanem blong soem long papa mama blong mi se mi mi no moa bebi, mo blong tufala i letem mi mi fri moa?” ?Yu tu yu bin askem kwestin ya? Maet yu yu olsem Emily we ol rul oli mekem yu yu kros, oli mekem yu olsem wan bebi nomo. Be ating papa mama blong yu i no tingting olsem. Ating tufala i wantem lukaotgud long yu mo rerem yu from ol hevi desisen we yu mas mekem taem yu kam bigman.

Nating sipos tufala i letem yu yu fri smol, maet yu ting se tufala i mas jenisim ol rul folem yia blong yu. Ating yu harem nogud moa sipos yu luk we tufala i strong moa long yu i bitim ol brata sista blong yu. Wan yangfala we nem blong hem Marcy, i talem se: “Mi mi gat 17 yia blong mi, mo mi mas kamhom eli long naet. Sipos mi mekem samting we i no stret, Mama Papa i blokem mi mi no save goaot long haos. Be taem brata blong mi i gat 17 yia blong hem, oli no putum wan stret taem we hem i mas kamhom long naet mo oli no blokem hem i stap long haos taem hem i mestem.” Matthew i tingtingbak long yangtaem blong hem, i tokbaot smol sista mo ol kasen sista blong hem se: “!Olgeta ya oli save mekem enikaen samting nomo be oli no kasem panis!”

?Olsem Wanem Sipos i No Gat Ol Rul?

I tru, yu yu olsem ol narafala yangfala we oli wantem kam fri long rul blong papa mama blong olgeta. Be traem tingbaot: ?Bambae i moa gud sipos i no gat wan rul nating long haos? Ating yu save sam yangfala we papa mama blong olgeta i no putum rul long saed blong taem we oli mas kamhom long naet, oli save werem wanem klos we oli wantem, mo oli save go wetem ol fren blong olgeta enitaem mo eniples. Maet papa mama blong olgeta oli bisi tumas, oli no gat taem blong jekem samting we ol pikinini blong olgeta oli stap mekem. Fasin ya i no save tijimgud pikinini. (Ol Proveb 29:15) Tingbaot ol man long wol ya we oli no lavlavem olgeta, oli stap tingbaot olgeta wan nomo. Plante long olgeta oli gruap long ol famle we i no gat wan rul nating.​—2 Timoti 3:​1-5.

Ating wan dei tingting blong yu bambae i jenis long saed blong famle we i no gat ol rul. Sam man oli askem kwestin long sam yangfala woman we oli gruap long famle we i no gat ol rul mo papa mama blong olgeta i no stap jekemap olgeta. Taem ol yangfala ya oli tingtingbak, evriwan long olgeta oli ting se i moagud we ol papa mama oli stretem ol pikinini blong olgeta. Oli ting se ol papa mama blong olgeta oli no rili kea mo oli no save rod blong tijimgud olgeta.

I nogud blong wantem gat semkaen laef olsem ol yangfala we oli save mekem olsem oli wantem. I moagud blong kasem save se taem papa mama blong yu i putum ol rul, tufala i soemaot se tufala i lavem yu mo wari long yu. Taem tufala i putum ol rul we oli no strong tumas, tufala i stap folem fasin blong Jeova God. Hem i talem long ol man blong hem se: “Mi bambae mi tijim yu long rod we i stret blong yu yu folem. Bambae mi stap givim gudfala tingting long yu, mo mi stap lukaot gud long yu.”​—Ol Sam 32:8.

Be maet yu stap tingting yet se ol rul we papa mama blong yu i putum oli plante tumas mo oli strong. Sipos yu gat tingting olsem, traem luk wanem samting yu save mekem blong yu haremgud moa long ol rul ya.

Storian Long Fasin We i Karem Frut

Bigfala samting we yu mas mekem, yu mas storian oltaem wetem papa mama blong yu, nating we yu wantem se tufala i letem yu yu fri moa no yu jes wantem harem gud moa long ol rul we tufala i putum. Be samfala oli talem se: ‘!Mi traem blong toktok wetem papa mama blong mi, be samting ya i no wok!’ Sipos yu tingting olsemia, traem askem se: ‘?Mi mi save kamgud moa long fasin blong storian wetem papa mama blong mi?’ Gudfala fasin blong storian wetem tufala i save givhan bigwan long tu rod: (1) blong kasem samting we yu wantem, no (2) blong kasem save from wanem tufala i no wantem givim samting we yu wantem. Sipos yu wantem we tufala i letem yu blong mekem ol samting we ol bigman oli mekem, i stret we yu kam bigman long fasin blong yu blong storian wetem tufala.

◼ Lanem blong no faerap long kros. Baebol i talem se: “Man we i no gat hed, hem i save soemaot long fes blong ol man we hem i kros, be man we i gat hed, tingting blong hem i longfala, mo hem i save holem kros blong hem.” (Ol Proveb 29:11) Gudfala fasin blong storian i no min se yu komplen. !Sipos yu mekem olsemia, maet papa mama blong yu i tok strong moa long yu! Ale, yu no mas komplen. Be yu no mas satem maot blong yu tu we yu no wantem toktok nating. Mo yu no mas krakrae mo faerap long kros olsem we yu wan pikinini nomo. Taem tufala i talem ‘no’ long yu, ating yu harem se yu wantem satem doa strong no singaot bigwan. Be sipos yu mekem olsem, ating bambae tufala i blokem yu moa, bambae tufala i no save letem yu yu fri moa.

◼ Traem kasem save long tingting blong papa mama blong yu. Tracy i wan yangfala Kristin gel we i stap wetem mama blong hem nomo. Hem i luk se advaes ya i givhan long hem, i se: “Mi mi tingbaot se, ‘?From wanem mama blong mi i putumap ol rul ya?’ Hem i mas wantem blong givhan long mi blong mi gat fasin we i moagud.” (Ol Proveb 3:​1, 2) Sipos yu traem kasem save long filing blong papa mama blong yu, ating bambae i isi moa blong talemaot filing blong yu long tufala. Tingbaot sipos tufala i no wantem letem yu yu go long wan lafet. Yu no mas rao long tufala. Be maet yu save askem long tufala se: “?Olsem wanem sipos wan fren we yutufala i trastem hem mo i olfala moa, i kam wetem mi?” Maet i no evri taem we papa mama blong yu bambae i givim samting we yu wantem. Be sipos yu kasem save long ol samting we tufala i wari from, bambae i isi moa blong faenem wan rod we tufala i agri long hem.

◼ Mekem se papa mama blong yu i save trastem yu. Taem yu stap traehad blong mekem se papa mama blong yu i save trastem yu, i olsem we yu stap putum mane long bang. Yu save karemaot wanem we yu putum nomo. Sipos yu karemaot moa mane i bitim hemia we i stap, bambae yu mas faen. Sipos yu mekem samting ya plante taem, bambae bang i satem akaon blong yu. Taem yu askem papa mama blong yu blong letem yu blong mekem wan samting, hemia i olsem we yu karemaot mane long bang. Bambae tufala i letem yu nomo sipos yu soemaot finis se tufala i save trastem yu blong mekem gudfala fasin.

◼ Yu no mas ting se bambae tufala i talem ‘yes’ evri taem. Wok blong papa mama blong yu i blong meksua se yu wokbaot stret long laef. Taswe, Baebol i tokbaot “oda blong papa” mo “loa blong mama.” (Ol Proveb 6:​20, NW ) Be yu no mas ting se ol rul long haos bambae oli spolem laef blong yu. Sipos yu obei long ol rul blong papa mama blong yu, Jeova i mekem promes se long fiuja bambae ‘laef blong yu long graon ya i longfala.’​—Efesas 6:​1-3.

SAM SAMTING BLONG TINGBAOT

◼ ?Wanem ol rul we yu faenem se i had moa blong folem?

◼ ?Wanem advaes long stori ya we bambae i givhan long yu blong haremgud long ol rul we papa mama blong yu i putum?

◼ ?Olsem wanem yu save mekem se papa mama blong yu i trastem yu moa?

[Bokis/Foto blong pija long pej 21]

Taem Yu Brekem Wan Rul

Ating samting ya i bin hapen plante taem long yu: Yu kambak long haos let long naet, no yu no mekem ol wok blong yu long haos, no yu bin toktok longtaem tumas long telefon. !Yes yu brekem wan rul blong haos mo naoia yu mas eksplenem long papa mama blong yu! ?Olsem wanem blong mekem se trabol ya i no kam bigwan?

◼ Tok tru. Yu no mas traem trikim papa mama blong yu no haedem trutok. Yu mas tok tru mo klia long saed blong samting we i hapen. (Ol Proveb 28:13) Ol giaman stori oli save spolem laswan smol tras we maet tufala i gat yet long yu. Yu no mas mekem eskius no mekem olsem we i wan smol samting nomo. Yu no mas fogetem se: “Sipos yu toktok gud long man we i kros, bambae yu save mekem tingting blong hem i kam kwaet.”​—Ol Proveb 15:1.

◼ Talem sore. I stret we yu talem sore long tufala, from we yu bin mekem tufala i wari, harem nogud, mo yu givim wok long tufala. Sipos yu talem sore, maet tufala i no panisim yu strong. (1 Samuel 25:24) Be yu mas sore tru.

◼ Karem panis. Maet fastaem yu no agri long panis we tufala i givim, antap moa, sipos yu ting se i strong tumas. (Ol Proveb 20:3) I moagud we yu luksave se yu mekem i rong mo yu karem panis we tufala i givim. Long rod ya yu soemaot se yu bigman long tingting blong yu. (Galesia 6:7) Ating beswan samting i blong traehad blong mekem papa mama blong yu i trastem yu bakegen.

[Tok blong pija long pej 22]

Traem kasem save long ol wari blong papa mama blong yu

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem