?From Wanem Yumi Save Trastem Baebol?
1. Stret Long Histri
I had blong trastem wan buk we yu faenem sam mastik long hem. Tingbaot sipos yu stap ridim wan buk blong histri, nao buk ya i talem se Wol Wo Tu i stat long ol yia 1800, no i singaot presiden blong Yunaeted Stet se king. ?Olsem wanem? ?Ol mastik olsem bambae oli mekem tingting blong yu i hafhaf long saed blong ol narafala save long buk ya? Yes, ating i mas.
I NO GAT wan man samtaem we i bin pruvum se Baebol i no stret wetem histri. Baebol i tokbaot ol trufala man we oli bin laef long taem bifo, mo ol samting we oli rili bin hapen.
Ol man. Baebol i talem se man Rom ya, Ponjes Paelat, we i hedgavman blong Judia, i putum Jisas long han blong ol enemi blong hem blong oli nilim hem long pos. Be ol man we oli agensem Baebol, oli talem se Ponjes Paelat i no wan trufala man. (Matiu 27:1-26) I gat wan ston [1] we oli faenem long yia 1961, long taon blong Sisaria we i stap klosap long Mediterenian Si, mo ol raeting we oli katem long ston ya i pruvum se Paelat i bin rul long Judia.
Bifo long yia 1993, i no gat wan samting blong pruvum tok blong Baebol long saed blong Deved, wan boe blong lukaot long sipsip we i no fraet nating mo we i kam king blong Isrel. Be long yia 1993, ol man we oli digim graon blong faenem ol samting blong bifo, oli faenem wan blak ston [2] long not Isrel. Ol man we oli gat save long wok ya oli talem se oli bin katem tok long ston ya bitim 800 yia bifo Kraes. Tok ya i talem “Haos blong Deved” mo “king blong Isrel.”
Sam Samting We i Hapen. I no longtaem i pas, oli faenem sam samting we oli pruvum tok blong Baebol se neson blong Edom i bin faet agensem Isrel long taem blong Deved. Bifo we oli faenem ol samting ya, plante man blong hae save oli talem se stori ya blong Baebol i no tru. (2 Samuel 8:13, 14) Oli bin talem se, long taem ya, ol man Edom oli man blong lukaot long sipsip mo buluk nomo, mo plante yia afta nomo, neson ya i kam naf blong faet agens long Isrel, taem i kasem moa paoa mo i wok folem wan plan. Be i no longtaem i pas, oli digimaot sam ston long graon, we oli soemaot samting we i defren. Wan buk (Biblical Archaeology Review) i talem se: “Ol man Edom oli bin wok folem wan gudfala plan plante handred yia bifo [long taem ya we ol man oli ting se oli stat wok olsem]. Mo Baebol i bin talemaot samting ya fastaem finis.”
Ol stret taetel. Long ol 1,600 yia we ol man oli raetem Baebol, i gat plante defren haeman we oli rul long wol. Taem Baebol i tokbaot wan haeman, oltaem hem i talem stret taetel blong man ya. Olsem nao, Baebol i singaotem Herod Antipas se ‘rula’ mo i singaotem Galio se “hed gavman.” (Luk 3:1; Ol Wok 18:12) Long Baebol long Bislama, Esra 5:3 i tokbaot Tatenae we i resedenkomisina blong wan provins blong Pesia “Narasaed Yufretes Reva long Wes.” Klosap 400 yia bifo Kraes, oli wokem wan mane, nao tok we oli raetem long mane ya i sem mak long hemia we Baebol i talem. Oli raetem se hedgavman blong Pesia we nem blong hem Mazaeus, hem i resedenkomisina blong provins “Narasaed Yufretes Reva long Wes.”
I luk olsem we hemia ol smosmol poen nomo. Nating se i olsem, be i impoten we olgeta tu oli tru. Sipos yumi save trastem ol man we oli raetem Baebol, long saed blong ol smosmol samting we oli bin talem, ale, yumi save trastem ol narafala samting we oli bin raetem tu.
[Foto Credit Lines blong pija long pej 5]
1: Photograph © Israel Museum, Jerusalem; courtesy of Israel Antiquities Authority; 2: HUC, Tel Dan Excavations; photo: Zeev Radovan