Ol Yangfala Oli Askem
?From Wanem i Nogud Blong Tok Swea?
“Mi no bin wantem stap defren long ol fren blong mi long skul. Ating from samting ya nao mi karem fasin ya blong tok swea.”—Melanie.a
“Mi no bin ting se tok swea i wan nogud samting. Mi harem ol narafala oli tok swea oltaem, long skul mo long haos.”—David.
PLANTE taem, sipos bigman i tok swea, ol narafala oli ting se i oraet nomo. Be sipos yangfala i tok swea, oli ting se i nogud. ?From wanem i olsem? ?Yia blong man nao i makem se i oraet blong hem i tok swea? I tru, fulap man oli tok swea. Mo plante oli ting se i oraet we wan bigman i tok swea be i nogud we wan yangfala i tok swea. From samting ya, maet yu askem se: “?From wanem i nogud blong tok swea?”
?Olsem Wanem Yangfala i Lanem Blong Tok Swea?
Long evri ples, yumi harem ol man oli tok swea. Sam yangfala oli talem se sipos oli kasem handred vatu blong evri tok swea we oli harem long skul, bambae oli rijman, bambae oli neva nidim blong wok mo papa mama blong olgeta tu oli save ritae long wok. Yangfala gel ya Eve we i gat 15 yia blong hem, i talem se: “Long evri storian blong ol fren blong mi long skul, oli mas tok swea plante taem. Taem yu harem tok ya evri dei, i strong blong blokem fasin ya blong toktok olsem olgeta ya.”
?Olsem wanem? ?Ol man raonabaot long yu oli stap tok swea oltaem tu, olsem ol fren blong Eve? ?Yu yu karem fasin blong olgeta finis?b Sipos yes, traem tekem smoltaem blong tingbaot from wanem yu yu tok swea. Taem yu luksave samting ya, bambae i isi moa long yu blong lego fasin ya.
Blong givhan long yu blong luksave from wanem yu tok swea, traem ansa long ol kwestin ya:
?Wanem nao bigfala risen from wanem yu tok swea?
□ From we mi mi kros no mi harem nogud
□ Blong pulum ol narafala blong lesin long mi
□ Blong stap sem mak long ol fren blong mi
□ Blong givim tingting se mi mi strong
□ From we mi no wantem obei long narafala
□ Wan narafala risen ․․․․․
?Wetaem yu yusum moa ol tok swea?
□ Long skul
□ Long wok
□ Long ol mesej we mi sanem long kompiuta mo mobael fon
□ Taem mi stap mi wan
?Yu stap talem wanem eskius blong ol tok swea blong yu?
□ Ol fren blong mi oli tok swea
□ Papa mama blong mi tufala i tok swea
□ Ol tija blong mi oli tok swea
□ Ol sinema mo ol program long televisin oli fulap long tok swea
□ Tok swea i no wan bigfala samting —oli ol wod nomo
□ Mi mi tok swea nomo long fored blong olgeta we oli no harem nogud long ol tok ya
□ Wan narafala eskius ․․․․․
?From wanem yu mas traehad blong winim fasin ya? ?Tok swea i rili nogud? Tingbaot ol save we i kam biaen.
Oli no ol wod nomo. Jisas i talem se: “Taem man i tok, hem i stap talemaot ol samting we tingting [“hat,” NW] blong hem i fulap long hem.” (Luk 6:45) Makemgud se ol toktok blong yumi i no soemaot se yumi wantem kam wanem kaen man, be i soemaot se yumi wanem kaen man finis. Nating sipos yu tok swea nomo from we ol narafala oli mekem, be taem yu folem fasin blong olgeta, yu stap mekem samting we “bighaf blong ol man oli mekem.” Hemia i min se, yu yu wan man we yu no stap holemtaet ol rul we yu save se oli stret mo gud.—Eksodas 23:2.
Be i no hemia nomo. Wan man we i gat bigfala save long saed blong ol lanwis, nem blong hem James V. O’Connor, i talem se: “Plante man we oli tok swea oli gat fasin we oli no wantem agri wetem narafala, oli tok agens, oli no trastem narafala, oli man blong kros, oli raorao, mo oli no glad, oli komplen oltaem.” Tingbaot olgeta we oli tok swea taem wan samting i no kamaot olsem oli wantem. Ol man olsem oli soemaot tingting blong olgeta se, i neva mas gat wan samting i gorong, evri samting oli mas rongud oltaem. Ating oli no save fesem ol mastik we oli mekem mo stretem olgeta. Be olgeta we oli no tok swea oli defren. Masta O’Connor i talem se plante long olgeta “oli ol kwaet man, . . . oli bigman long tingting blong olgeta mo oli [save] winim ol smosmol trabol we i kamaot evri dei.” ?Yu yu wantem kam wanem kaen man? ?Yu wantem kam olsem fas man ya no seken wan?
Tok swea i save spolem gudnem blong yu. Ating yu yu olsem bighaf blong ol yangfala we oli wantem luk naes. Yu wantem se ol narafala oli laekem yu. ?Be yu bin tingbaot se ol toktok blong yu i save gat moa paoa long ol narafala i bitim lukluk blong yu? Yes, ol toktok blong yu i save
◼ Pulum man blong i kam fren blong yu, no nogat.
◼ Pulum wan masta blong givim wok long yu, no nogat.
◼ Pulum narafala blong respektem yu, no nogat.
Tru tumas, faswan tingting we man i kasem from lukluk blong yumi, plante taem i save jenis from ol toktok blong yumi. Masta O’Connor i talem se: “Yu yu no save hamas janis yu bin spolem finis blong kasem wan niufala fren, no hamas taem yu yu mekem narafala i harem nogud no i lusum respek long yu, from ol tok swea blong yu we i soem se yu no kea long fasin blong yu.” ?Yu save lanem wanem from ol tok ya? !Yu save lanem se, sipos yu tok swea, yu stap spolem yu wan bakegen!
Tok swea i soem se yu no gat respek long God we i wokem yu wetem fasin ya we yu save toktok. Sipos yu givim wan presen long wan fren blong yu, maet wan sot no wan dres, nao yu luk se hem i yusum presen ya blong waepem leg blong hem long hem. ?Bambae yu harem olsem wanem? Ale, traem tingbaot filing blong God taem yumi no yusumgud fasin blong toktok we hem i givim long yumi olsem presen. From samting ya nao, Tok blong God i givim advaes ya se: “Yufala i mas lego olgeta fasin blong kros, yufala i no mas holem kros, mo yufala i no mas kros kwik. Mo taem yufala i kros, yufala i no mas sakem tok blong yufala i go antap, mo yufala i no mas tok nogud long yufala. Mo yufala i mas finis long fasin ya we yufala i stap badfren long yufala.”—Efesas 4:31.
Ating yu luksave se i gat plante risen blong lego fasin ya blong tok swea. ?Be sipos yu bin tok swea longtaem finis, olsem wanem yu save winim fasin ya?
Faswan samting: Yu mas luksave se yu nidim blong jenisim fasin blong yu. Blong lego fasin ya blong tok swea, ating yu mas kasem save fastaem ol gudfala frut we bambae oli kamaot sipos yu jenisim ol toktok blong yu. Makemaot weswan long ol poen daon we oli save pulum yu blong lego fasin ya blong tok swea.
□ Mi wantem mekem God i glad
□ Mi wantem kasem respek blong ol narafala
□ Mi wantem lanem plante moa gudfala toktok blong yusum
□ Mi wantem kam moagud long fasin blong mi
Seken samting: Traem luksave from wanem yu yu stap tok swea. Melanie i talem se: “Mi bin tok swea from we i mekem mi mi harem se mi gat paoa. Mi no bin wantem se narafala i bos long mi. Mi bin wantem bos, mo mi bin wantem tok strong long ol narafala, olsem ol fren blong mi oli stap mekem.”
?Wanem i stap pulum yu blong tok swea? Sipos yu kasem save fastaem from wanem yu tok swea, biaen yu save tingbaot olsem wanem blong stretem fasin ya. Olsem nao, sipos yu tok swea from we ol narafala oli mekem, blong stretem fasin ya, yu mas lanem blong stanap long ol gudfala fasin blong yu wan. Taem yu tinghae mo holemstrong long ol rul mo fasin we yu save se oli stret, yu stap kam bigman long tingting blong yu. Hemia bambae i givhan bigwan long yu blong lego fasin ya blong tok swea.
Namba tri samting: Faenem ol narafala tok we yu save yusum blong talemaot tingting blong yu. Bambae yu no winim fasin ya blong tok swea sipos yu satem maot blong yu nomo. Yu mas kam olsem wan “niufala man,” i min se tingting mo fasin blong yu i mas kam niuwan. (Efesas 4:22-24) Nao bambae yu bos moa long yu wan mo bambae yu tinghae long yu wan. Mo tu, bambae yu respektem ol narafala.
Ol vas we oli kam biaen bambae oli givhan long yu blong kam wan niufala man mo gohed long fasin ya.
Kolosi 3:2: “Yufala i mas putum tingting blong yufala long ol samting blong heven.”
?Olsem wanem advaes ya i joen wetem toktok blong yu?: Ol tingting blong yu bambae oli gat paoa long ol toktok blong yu. Taswe yu mas trenem tingting blong yu blong tinghae long ol fasin we oli stret.
Ol Proveb 13:20: “Sipos man i go joen long ol waes man, bambae hem i save kam waes, be sipos hem i go mekem fren wetem ol man we oli no gat hed, bambae hem i spolem hem nomo.”
?Olsem wanem advaes ya i joen wetem toktok blong yu?: Bambae yu tekem semfala fasin blong toktok olsem olgeta we yu kampani wetem olgeta.
Ol Sam 19:14: “Hae God. . . . Prea blong mi, we ol tok blong mi mo ol tingting blong mi bambae oli stret gud long fes blong yu.”
?Olsem wanem advaes ya i joen wetem toktok blong yu?: Jeova i stap wajem olsem wanem yumi yusum presen ya we hem i givim long yumi, hemia fasin blong toktok.
?Olsem wanem? ?Yu nidim sam moa advaes yet? Traem yusum lis daon blong makem olsem wanem yu stap gohed. Maet yu sapraes we kwiktaem nomo bambae yu lego fasin ya blong tok swea.
[Ol futnot]
a Mifala i jenisim nem blong ol yangfala ya.
b Ol Kristin oli no tok swea. Hemia from we Baebol i talem se: “Long ol toktok blong yufala, yufala i no mas talem ol rabis tok we i save spolem man.” “Yufala i mas toktok gud . . . long ol tok we [ol narafala] oli save glad long hem.”—Efesas 4:29; Kolosi 4:6.
SAM SAMTING BLONG TINGBAOT
?Ol tok swea oli save mekem se
◼ yu pulum wanem kaen man blong fren wetem yu?
◼ masta i gat wanem tingting taem yu askem wok long hem?
◼ ol narafala oli tingbaot yu olsem wanem?
[Tok blong pija long pej 18]
MAKEM OLSEM WANEM YU STAP GOHED
Mande Tusde Wenesde Tasde Fraede Sarede Sande
Wik 1 ․․․․․․ ․․․․․․․ ․․․․․․․․․ ․․․․․․․․ ․․․․․․ ․․․․․․․․ ․․․․․․
Wik 2 ․․․․․․ ․․․․․․․ ․․․․․․․․․ ․․․․․․․․ ․․․․․․ ․․․․․․․․ ․․․․․․
Wik 3 ․․․․․․ ․․․․․․․ ․․․․․․․․․ ․․․․․․․․ ․․․․․․ ․․․․․․․․ ․․․․․․
Wik 4 ․․․․․․ ․․․․․․․ ․․․․․․․․․ ․․․․․․․․ ․․․․․․ ․․․․․․․․ ․․․․․․
[Tok blong pija long pej 17]
Yu no save spolem wan presen we yu tinghae long hem. ?From wanem yu wantem spolem gudfala presen ya we God i givim long yu, hemia fasin blong toktok?