Ol Mama We Bodi Blong Olgeta i Strong Gud, Oli Bonem Ol Pikinini We Oli Strong Gud
WAN pikinini i jes bon. Bodi blong hem i strong gud, hem i glad, mama blong hem i holem hem. Papa blong pikinini ya i smael bigwan, i glad from pikinini blong hem. Evri yia, gladtaem ya i hapen plante milian taem. Taswe, i isi blong ting se oltaem pikinini i bon we i no gat problem. I tru, God i wokem ol woman blong oli naf blong bonem ol pikinini. ?Be hemia i min se i no save gat problem?
Plante taem mama i bonem gud pikinini blong hem be i no oltaem we i olsem. Samtaem i save gat problem. From samting ya, ol papa mama we oli waes, oli traehad blong blokem eni samting we i save mekem problem taem mama i gat bel. Sam rod blong mekem olsem, hemia taem oli traem save ol samting we oli save mekem problem long taem blong bonem bebi, mo oli lukaot ol gudfala dokta blong mekem ol jekap bifo we pikinini i bon. Mo blong mekem se i no gat problem long taem we mama i harem i soa mo i bonem pikinini, oli mekem sam samting we oli isi nomo. I gud yumi faenemaot moa save long saed blong ol samting ya.
Ol Samting We Oli Save Mekem Problem Long Taem Blong Bonem Pikinini
Wan samting we i save mekem problem long mama taem i bonem pikinini mo long pikinini blong hem tu, hemia sipos mama i no lukaot help blong ol dokta taem hem i gat bel. Cheung Kam-lau, i wan dokta we i mekem ol jekap long ol pikinini we oli stap yet long bel. Hem i wok long Hospital ya Prince of Wales, long Hong Kong. Hem i talem se: “Taem wan mama we i gat bel i no go jekap nating long dokta, samting ya i save putum laef blong pikinini long bigfala denja.” Mo hem i talem tu se: “Plante long ol mama ya oli ting se pikinini blong olgeta bambae i strong mo fatfat gud, be i no oltaem we i olsem.”
Wan niuspepa (Journal of the American Medical Women’s Association) i tokbaot ol problem we i save kasem ol mama se, “bigfala risen we sam mama oli ded taem oli stap bonem pikinini” hemia from we oli lusum plante tumas blad, no sam samting i blokem pikinini blong i kamaot long bel, no mama i kasem wan sik, mo blad presa i go antap tumas. Be ol dokta oli save ol tritmen we oli wok gud, mo niuspepa ya i talem se, plante taem, “ol tritmen naoia, . . . oli no had tumas blong mekem.”
Help we ol mama oli save kasem long ol dokta, i save givhan long ol pikinini tu. Niuspepa ya UN Chronicle i talem se “long tri bebi we i ded, tu long olgeta, ol dokta oli save sevem sipos ol mama mo bebi” oli kasem tritmen. Ol tritmen ya, “plante man oli save gud long olgeta, oli no sas mo i no nidim ol flas masin” blong givim ol tritmen ya. Be sore tumas, Philippines News Agency i talem se, “plante taem ol mama oli no gat save mo oli ting se oli no nid blong go luk dokta blong jekap taem oli gat bel.”
Beswan Help We Ol Mama Mo Pikinini Oli Save Kasem
UN Chronicle i talem se: “Ol mama we bodi blong olgeta i strong gud, oli bonem ol pikinini we oli strong gud.” Niuspepa ya i talem tu se sipos wan woman i no lukaot help blong ol dokta nating, no hem i no kasem help we hem i nidim taem hem i gat bel, taem hem i bonem pikinini blong hem mo afta long taem ya, bambae pikinini blong hem tu i no kasem help we hem i nidim mo maet bambae i no kasem help nating.
Long sam kantri, i had long woman we i gat bel blong kasem help we hem i nidim. Maet hem i mas go longwe blong luk dokta, no maet hem i no gat naf mane blong pem dokta. Be nating, sipos i gat rod, wan mama we i gat bel i mas traehad blong go jekap long dokta. Samting ya i impoten tumas long ol woman we oli folem ol tijing blong Baebol long laef blong olgeta, from we Baebol i talem se laef i wan samting we i tabu, hemia i minim laef blong wan pikinini tu nating we i no bon yet.—Eksodas 21:22, 23;a Dutronome 22:8.
?Blong mama mo pikinini i kasem help we oli nidim, i min se mama i mas go jekap long dokta evri wik? No, i no minim olsem. Wol Helt Ogenaesesen (WHO) i tokbaot ol problem we oli save kamaot long taem we mama i gat bel mo taem hem i bonem pikinini, i se: “Ol woman we oli go jekap long dokta fo taem nomo long taem we oli gat bel,” oli no gat problem taem oli bonem pikinini blong olgeta “sem mak olsem ol woman we oli go jekap long dokta 12 taem no moa.”
Samting We Ol Dokta Oli Save Mekem
Ol dokta, mo speseli olgeta we oli givhan long mama blong bonem pikinini, oli save mekem sam samting blong halpem mama mo pikinini blong hem we i no bon yet, blong tufala i stap strong. Hemia sam samting we maet oli mekem:
◼ Oli lukluk bakegen ol sik we mama ya i bin kasem long laef blong hem mo mekem sam tes blong luk sipos i gat denja, mo oli blokem ol problem we oli save kasem mama mo pikinini we i stap gru long bel blong hem.
◼ Oli save jekem blad mo pispis blong mama blong luk sipos i gat sam problem, olsem maet blad i no naf long bodi, no mama i gat soa insaed, no blad blong mama mo blad blong pikinini tufala i no stret long tufala (Rh incompatibility), no mama i gat wan sik. Sam long ol sik ya we oli save jekem hemia sik blong suga, misel (rubella), ol sik we oli kamaot from fasin blong slip olbaot, mo sik long kidni we i save mekem blad presa i go antap tumas.
◼ Taem i nidim, maet oli talem long mama se i gud we oli stikim hem blong blokem ol sik olsem kof, tetanos, mo problem long blad blong pikinini we i no stret wetem blad blong mama. Hemia desisen blong mama sipos hem i agri blong oli stikim hem.
◼ Maet oli talem tu se i gud we mama i tekem sam samting blong mekem bodi blong hem i kam strong (vitamin supplements), speseli hemia we oli kolem folic acid.
Taem ol dokta oli faenemaot ol problem we oli save kasem wanwan mama, oli traem faenem rod blong blokem ol problem ya mo givhan long mama blong i winim ol problem ya. Long rod ya, mama i save bonem gud pikinini blong hem.
Traem Mekem Se i No Gat Tumas Trabol Long Taem Blong Bonem Pikinini
Joy Phumaphi we bifo i namba tu bos blong Helt Blong Famle Mo Komuniti, blong WHO, i talem se: “Taem ya we woman i stap harem nogud tumas long bodi blong hem mo i bonem pikinini, hemia nao taem we i save gat plante problem.” ?Wanem ol samting we oli save givhan blong blokem ol bigfala problem long taem ya, blong mama no pikinini i no ded? Ol samting we oli save givhan oli no had tumas blong mekem. Be mama i mas mekem ol samting ya bifo we i gat problem, speseli sipos hem i no wantem tekem blad from bilif blong hem long Baebol, no from ol problem we i save kamaot from blad.b—Ol Wok 15:20, 28, 29.
Ol mama we oli no tekem blad, oli mas traehad blong meksua se dokta no nes we bambae i givhan long olgeta, i gat save long ol tritmen we oli no gat blad long olgeta, mo hem i yusum finis ol tritmen ya. Mo tu, ol papa mama oli waes blong meksua se ol dokta mo nes long hospital mo long ples blong bonem bebi, oli glad blong yusum ol narafala tritmen we oli no gat blad long hem.c Tu gudfala kwestin we yu save askem long dokta hemia se: 1. ?Sipos mi, no pikinini blong mi, i lusum plante blad, no sipos i gat sam narafala problem, bambae yu mekem wanem? 2. ?Sipos yu yu no stap long taem we mi bonem pikinini, bambae yu mekem wanem blong ol narafala long hospital oli respektem desisen blong mi long saed blong tritmen we mi wantem?
Wan woman we i waes bambae i askem dokta blong meksua se blad we i stap long bodi blong hem i plante, bifo we hem i bonem pikinini. Sipos dokta i luk se wan mama i nidim moa blad long bodi blong hem, dokta i save talem long mama ya blong tekem sam samting olsem, folic acid mo sam narafala B-group vitamins, mo iron supplements. Olsem nao blad blong mama ya i kam plante moa.
Bambae dokta i jekem sam narafala samting tu, olsem sipos ol visit we mama ya i mekem bifo we i bonem pikinini oli soemaot we mama ya i gat sam problem long helt blong hem. ?Mama ya we i gat bel i mas lukaot blong no stap stanap longtaem tumas? ?Hem i mas spel plante? ?I waes blong mama ya i tekem sam kilo no hem i mas lusum sam kilo? ?Hem i mas mekem eksasaes moa? ?Hem i mas lukaot gud moa blong stap klin, mo klinim gud ol tut blong hem?
Ol stadi oli soemaot se plante woman we oli gat bel mo oli gat problem long mit raon long ol tut blong olgeta, oli kasem bigfala sik ya preeclampsia. Sam saen blong sik ya hemia se kwiktaem nomo blad presa i go antap, hed i soa we i soa, mo sam haf blong bodi i solap from tumas wota i stap aninit long skin (edema).d Preeclampsia i save mekem se mama i bonem pikinini bifo long stret taem blong hem. Mo sik ya i kilim i ded moa pikinini mo mama i bitim eni narafala problem, speseli long ol pua kantri.
Yes, wan gudfala dokta bambae i tekem aksen kwiktaem sipos hem i luk saen we i soemaot se wan mama we i gat bel i sik no i gat wan problem. Mo sipos wan mama i harem i soa we i no taem blong bonem pikinini yet, dokta bambae i kwik blong talem long hem se i mas slip long hospital. Samting ya i save sevem laef blong hem.
Dokta Quazi Monirul Islam we i daerekta blong Department of Making Pregnancy Safer, long WHO, i talem se: “Ol woman oli putum laef blong olgeta long denja blong givim laef long wan bebi.” Be sipos ol dokta mo nes oli lukaot gud long mama long taem we hem i gat bel, long taem we hem i bonem pikinini blong hem, mo long ol aoa biaen, hemia bambae i givhan blong blokem plante problem, mo ded tu. Samting we i impoten moa blong mama i mekem, hemia se hem i mas traehad blong gat gudfala helt. Yes, sipos yu wantem we pikinini blong yu i bon we i strong gud, yu yu mas traem bes blong yu blong mekem bodi blong yu i stap strong.
[Ol futnot]
a Long ol faswan hanraet long Hibru lanwis, vas ya i tokbaot wan man we i no minim blong kilim i ded wan woman no wan pikinini we i no bon yet.
b Lukluk bokis ya “Ol Samting We Yu Mas Mekem Taem Yu Gat Bel.”
c Ol Witnes blong Jeova oli stanemap wan Komiti We i Toktok Wetem Ol Dokta. Bifo we pikinini i bon, ol papa mo mama we oli Witnes blong Jeova oli save toktok wetem ol memba blong komiti ya. Ol memba blong komiti ya oli go long ol hospital mo toktok wetem ol dokta blong oli givim save long olgeta long saed blong tritmen we ol Witnes oli glad long hem mo we i no gat blad long hem. Mo tu, komiti ya i save givhan blong faenem dokta we i respektem ol bilif blong ol Witnes we oli go long hospital mo we i givim tritmen finis long man we i no wantem tekem blad.
d Oli mas mekem moa stadi long saed blong problem long mit raon long ol tut, blong save sipos hemia nao samting we i mekem se problem ya preeclampsia i bigwan moa long ol mama ya. Be i waes we yu gohed blong lukaot gud se ol tut blong yu mo mit raon long ol tut blong yu i stap klin.
[Tok blong makem poen long pej 27]
Folem ol save we i kamaot long Oktoba 2007, klosap evri minit i gat wan woman i ded from we hem i kasem problem taem hem i gat bel. Hemia i min se long wan yia, i gat 536,000 woman i ded.—United Nations Population Fund
[Tok blong makem poen long pej 28]
“Evri yia 3.3 milian pikinini oli bon we oli ded finis mo i gat bitim 4 milian pikinini we oli ded long 28 dei nomo afta we oli bon.”—UN Chronicle
[Bokis blong pija long pej 29]
OL SAMTING WE YU MAS MEKEM TAEM YU GAT BEL
1. Traem faenemaot sam save long saed blong ol hospital, blong yu save jusum gud hospital we yu wantem go long hem, dokta mo nes we yu wantem se oli givhan long yu long taem we bambae yu bonem pikinini.
2. Yu mas stap go luk dokta no nes blong yu oltaem, olsem bambae yu savegud hem mo trastem hem.
3. Lukaot gud long helt blong yu. Sipos yu naf, i gud yu tekem ol samting we i blong mekem bodi blong woman we i gat bel i kam strong, be yu no mas tekem eni meresin we dokta i no talem long yu blong tekem (hemia i minim ol meresin tu we yu save pem isi nomo long klinik). I waes blong no dring alkol nating. Nasnal Institut long saed blong Strong Dring mo Alkolik i talem se: “Laef blong ol pikinini i stap long bigfala denja taem ol mama blong olgeta oli dring plante strong dring. Be i no klia yet sipos i oraet blong wan mama i dring strong dring taem hem i gat bel, no nogat.”
4. Sipos yu harem i soa olsem se bambae yu bonem pikinini blong yu bifo long taem blong hem (bifo long namba 37 wik), yu mas ring no go luk dokta blong yu kwiktaem, sipos no, yu mas go kwik long hospital, long ples blong bonem ol pikinini. Sipos yu tekem aksen kwiktaem blong go luk dokta, samting ya i save givhan long yu blong no bonem pikinini blong yu bifo long stret taem blong hem mo i save blokem ol problem we oli save kamaot from.e
5. Raetemdaon ol desisen blong yu long saed blong tritmen we yu wantem mo hemia we yu no wantem. Samfala oli luk se i gud blong fulumap kad ya durable power of attorney (DPA) longtaem bifo we oli go bonem pikinini. I gud yu traem save wanem pepa i stret long ples blong yu mo we i folem loa blong kantri.
6. Afta we yu bonem pikinini blong yu, lukaot gud long helt blong yu mo pikinini blong yu, speseli sipos yu bonem pikinini bifo long stret taem blong hem. Sipos yu luk pikinini i sik no wan samting i rong long hem, yu mas go luk dokta blong pikinini kwiktaem.
[Futnot]
e Plante taem ol dokta oli givim blad long pikinini we i no gat plante blad long bodi blong hem no we bodi blong hem i no wokem inaf red sel long blad.