Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g17 No. 1 pp. 3-7
  • Sik Ya Dipresen​—?Ol Yangfala Oli Save Kasem?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Sik Ya Dipresen​—?Ol Yangfala Oli Save Kasem?
  • Wekap!—2017
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • ?WANEM I MEKEM SE OLI KASEM SIK YA?
  • LUKAOT GUD LONG TINGTING MO BODI BLONG YU
  • ?From Wanem Tingting Blong Mi i Foldaon?
    Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
  • ?Olsem Wanem Mi Save Winim Tingting We i Foldaon?
    Ol Yangfala Oli Askem
Wekap!—2017
g17 No. 1 pp. 3-7
Wan boe i sidaon long bed blong hem mo i harem nogud

Stori Blong Fran Pej

Sik Ya Dipresen —?Ol Yangfala Oli Save Kasem?

ANAa i talem se: “Taem mi kasem sik ya dipresen, mi harem nogud mo mi wantem slip nomo. Mi no moa stap mekem ol samting we mi laekem blong mekem. Mi harem se ol narafala oli no lavem mi, mo mi gud blong nating nomo. Mo tu, mi harem se mi stap mekem hadwok long ol narafala.”

Julia i talem se: “Taem mi kasem sik ya, mi harem se mi wantem kilim mi wan i ded. Be rili se mi no wantem ded, mi jes wantem stopem sik ya nomo. Mi mi kea long ol narafala, be taem mi harem nogud, mi no kea long olgeta.”

Ana mo Julia tufala i yangfala nomo taem tufala i kasem sik ya dipresen. Sam yangfala maet oli harem nogud wanwan taem nomo, be Ana mo Julia samtaem tufala i harem nogud blong plante wik o manis. Ana i talem se: “I olsem we yu stap long wan hol we i godaon we i godaon mo i no gat rod blong yu kamaot. Mo yu harem se bae yu kam krangke.”

I no Ana mo Julia nomo we i kasem sik ya. Tede, plante yangfala oli kasem sik ya, mo namba blong olgeta i stap kam antap. Wol Helt Ogenaesesen (WHO) i talem se: “Ol yangfala blong 10 kasem 19 yia oli kasem sik ya dipresen i bitim ol narafala sik.”

Sipos wan yangfala i kasem sik ya, bambae yu luksave nomo taem hem i no stap slip gud, hem i no stap kakae gud, mo i stap lusum weit. Mo tu, hem i harem se evri samting long laef blong hem bambae oli neva kamgud, hem i no gat hop, i no glad, mo i harem se hem i no impoten. Mo tu, hem i no wantem joen wetem narafala, mo oltaem tingting blong hem i flae olbaot, i stap tingbaot blong kilim hem i ded, mo i mekem sam narafala samting bakegen we ol dokta oli no save eksplenem. Blong ol dokta oli luksave se wan man i kasem sik ya, plante taem oli jekem sipos ol saen we yumi jes tokbaot, oli stap hapen blong plante wik finis, mo oli stap spolem laef blong hem evri dei.

?WANEM I MEKEM SE OLI KASEM SIK YA?

Wan ripot we i kamaot long WHO, i talem se: “Sik ya i kamaot from plante samting. Maet i kamaot from fasin we wan man i mekem long narafala, no maet from tingting mo bodi blong yumi.” Hemia ol samting olsem:

Bodi. Julia i kasem sik ya from we samfala long famle blong hem oli kasem. Taswe, i luk olsem se sik ya i save pas folem laen blong famle. Mo i save kasem man we i gat sik blong hat, mo man we ol smosmol samting long bodi blong hem (homon) oli stap jenis. Mo tu, sipos man i stap tekem plante meresin we i spolem bodi blong hem, bambae i isi nomo blong hem i kasem sik ya, mo i save kam mowas.b

Tingting tumas. I no rong blong man i tingbaot wan samting, be sipos oltaem hem i stap tingting tumas long samting ya, hem i save spolem tingting mo bodi blong hem go kasem mak ya we hem i save gat dipresen. Olsem we yumi tokbaot finis, i gat plante samting we i save mekem ol yangfala oli kasem dipresen.

Hemia ol samting olsem, papa mo mama i divos no i seraot, wan famle i ded, yangfala ya i kasem wan sik, wan bigfala aksiden, wan i kilim no i repem hem, o hem i harem nogud from we i had blong hem i lanem samting long skul. Taem papa mo mama i fosem pikinini blong traem kasem ol hae mak we hem i no naf blong kasem, maet long skul, hemia i save mekem pikinini i kasem dipresen. Sam narafala samting bakegen we oli save mekem pikinini i tingting tumas, hemia sipos wan stronghed pikinini i stap spolem hem long skul, no maet papa o mama blong hem i kasem dipresen, no maet hem i luk se fasin blong papa mo mama i jenis oltaem, no maet hem i stap wari long fiuja blong hem. Sipos wan yangfala i kasem sik ya, ?wanem i save halpem hem blong winim?

LUKAOT GUD LONG TINGTING MO BODI BLONG YU

Wan man we i sik tumas from dipresen, hem i save kamgud sipos hem i folem ol advaes blong wan dokta we i save gud sik ya mo i dring meresin blong hem.c Jisas Kraes i talem se: “Man we i no sik, hem i no nidim dokta, be man we i sik, yes, hem i nidim dokta.” (Mak 2:17) Wan sik i save spolem eni haf blong bodi blong yumi, hemia i minim bren blong yumi tu. Mo maet yumi mas mekem sam jenis long fasin blong laef blong yumi, blong yumi harem gud long tingting blong yumi.

Sipos yu kasem sik ya dipresen, i gud yu mekem sam samting blong lukaot gud long bodi mo tingting blong yu. Eksampol, yu kakae gud, yu slip plante, mo yu eksasaes oltaem. Taem yu mekem eksasaes, yu save glad, yu gat moa paoa, mo yu save slip gud. I gud yu traem luksave ol samting we oli save mekem se yu gat dipresen, mo ol saen blong sik ya, mo yu traem mekem wan samting blong winim. Yu tokbaot long wan man we yu trastem hem. Ol famle mo ol gudfala fren blong yu oli save halpem yu. Yu raetemdaon ol tingting mo ol filing blong yu long wan buk. Hemia samting we i bin givhan long Julia. Be impoten samting se yu mas mekem sam samting blong fren gud wetem God. Hemia i save halpem yu blong yu harem gud oltaem long laef. Jisas Kraes i talem se: “Olgeta we oli stap lukaot God from we oli no gat paoa blong hem long laef blong olgeta, oli save harem gud.”—Matiu 5:3.

Wan gel i stap kakae wetem papa mo mama, i mekem eksasaes, mo i slip

Kakaegud, eksasaes plante, mo slip plante

Wan gel i stap ridim Baebol

Taem yu ridim Baebol, yu save harem gud

Ana mo Julia tufala i pruvum se toktok blong Jisas i tru. Ana i talem se: “Wok blong God i halpem mi blong tingbaot ol narafala man, be i no ol problem blong mi. I no isi blong mekem olsem, be taem mi mekem, mi glad tumas.” Julia i luk se taem hem i prea mo i ridim Baebol, hemia i halpem hem blong i harem gud. Hem i talem se: “Taem mi talemaot ol tingting blong mi long God, mi no moa wari. Mo Baebol i halpem mi blong luksave se, mi mi impoten long ae blong God mo oltaem hem i kea long mi. Mo tu, Baebol riding i givhan long mi blong mi gat wan gudfala tingting long fiuja.”

Jehova God i Mekem yumi. Hem i savegud we ol samting we i hapen long laef blong yumi mo ol samting long bodi blong yumi, oli save jenisim tingting mo filing blong yumi. Taswe hem i givim ol samting we yumi nidim blong sapotem yumi mo mekem yumi hapi. Maet hem i save yusum wan man we i gat sore mo i kasem save long yumi, blong hem i halpem yumi. Be i gat taem i stap kam we God bambae i finisim evri sik we oli spolem yumi. Aesea 33:24 i talem se: “Bambae i no moa gat man olbaot long kantri ya we i save talem se hem i sik.”

Yes, God i promes se: “Hem bambae i ravemaot wota blong ae blong [yumi]. Nao bambae i no moa gat man i ded, mo bambae man i no moa krae from man we i ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo bambae man i no moa harem nogud long bodi blong hem.” (Revelesen 21:4) !Promes ya i mekem yumi harem gud tumas! Yu save go long Websaet ya jw.org, blong save moa long samting we God bambae i mekem long ol man long wol ya. Mo bambae yu luk wan gudfala Baebol mo sam atikol we oli tokbaot sik ya dipresen mo sam narafala topik bakegen.

a Mifala i jenisim sam nem.

b Plante sik, meresin, mo ol drag, oli save jenisim fasin blong man, taswe, i moa gud we man i tekem stret meresin we dokta i talem.

c Wekap! i no talem stret wanem meresin we man i save tekem blong winim sik ya.

Samting We Papa Mo Mama i Save Mekem

  • Tufala i mas kasem save se taem yangfala i kasem dipresen, i had blong hem i talemaot filing blong hem, mo maet hem i no kasem save samting we i stap hapen long hem. Maet hem i no save se hem i gat sik ya dipresen.

  • Ol saen we wan yangfala i soemaot taem hem i gat sik ya, i defren long ol saen we wan bigman i soemaot. Taswe i gud we papa mo mama i wajem gud ol fasin blong pikinini, kakae blong hem, taem blong hem blong slip, mo taem hem i joen wetem ol narafala. Speseli sipos yangfala i mekem ol jenis ya blong plante wik finis.

  • Tufala i no mas ting nating long ol toktok we yangfala i talem, we i soemaot se hem i wantem kilim hem wan i ded.

  • Sipos tufala i ting se yangfala i gat sik ya, (i no jes ol nogud filing nomo we oli stap blong smol taem), i gud tufala i tekem hem i go long wan dokta.

  • Tufala i mas givhan long yangfala blong i folem tritmen we dokta i givim, be sipos hem i no kamgud mo i gat sam nogud samting i kamaot from tritmen ya, i gud tufala i tekem hem i gobak long dokta.

  • I gud blong putum wan stret taem blong famle i joen wanples blong kakae, mekem eksasaes, mo slip.

  • I gud blong storian oltaem wetem yangfala, mo halpem hem blong i winim ol filing blong sem we oli joen wetem sik ya.

  • Taem yangfala i gat sik ya, hem i save harem se hem i no gat fren, sik ya i fol blong hem, mo i ting nating long hem wan, taswe i gud we oltaem papa mo mama i mas soemaot se tufala i lavem hem.

Wokem Sam Samting We Oli Mekem Yu Yu Harem Gud

Ol samting blong mekem yu yu harem gud, olsem ol gudfala toktok mo pija, ol vas blong Baebol, ol singsing, ol haf blong ol magasin mo ol laef stori

Sipos yu kasem dipresen, i gud yu traem mekem sam samting blong kontrolem ol tingting mo filing blong yu. Maet yu wokem sam samting blong mekem yu yu harem gud. Yu save jenisim sam long ol samting ya taem yu luk se i nidim. Maet i save gat:

  • Namba blong ol man we yu save ring long olgeta taem yu harem nogud

  • Ol singsing we oli mekem yu yu glad mo yu gat gudfala tingting

  • Sam toktok mo sam atikol we oli leftemap tingting blong yu

  • Ol vas blong Baebol we oli leftemap tingting blong yu, olsem Ol Sam 34:18; 51:17; 94:19; Filipae 4:6, 7

  • Ol foto blong ol man we oli lavem yu

  • Wan buk we yu raetem ol gudfala tingting blong yu long hem mo ol gudfala samting we yu mekem

Plante Taem Ol Gel Nao Oli Kasem Sik Ya Dipresen

Namba blong ol gel we oli kasem sik ya, i bigwan moa long namba blong ol boe. Wan samting we maet i mekem ol gel oli kasem sik ya, hemia from we plante gel oli harem nogud taem narafala i spolem filing blong olgeta, no i kilim olgeta, no maet i repem olgeta. Sharon Hersh, wan woman we i stap givim advaes long saed blong sik ya, i talem se: “Taem wan yangfala gel i harem nogud long ol trabol we i hapen raonabaot long hem, mo long semtaem, tingting mo filing blong hem i olbaot, hem i save konfius, mo i harem se evri samting i hevi tumas long hem.” Mo tu, ol gel oli laekem blong luk pija blong ol naesfala woman mo oli wantem kam olsem olgeta. Sipos wan gel i luk se hem i no naes olsem, mo i stap wari from, i isi nomo blong hem i kasem dipresen.d

d Yu luk haf ya “Baebol i Talem Wanem—Naesfala Bodi,” long Wekap! blong N. 4 2016.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem