Stadi 37
No Fraet Blong Toktok Mo Lukluk Blong Man We i Givim Tok (Klos)
1-9. Talem mining blong fasin blong no fraet blong toktok, mo talem olsem man i save gat fasin ya.
1 Wan man we i no fraet blong givim tok, hem i wan man we tingting blong hem i spelgud taem hem i toktok. Hem i kwaet mo i no wari from we hem i kontrolem gud tingting mo toktok blong hem long taem ya. Be, man we i fraet i soemaot tingting ya se hem i no sua. Tufala samting ya i joen. Taswe tufala i stap long Pepa blong Givim Advaes olsem wan poen nomo se “No Fraet Blong Toktok.”
2 From we fasin blong no fraet blong toktok i impoten long wan man we i givim tok, yu no mas meksemap wetem fasin ya we man i trastem hem bitim mak, we hem i wokbaot long wan fasin we i soem flas tingting no wokbaot blong pulum ae nomo long hem se hem i smat no i benbenem hem bitim mak, sipos hem i sidaon no i lei long doa blong man taem hem i prij long ol haos wanwan. Sipos i gat samting we i soem se yu trastem yu bitim mak taem yu givim tok blong yu, bambae elda we i lukaot long skul i givim sam advaes long yu taem yutufala nomo i stap. From hem i intres blong givhan long yu blong winim wan long ol fasin ya we maet i save spolem yu blong no mekem gud minista wok blong yu.
3 Be, sipos yu yu wan nyufala man blong givim tok, i tru we bambae yu fraet mo yu sem taem yu kam long platfom. Maet yu yu rili fraet mo yu seksek mekem se yu bilif se bambae yu no mekem wan gudfala tok. Yu no mas harem olsem. Yu save gat fasin ya blong no fraet blong toktok sipos yu traehad oltaem mo sipos yu save from wanem yu yu fraet.
4 ?From wanem sam man oli fraet taem oli toktok? I gat tu risen. Oltaem samting ya i kamaot from wan long tufala risen ya, no tufala tugeta. Faswan, oli no mekem rere gud no oli gat rong tingting long tok blong olgeta. Seken risen, oli ting se oli no naf blong stap givim tok.
5 ?Wanem samting bambae i mekem se yu no fraet blong toktok? Rili, hemia save no bilif blong yu se bambae yu naf blong mekem samting we yu wantem mekem. Hem i wan tingting we i sapotem yu se, naoia yu yu naf blong mekem mo yu yu save mekem. Blong gat tingting ya taem yu stanap fored long platfom i nidim sam ekspiryens fastaem. Afta we yu givim plante tok, bambae yu save sua se tok ya we yu rere blong givim naoia bambae i gud tu. Be nating sipos yu yu wan nyufala man blong givim tok, ol faswan tok blong yu oli mas leftemap tingting blong yu, ale taem yu kasem poen ya we i stap long Pepa Blong Advaes, bambae yu yu sua se yu save givim wan tok we i gud.
6 Wan narafala samting we yu mas mekem blong yu no fraet blong toktok, nating sipos yu gat ekspiryens no no gat, hemia kasem save long tok blong yu mo yu mas bilif se tok blong yu i impoten. Samting ya i no minim se yu mas mekem reregud tok nomo blong yu, be hem i minim tu se yu mas mekem reregud tu long fasin blong givim tok ya. Sipos yu luksave se tok ya i blong mekem yu yu gohed moa long saed blong tiokratik mo tu i blong tijim ol brata we oli stap lesin, bambae yu go long platfom wetem prea long tingting. Bambae tingting blong yu i stap fulwan long tok ya mo bambae yu fogetem yu wan mo yu fogetem fraet blong yu. Bambae yu gat tingting blong mekem God i glad long yu, be i no ol man.—Gal. 1:10; Eks. 4:10-12; Jer. 1:8.
7 Samting ya i min se yu mas bilivim evri samting we bambae yu talem. Taem yu stap mekemrere tok blong yu mekem sua se yu harem olsem. Afta we yu mekem evri samting we yu save mekem blong rerem wan gudfala tok we i pulum tingting blong man, nao sipos yu harem se i no naf yet—tok i nidim moa samting insaed blong pulum intres no tingting blong man, yu mas rimemba se taem i gat ol man i stap blong lesin long tok blong yu samting ya bambae i mekem tok blong yu i laef. Taswe wekemap ol man we oli lesin long yu wetem prapa tok blong yu, mo intres blong olgeta bambae i pulum yu blong gat strong tingting long samting we bambae yu talem.
8 Olsem wan dokta we i stap lukaot ol saen blong sik, long sem fasin man we i givim advaes long yu bambae i luk ol saen we oli soemaot fasin fraet. Mo olsem wan gudfala dokta we i wok long samting we i givim sik be i no long ol saen, sem mak man we i givim advaes long yu bambae i traem blong halpem yu blong winim samting ya we i mekem yu yu fraet. Be, fasin blong kasem save long ol saen ya mo lanem blong kontrolem olgeta bambae i rili halpem yu blong winim ol samting we oli mekem ol saen ya i kamaot. ?Wanem ol saen ya?
9 Kolosap evritaem, ol filing no fraet we man i holemtaet oli save kamaot long tu fasin. Yumi save seraotem long tu grup olsem se, bodi mo voes blong man tufala i soem filing no fraet blong hem. Taem ol saen ya long bodi mo voes oli kamaot, yumi save talem se man ya i fraet.
10, 11. ?Olsem wanem bodi i save soem se man i fraet blong toktok?
10 Bodi i soemaot fasin ya we man i no fraet blong toktok. Nao, faswan saen blong fasin no fraet blong toktok, i kamaot klia long fasin blong yusum bodi blong yu. Hemia sam samting we bambae oli soemaot sipos yu yu fraet blong toktok. Yumi stat long ol han: taetem ol han biaen long baksaed, stretem ol han long saed blong bodi, holemtaet samting we man i yusum blong putum not long hem; oltaem pusum han i go insaed long ol poket, putum mo tekemaot baten blong kot, tajem saed blong fes, nus, glas; mekem smosmol saen nomo wetem han; stap pleplei wetem wan hanwaj, wan pensel, wan ring no ol not. Mo tu tingbaot fasin blong mufmuvum leg oltaem, lei i go long wan saed afta narafala saed; stretem baksaed olsem wan stik no benem ol ni; likim ol skin blong maot oltaem blong mekem i wetwet, solemdaon spet oltaem, pulum win kwiktaem mo win i sot.
11 Yu save kontrolem no daonem ol saen ya blong fasin fraet blong toktok sipos yu traehad. Sipos yu yu traehad olsem bambae yu soem long bodi blong yu se yu yu no fraet blong toktok. Taswe pulum gud win, mo traehad blong mekem tingting blong yu i spel gud. Spel smol bifo yu stat blong toktok. Sipos yu mekem olsem, bambae ol man we oli stap lesin long yu oli haremgud, mo bambae samting ya i givhan long yu blong no moa fraet blong toktok, olsem we yu traehad blong mekem. Putum tingting blong yu fulwan long tok blong yu, no wari long ol man we oli stap lesin no yu tingbaot yu wan.
12-14. ?Sipos voes i soem se man i fraet, hem i save mekem wanem blong hem i no fraet blong toktok?
12 Voes we yu kontrolem i soem fasin blong no fraet blong toktok. Ol voes we oli soem fasin fraet blong toktok hemia, voes we i go antap, voes i seksek, fasin blong klinim trot oltaem, wan jun blong voes we i smol we i smol mo i no saon gud from man i fraet. Yu save winim ol problem ya mo tu ol smosmol narakaen fasin we man i stap ripitem oltaem sipos yu rili traehad.
13 Yu no hareap taem yu wokbaot i go long platfom no taem yu putum gud ol not blong yu, be yu mas kwaet mo glad blong talemaot ol samting we yu bin mekemrere. Sipos yu save se yu fraet lelebet taem yu stat blong toktok, nao yu mas traehad blong toktok slou moa long fastok bitim we yu stap mekem oltaem mo toktok long wan bigfala voes moa bitim hemia we oltaem yu stap yusum. Samting ya bambae i givhan long yu blong kontrolem fraet blong yu. Bambae yu faenem se fasin blong yusum bodi blong toktok mo fasin blong spel smol bambae oli halpem yu blong tingting i stap kwaet.
14 Be yu no mas wet gogo kasem taem blong go long platfom blong yu lanem ol samting ya. Lanem blong no stap fraet blong toktok mo kontrolem voes blong yu long evridei toktok blong yu. Bambae samting ya i mekem se yu no save fraet taem yu stanap long platfom mo taem yu mekem wok blong prij, yes i impoten moa blong gat fasin ya long wok blong prij. Tok we yu givim long kwaet fasin bambae i mekem tingting blong ol man we oli lesin i stap kwaet nao bambae oli save putum tingting blong olgeta fulwan long tok ya. Fasin blong ansa oltaem long ol miting bambae i halpem yu blong yu save toktok fored long wan grup blong ol man.
15. ?From wanem i impoten tumas se lukluk blong man we i givim tok i mas tret?
15 Sipos lukluk blong yu olsem klos mo hea blong yu oli stret samting ya i save halpem yu blong no fraet blong toktok, be hem i impoten tu from ol narafala risen. Sipos minista blong God i no tingtinggud long samting ya, hem i save faenem se lukluk blong hem i pulum tingting blong ol man we oli stap lesin long hem ale mekem se oli no rili lesin gud long wanem hem i stap talem. Be hem i stap pulum ae blong ol man i go long hem wan, i tru maet hem i no wantem mekem olsem. Sipos wan man i no kea long lukluk blong hem wan olsem long saed blong klos mo hea, hem i save mekem ol narafala man oli lukluk nogud long ogenaesesen we hem i stap long hem mo blong oli no wantem mesej we hem i stap talem. Hem i no mas kamaot olsem. Taswe, nating se poen ya “Lukluk Blong Man We i Givim Tok (Klos)” i stap laswan long Pepa Blong Givim Advaes, yu no mas tingbaot poen ya olsem se hem i daon moa long ol narafala poen.
16-21. ?Wanem ol advaes long saed blong fasin blong putum klos mo mekem hea we i no bitim mak?
16 Fasin blong putum klos mo mekem hea i mas stret. Yu no mas bitim mak long fasin blong putum ol klos. Wan Kristin minista i no mas folem ol fasin blong putum klos olsem ol man blong wol we i blong pulum ae blong man. Bambae hem i no putum ol flas klos we oli bitim mak olsem se i blong pulum ae blong man blong oli lukluk klos blong hem. Mo tu, bambae hem i lukaot gud blong hem i no werem klos long fasin we i olbaot nomo. Blong dresap gud i no min se man i mas werem nyufala kot, no gat, be hem i mas stret mo i klin. Oli mas aenem ol traoses mo nektae i mas stret. Hemia ol samting we eni man i save mekem.
17 Advaes long saed blong fasin blong putum klos we aposol Pol i raetem, olsem i stap long 1 Timote 2:9 i stret long ol Kristin woman tede. Ol advaes long ol brata i stret tu long ol woman se, oli no mas werem klos long fasin we i pulum ol man blong oli lukluk olgeta, mo i no stret blong oli bitim mak long fasin blong putum klos olsem stael blong ol man blong wol we i soem se oli no gat tingting daon.
18 I tru, yu mas tingbaot se evriwan bambae oli no save putum klos we i sem mak. I stret blong ting se ol man bambae oli putum klos we oli sem mak. Ol man oli stap laekem ol defdefren samting, mo samting ya i stret. Ol man long ol defren ples long wol oli gat defren tingting long saed blong klos we i stret, be oltaem i gud blong no putum ol klos long fasin we i save givim rong tingting long ol man we oli stap lesin mo blong no mekem ol man we oli stap kam long ol miting blong yumi oli foldaon from klos blong yumi.
19 Blong ol brata oli putum klos we i stret taem oli givim ol tok long tiokratik skul no long miting blong Kingdom wok, yumi save talem se fasin blong olgeta blong putum klos i mas sem mak olsem brata we i givim wan pablik tok. Sipos long ples blong yu olgeta ya we oli stap givim ol pablik tok oli stap werem nektae mo wan kot, ale i stret blong werem klos olsem taem yu givim ol tok long Tiokratik Skul, from we yu yu stap lanem blong givim tok fored long ol man.
20 Yu mas tingbaot fasin blong mekem hea i stret tu. Man we i no komem hea blong hem, hem i save spolem tingting blong ol man. Mas lukaot gud long saed ya blong mekem se lukluk blong man olsem hea hem i mas stret. Sem mak, taem ol man insaed long kongregesen oli gat ol tok blong mekem long ol miting, oli mas mekem sua se oli katem gud mustas blong olgeta.
21 Long saed blong givim advaes long poen ya blong no bitim mak long fasin blong putum klos mo mekem hea, sipos man i mekem i gud long ol fasin ya oltaem i stret blong talemaot long platfom. Yes, taem yu talem ol gudfala toktok long saed blong ol man ya we oli lukaot gud long klos mo hea blong olgeta, samting ya i leftemap tingting blong ol narafala blong oli folem eksampel blong olgeta. Be, sipos i gat nid blong man i kam gud moa long saed blong putum klos mo mekem hea, maet i gud moa long elda we i lukaot long skul i givim ol advaes ya long wan fasin we i kaen taem tufala nomo i stap, bitim we hem i stap long platfom i givim advaes long studen ya fored long ol narafala.
22-28. Talem olsem wanem fasin blong no stanap stret i save spolem lukluk blong man we i toktok.
22 Fasin blong stanap stret. Fasin blong stanap stret tu i joen wetem lukluk blong man olsem klos mo hea blong hem. Bakegen, i no evriwan i stap stanap long sem fasin, mo i no stret blong fosem ol brata blong oli folem wan strong kaen rul long saed ya. Be, sipos man i bitim mak mo we i pulum ae blong man mo oli no tingting long mesej, ale man ya i mas kasem sam advaes blong hem i stretem no stopem fasin olsem.
23 Eksampel, i no evriwan oli putum leg blong olgeta i sem mak taem oli stanap, mo i no impoten tumas olsem wanem yu putum leg blong yu taem yu stanap, be wan samting nomo yu mas stanap stret. Be sipos man we i givim tok i stanap we tufala leg blong hem oli stap long longwe long tufala olsem se hem i sidaon long hos, samting ya i save spolem tingting blong ol man we oli stap lesin.
24 Sem mak tu taem wan man blong givim tok i no stanap stret, samting ya i mekem ol man we oli stap lesin oli sore long hem from i luk olsem se hem i sik, mo samting ya i pulum tingting blong ol man blong oli no lesin long tok. Tingting blong olgeta i stap long man ya blong givim tok, i no long samting we hem i stap talem.
25 Fasin blong stanap long wan leg mo narafala leg i pas raon narawan, i soem se man i fraet, sem mak olsem man i putum han insaed long poket blong hem taem hem i stanap. Hemia ol samting we yu no mas mekem.
26 Mo tu, i no rong blong man we i givim tok i putum han blong hem long samting ya we man i stap yusum blong putum not long hem blong givim tok sipos i gat wan olsem, be hem i no mas lei long samting ya, sek mak olsem wan pablisa we i stap long wok blong prij, hem i no mas lei long doa blong man taem hem i toktok. Fasin ya i no luk naes.
27 Be, i gud blong talem bakegen se wanwan man oli defdefren long olgeta. I no evriwan oli stap stanap long sem fasin, mo Tiokratik Skul i mas lukluk long ol fasin ya nomo we oli bitim mak mo we oli stap spolem tok blong man.
28 Blong man i gat fasin blong stanap stret hemia i wan samting we man ya i mas mekem rere from. Sipos yu nidim blong kam gud moa long poen ya, yu mas ting rere mo yu mas save se taem yu go antap long platfom yu mas stanap stret bifo yu stat blong toktok. Hemia samting tu we i save kam gud sipos yu stap lanem blong stanap stret evridei.
29-31. ?From wanem ol samting we yumi stap yusum oli mas stret mo klin?
29 Ol samting we man i yusum oli stret mo oli klin. Sipos man i stap toktok long doa blong man no i givim wan tok long platfom, nao sam pepa oli kamaot long Baebol blong hem oli foldaon, samting ya i pulum tingting blong man. Hem i no luk gud. Samting ya i no min se yu neva mas putum samting insaed long Baebol blong yu, no gat, be taem trabol i kamaot we i spolem tok blong yu, nao hem i soem se yu mas wok long poen ya se lukluk blong man we i givim tok. I gud tu blong luk se Baebol blong yu i olsem wanem. Maet from we yu yusum plante taem, hem i save kam doti no i olfala mo ol pej blong hem oli benben. Taswe i gud blong luk sipos Baebol we yu yusum long platfom no long wok blong prij i spolem tingting blong ol man we yumi wantem givhan long olgeta.
30 Samting ya i tru tu long saed blong basket we yu fulumap ol buk mo ol magasin. I gat plante rod blong putum gud ol buk mo magasin insaed long bag blong yumi, be sipos yumi go long doa blong man mo yumi pusum han from wan buk long bag blong yumi, nao yumi mas gotru long plante pepa blong yumi save faenem buk ya, no sipos yumi pulumaot wan magasin ale ol narafala samting oli foldaon long doa blong man, yumi mas mekem wan samting blong jenisim fasin ya.
31 Sipos man we i givim tok i putum plante pen mo pensel mo ol narafala samting long poket blong hem we ol man oli save lukluk, samting ya tu i save pulum ae blong ol man we oli stap lesin. I no mas gat rul blong talem weples man i mas putum ol samting ya long hem, be taem ol samting ya oli pulum ae mo mekem tingting blong ol man i no stap long tok, ale i nidim blong stretem fasin ya.
32-34. ?Olsem wanem filing we yumi soem long fes blong yumi i impoten long lukluk blong yumi?
32 Fes i soem ol stret filing. Taem yu mekem rere tok i gud blong tingbaot wanem kaen filing i stret long tok ya. Eksampel, taem yu givim tok long saed blong ded mo trabol we i save spolem ol man, i no stret blong stap smael. Sem mak, taem yu givim tok long saed blong hapi taem blong nyufala wol, i no stret nating blong lukluk strong long ol man we oli stap lesin.
33 Plante taem fasin blong soem filing long fes hem i no wan trabol, mo i tru, sam man oli stap soem strong fes moa i bitim ol narafala. Be, samting we yu mas lukaotgud long hem se, fasin blong bitim mak we i pulum tingting blong ol man blong oli no tingbaot tok. Sipos fes blong yu i mekem se ol man we oli lesin oli no sua sipos yu yu rili bilivim ol samting we yu stap talem no no gat, bambae samting ya i no stret.
34 Taswe taem yu mekemrere tok blong yu i gud blong tingbaot filing we yu mas soem taem yu givim tok ya. Sipos tok ya i tokbaot wan strong poen, olsem trabol we bambae i spolem ol rabis man, nao fes blong yu i mas soem filing olsem taem yu givim tok ya. Mo sipos yu stap tingbaot wanem we tok ya i stap talem mo yu holem i stap long tingting blong yu, plante taem bambae fes blong yu i soemaot filing ya hem wan. Sipos hem i wan poen blong stap glad long hem, wan we i mas mekem ol man oli glad, nao yu mas givim tok ya long fasin glad. Mo sipos yu yu no fraet long platfom, fes blong yu bambae i soemaot glad ya.