Mekem Man We Tingting Blong Hem i Foldaon i Haremgud Bakegen
“Kam kasem naoia, olgeta samting ya we God i mekem i stap krae, from we olgeta i stap harem nogud.” (Rom 8:22) Taem oli raetem tok ya bitim 1,900 yia finis, ol man oli stap harem nogud tumas. Tingting blong plante man i foldaon. Taswe, ol Kristin oli mas: “mekem tingting blong ol man ya we oli fraet, i strong bakegen.”—1 Tesalonaeka 5:14.
Tede, trabol we i mekem man i harem nogud i kam bigwan moa, mo i gat plante moa man bitim bifo we tingting blong olgeta i foldaon. ?Be yumi mas sapraes from samting ya? No gat, from we Baebol i makemaot taem ya blong yumi olsem “Lasdei blong wol” mo hem i talem se “laef long wol ya bambae i kam strong tumas.” (2 Timote 3:1-5) Jisas i bin talem se long taem blong ol las dei, “plante kantri bambae oli harem nogud” mo “bambae ol man oli save ded from fraet, mo from we oli stap harem nogud long ol samting we bambae oli save kam kasem wol ya.”—Luk 21:7-11, 25-27; Matyu 24:3-14.
Taem ol man oli stap wari longtaem tumas, oli fraet, oli sore, no oli harem i no stret, oltaem tingting blong olgeta i save foldaon. Samting we i mekem tingting blong man i foldaon no i harem nogud tumas hemia maet taem wan man we hem i laekem tumas i ded, no wan divos, man i lusum wok blong hem, no wan strong sik. Tingting blong man i save foldaon tu taem i harem se hem i no naf blong mekem wan gudfala samting, taem hem i harem se hem i no kasem wan mak mo i mekem i no stret long evriwan. Maet man i save harem nogud from wan trabol we hem i kasem, be taem hem i harem se hem i no moa save mekem wan samting, mo hem i no save luk rod blong winim trabol ya, maet tingting blong hem i save foldaon bigwan.
Ol man bifo oli stap gat ol filing olsem tu. Job i harem nogud from sik mo from ol trabol we hem i kasem. Hem i harem olsem we God i livim hem, taswe hem i ting nogud long laef. (Job 10:1; 29:2, 4, 5) Tingting blong Jekob i foldaon taem hem i ting se pikinini boe blong hem i ded, hem i no wantem man i toktokgud long hem mo hem i wantem ded. (Jenesis 37:33-35) King Deved i harem nogud from we hem i mekem bigfala sin, hem i talem se: “Mi stap krae evri dei nomo, i stat long moning, gogo kasem tudak. Mi mi slak we mi slak we mi flat olgeta.”—Ol Sam 38:6, 8; 2 Korin 7:5, 6.
Tede, tingting blong plante man i foldaon from we oli bitim mak long plante samting, oli traem folem wan fasin blong laef we i hevi tumas long tingting, filing mo bodi blong olgeta. I klia se wari, wetem ol tingting we i no stret mo ol filing, i save gat paoa long bodi mo mekem bren i no skelgud, nao hem i save mekem tingting blong man i foldaon.—Lukluk Proveb 14:30.
Help We Oli Nidim
Epafrodaetas, wan Kristin long faswan handred yia long Filipae, “i stap harem nogud tumas, from we [ol fren blong hem oli] harem nyus ya we hem i sik.” Epafrodaetas, we i sik afta we ol fren blong hem oli sanem hem i go long Rom wetem ol samting we hem i save givim long aposol Pol, maet hem i harem se hem i no mekemgud wok we ol fren blong hem oli sanem hem blong mekem mo hem i ting se olgeta oli tingting nogud long hem. (Filipae 2:25-27; 4:18) ?Olsem wanem aposol Pol i givhan long hem?
Hem i sanem Epafrodaetas i gohom wetem wan leta long ol fren long Filipae, we i talem se: “Yufala i mas tekem hem i kam joen long yufala, we yufala i glad tumas long hem, from we hem i joen long Masta blong yumi finis, i wan brata blong yumi. Yufala i mas onagud long ol man olsem hemia.” (Filipae 2:28-30) From Pol i leftemap hem long toktok blong hem mo from we ol man Filipae oli mekem welkam long hem wetem fasin glad mo oli laekem hem, samting ya i mekem Epafrodaetas i haremgud mo i givhan long hem blong i winim tingting we i foldaon.
Taswe, advaes blong Baebol se “yufala i mas mekem tingting blong ol man ya we oli fraet, i strong bakegen” i gudfala advaes. Wan woman we i harem nogud from tingting blong hem i foldaon, i talem se, “Yu mas save se i gat ol narafala man we oli stap tingbaot yu. Yu nidim we wan man i talem long yu se, ‘Mi mi luksave; bambae yu save haremgud.’ ”
Man we tingting blong hem i foldaon samtaem hem i mas traehad blong faenem wan man we i gat fasin sore, blong hem i save toktok wetem hem. Man ya i mas wan man we i gat gudfala fasin blong lesin long narafala man mo hem i gat longfala tingting. Man no woman ya i no mas tok strong long man we tingting blong hem i foldaon no i jajem hem long ol tok blong hem, olsemia se, ‘Yu no mas harem olsem’ no ‘Hemia i rong tingting.’ Ol filing blong man we tingting blong hem i foldaon oli sofsof nomo, mo ol tok olsem bambae oli mekem hem i harem nogud moa.
Man we tingting blong hem i foldaon maet i harem se hem i no save mekem wan gudfala samting. (Jona 4:3) Be, man i mas tingbaot se samting we i rili impoten hem i tingting blong Jeova long man olsem. Ol man oli tingbaot Jisas Kraes “olsem man nating nomo,” be samting ya i no jenisim bigfala nem blong Jisas long fes blong God. (Aesea 53:3) Tingbaot, God i laekem Pikinini blong hem tumas, long sem fasin hem i laekem yu tu olsem.—Jon 3:16.
Jisas i sore long ol man we tingting blong olgeta i foldaon mo hem i traem blong givhan long olgeta blong oli luksave se oli naf blong mekem ol gudfala samting. (Matyu 9:36; 11:28-30; 14:14) Jisas i eksplenem se God i tingbaot ol smol samting tu, olsem ol smosmol pijin. Hem i talem se, “I no gat wan long olgeta we God i fogetem hem samtaem.” !God i tingting moa long saed blong ol man we oli stap traem mekem wil blong hem! Long olgeta ya Jisas i talem se: “Ol hea blong hed blong yufala be hem i kaontem evriwan finis.”—Luk 12:6, 7.
Tru ya, maet i hadwok long wan man we tingting blong hem i foldaon olgeta, from ol slak fasin mo ol mastik blong hem oli hevi tumas long hem, blong i bilif se God i tingbaot hem se hem i impoten long hem. Maet hem i harem se hem i no naf blong kasem lav mo kea blong God. Be Tok blong God i talem se, “Hat blong yumi i save jajem yumi.” (NW) ?Hemia i ansa blong hem? No gat. God i luksave se ol sinman oli save gat tingting we i defren mo tu oli save jajem prapa tingting blong olgeta. Taswe Tok blong hem i leftemap tingting blong olgeta, se: “God i hae moa long tingting blong yumi, mo hem i save evri samting.”—1 Jon 3:19, 20.
Yes, Papa blong yumi long heven i no stap lukluk ol sin mo ol mastik blong yumi nomo. Hem i save from wanem yumi stap mekem ol samting olsem, hem i save ful laef blong yumi, ol tingting mo ol samting we yumi wantem mekem. Hem i save se yumi bon wetem sin, yumi save sik, yumi save ded mo from samting ya i gat plante samting we oli stap blokem yumi. Taem yumi harem sore mo yumi kros long yumi wan, samting ya i pruvum se yumi no wantem mekem sin mo yumi no stap longwe tumas long hem yet. Baebol i talem se yumi no wantem stap olsem samting “nating” nomo. Taswe God i luksave ol trabol blong yumi, mo hem i kaen mo i tingbaot ol slak fasin blong yumi.—Rom 5:12; 8:20.
Yumi glad se, “[Jeova] hem i gat sore, mo oltaem hem i glad tumas blong mekem i gud long man. Ol sin ya blong yumi, hem i stap tekemaot olgeta oli go longwe tumas long yumi, olsem we saed long is i stap longwe tumas long saed long wes. Hem i savegud we hem i mekem yumi long graon. Oltaem hem i stap tingbaot we yumi kamaot long ases nomo.” (Ol Sam 103:8, 12, 14) Tru ya, Jeova i “God we i stampa blong givhan. Hem i stap givhan long mifala long olgeta trabol blong mifala, blong mekem mifala i harem gud.”—2 Korin 1:3, 4.
Olgeta we tingting blong olgeta i foldaon oli nidim tumas blong kam kolosap long God blong olgeta we i gat fasin sore mo oli agri blong ‘sakem ol hevi baden blong olgeta i go long hem,’ (NW) olsem we hem i askem olgeta. Hem i save “mekem hat blong wan man we i foldaon i kam strong bakegen.” (Ol Sam 55:22; Aesea 57:15) Tok blong God i leftemap fasin blong prea, i se: “Yufala i mas putum ol trabol blong yufala long han blong [Jeova], from we oltaem hem i stap tingbaot yufala.” (1 Pita 5:7) Yes, sipos man i stap mekem prea we i kamaot long hat blong hem, samting ya i save mekem hem i kam kolosap moa long God mo hem i save haremgud long “pis we God i save putum, [we] hem i bigfala moa, i bitim save blong yumi olgeta.”—Filipae 4:6, 7; Ol Sam 16:8, 9.
Ol jenis we man i mekem long laef blong hem oli save givhan long hem tu blong i winim tingting we i foldaon. Wokem eksasaes, kakae gudfala kakae, pulum win we i klin mo gat inaf spel, mo no bitim mak long fasin blong lukluk video, oli impoten samting blong mekem. Wan woman i givhan long olgeta we tingting blong olgeta i foldaon taem hem i tekem olgeta oli stap go wokbaot. Taem wan woman we tingting blong hem i foldaon i talem se: “Mi no wantem go wokbaot,” woman ya i talem long kwaet be strong fasin se: “Yes, bambae yu go wokbaot.” Woman ya i talem se: ‘Mifala i wokbaot long sikis kilomita. Taem mifala i gobak, woman ya i taed tumas, be hem i haremgud. Maet yu no save bilif se eksasaes i save givhan long yu sipos yu no traem.’
Be, samtaem i hadwok blong winim tingting we i foldaon, nating se yu traem evri samting, olsem ol meresin. Wan woman we i gat samwe long fote yia i se, “Mi traem evri samting be tingting blong mi we i foldaon i stap yet.” Sem mak, olsem naoia i hadwok blong mekem man we i blaen, no sora i fas, no i no save wokbaot i kamgud bakegen. Be, olgeta we tingting blong olgeta i foldaon oli save haremgud mo oli save gat hop sipos oltaem oli stap ridim Tok blong God, we i givim hop ya blong kamgud long ol sik blong olwe.—Rom 12:12; 15:4.
Taem Tingting i No Moa Foldaon Bakegen
Taem Jisas i tokbaot ol nogud samting we bambae oli kamaot long wol long ol las dei, hem i se: “Nao taem ol samting ya oli stat kamtru, yufala i save stanap stret, yufala i save leftemap hed blong yufala, from we yufala i save, se bambae i no longtaem, mi mi mekem yufala i fri olgeta.” (Luk 21:28) Jisas i stap tokbaot taem ya we God bambae i tekem man i go insaed long nyufala wol we stret fasin blong hem i stap long hem, nao “olgeta samting ya we God i mekem bambae oli fri olgeta, olsem ol pikinini blong hem.”—Rom 8:21.
!Ol man bambae oli haremgud from we oli fri long ol hevi baden blong bifo mo long taem ya evri dei oli wekap, tingting blong olgeta bambae i klia moa, oli rere blong mekem wok blong dei ya! Bambae i no moa gat man we i harem nogud from we tingting blong hem i foldaon. Promes long olgeta man se God “bambae i ravemaot wora blong ae blong olgeta. Nao bambae i no moa gat man i ded mo man we i krae from ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo man i harem nogud long bodi blong hem. Ol samting ya blong bifo oli lus olgeta.”—Revelesen 21:3, 4.
Oli yusum Baebol long Bislama mo New World Translation of the Holy Scriptures.