Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • we pp. 20-25
  • ?Olsem Wanem Ol Narafala Oli Save Givhan?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Olsem Wanem Ol Narafala Oli Save Givhan?
  • Taem Wan We Yu Laekem Hem Tumas i Ded
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Wanem We Yu Mas Mekem . . .
  • Ol Samting We Yu No Mas Mekem . . .
  • ‘God We i Stap Leftemap Tingting’ i Mekem Yumi Haremgud
    Wajtaoa—1995
  • ?Yu Save Mekem Wanem Blong Haremgud Bakegen?
    Wajtaoa Pablik—2016
  • ?Olsem Wanem Mi Save Gohed Blong Laef Wetem Filing Ya Blong Sore?
    Taem Wan We Yu Laekem Hem Tumas i Ded
  • ?Olsem Wanem Mi Save Haremgud Bakegen Afta We Papa i Ded?
    Wekap!—1994
Luk Moa Samting
Taem Wan We Yu Laekem Hem Tumas i Ded
we pp. 20-25

?Olsem Wanem Ol Narafala Oli Save Givhan?

“SIPOS i gat eni samting we mi save mekem blong yu, yu mas talemaot long mi, ?oraet?” Hemia tok we plante taem yumi talem long man we i jes lusum wan fren no famle long ded. Ating yumi rili minim samting we yumi talem. Yes, yumi rere blong mekem enisamting blong halpem hem. Be, ?yu ting se man ya we i sore i save singaot yumi mo talem stret se: “Mi tingbaot wan samting we yu yu save mekem blong givhan long mi”? No gat, ating hem i no save mekem olsem. I klia se, maet yumi wan i mas girap mo mekem wan samting fastaem sipos yumi rili wantem givhan mo leftemap tingting blong hemia we i harem nogud.

Wan proveb blong Baebol i talem se: “Tok we wan man i talem long prapa taem blong hem, i olsem ol apol we oli wokem long gol, long wan plet we oli wokem long selva.” (Proveb 15:23; 25:11) Man i waes taem hem i savegud wanem we hem i mas talem mo wanem we hem i no mas talem. Hem i waes taem hem i save wanem we hem i mas mekem mo wanem we hem i no mas mekem. Naoia, bambae yumi lukluk sam vas blong Baebol we oli bin halpem plante man we oli harem nogud from we wan fren no famle i ded.

Wanem We Yu Mas Mekem . . .

Lesingud: Jemes 1:19 i talem se yumi mas “rere oltaem blong lesin.” Samting we i rili givhan, we yu save mekem, i blong lesingud, blong traem kasem save long soa we i stap long hat blong man ya. Maet sam man we oli soasore oli nidim blong tokbaot famle no fren ya we i jes ded. Maet oli wantem tokbaot aksiden no sik we i mekem hem i ded, no maet oli jes wantem talemaot filing we oli gat from ded blong man ya. Taswe i gud blong askem se: “?Yu wantem tokbaot samting ya?” Letem hem i mekem disisen. Wan yangfala man i tingtingbak long taem ya we papa blong hem i ded, i se: “Taem ol narafala oli askem long mi wanem i bin hapen mo oli lesingud, samting ya i halpem mi bigwan.” Yu mas gat longfala tingting taem yu lesin mo soem sore long hem. I no nid blong traem faenem sam ansa no advaes blong talem long hem. Letem hem i talemaot wanem we hem i wantem serem wetem yu.

Talem ol tok we oli mekem tingting i strong: Talem long hem se hem i bin mekem evri samting we hem i naf blong mekem (sipos no yu save talem wan narafala samting we yu save se i tru mo i leftemap tingting). Talem long hem se plante man oli kasem sem filing olsem hem—sore, kros, filing ya se oli gat fol, mo sam narafala filing olsem. Tokbaot samfala we yu save olgeta, we oli winim semfala trabol ya finis. Proveb 16:24 i talem se ol “gudfala tok” oli olsem “meresin blong givhan long bun blong man we i soa.”—1 Tesalonaeka 5:11, 14.

Rere oltaem blong givhan: Oltaem yu mas rere blong givhan, i no long ol faswan dei nomo, taem plante fren mo famle oli stap wetem hemia we i harem nogud tumas. Yu mas rere blong givhan tu, long ol manis we oli kam biaen, taem ol fren mo famle oli gobak finis long ol wok blong olgeta. Long rod ya, bambae yu pruvum se yu yu wan “trufala fren,” we yu sapotem ol fren blong yu long taem blong “trabol.” (Proveb 17:17) Teresea, we pikinini blong hem i ded long wan aksiden blong trak, i talem se: “Ol fren blong mifala oli meksua se mifala i stap bisi evri naet. Long rod ya, mifala i no stap tumas long haos, mifala nomo. Samting ya i halpem mifala blong winim filing ya se laef blong mifala i no gat mining.” Gogo plante yia i pas, olgeta we oli lusum wan fren no famle long ded, oli save harem nogud long ol dei olsem dei we man ya i mared no dei we hem i ded. ?Olsem wanem sipos yu yu makem ol dei ya long kalenda blong yu, ale, yu save rere blong givhan blong sapotem olgeta long ol dei ya sipos oli nidim?

Wan kapol i givhan long wan man blong mekem ol wok long haos blong hem

Sipos yu luksave wan samting we man ya we i harem nogud i nidim, yu no mas wet blong hem i askem yu—yu mas kwik blong givhan

Yu mas kwik blong givhan: ?I gat sam samting we hemia we i lusum wan fren no famle long ded i nidim blong pem long stoa, we maet yu yu save mekem? ?Oli nidim wan man blong lukaot long pikinini blong olgeta? ?Sam fren no famle we oli kam visitim hem oli no gat ples blong slip? Wan man we fren no famle blong hem i jes ded, plante taem tingting blong hem i fasfas tumas from trabol ya, mekem se hem i no save wanem we hem wan i mas mekem, taswe hem i no naf blong talem long ol narafala wanem we oli save mekem blong givhan. From samting ya, sipos yu luksave se i gat wan samting we i rili nidim blong mekem, yu no mas wet long hem blong askem yu; yu mas girap mo mekem samting ya. (1 Korin 10:24; skelem wetem 1 Jon 3:17, 18.) Wan woman we hasban blong hem i ded, i talem se: “Plante man oli kam talem long mi se, ‘Sipos i gat sam samting blong mekem, talem long mi.’ Be wan fren blong mi i no askem. Woman ya i go stret insaed long rum we hasban blong mi i ded long hem, i tekemaot ol doti kaliko blong bed, mo i wasem olgeta. Wan narafala i tekem wan baket wora, mo sop, nao i brasemgud mat we hasban blong mi i traot long hem. Sam wik biaen, wan elda blong kongregesen i kam wetem ol klos blong wok mo ol tul blong hem, nao i talem se, ‘Mi save se i gat sam samting we mi nidim blong fiksimap long haos blong yu. ?Wanem ol samting ya?’ Hem i fiksimap wan doa we i stap hang long wan skru nomo, mo i fiksimap wan smol problem blong lektrik long haos tu. !Brata ya i sas tumas long hat blong mi!”—Skelem wetem Jemes 1:27.

Singaot hem i kam long haos: Baebol i mekem yumi tingbaot se: ‘Yufala i mas rere oltaem blong tekem ol man oli kam insaed long haos blong yufala.’ (Hibrus 13:2) Yumi mas rimemba samting ya moa taem wan man i harem nogud from i lusum wan fren no famle long ded. I moagud blong talem wan stret dei mo taem blong i kam, i bitim we yumi talem nomo se “yu kam enitaem we yu wantem.” Sipos fastaem hem i no wantem kam, yu mas gohed blong singaot hem. Maet hem i nidim we yumi pulum hem strong lelebet blong kam, long fasin we i kaengud. Ating hem i no wantem kam long haos blong yu from we hem i fraet se bambae hem i no naf blong blokem ol filing blong hem nao maet hem i krae long fored blong yu. No maet hem i tingting se i no stret blong hem i go kakae mo haremgud wetem ol narafala long wan taem olsem. Rimemba gudfala fasin blong Lidia long Baebol. Afta we hem i singaot Luk i go long haos blong hem, Luk i raetem se: “Hem i strong, i mekem mifala i go long haos blong hem.”—Ol Wok 16:15.

Gat longfala tingting mo traem kasem save: Yu no mas sapraes tumas long tok we wan man i save talem taem hem i lusum wan fren no famle long ded. Rimemba se, maet hem i kros mo hem i tingting se i fol blong hem. Sipos hem i tok strong long yu, yu yu nidim fasin luksave mo longfala tingting blong bambae yu no kros tu. Baebol i givim advaes ya se: “Yufala i mas putum nyufala laef ya blong yufala olsem prapa klos blong yufala. Yufala i mas gat sore long ol man. Yufala i mas mekem i gud long ol man. Tingting blong yufala i mas stap daon. Yufala i mas kwaet man. Mo tingting blong yufala i mas longfala.”—Kolosi 3:12, 13.

Raetem wan leta: Plante taem, yumi fogetem se sipos yumi raetem wan leta blong soem sore no sanem wan naes kad blong soem filing blong yumi, samting ya i save gat bigfala mining. ?Hem i save givhan olsem wanem? Cindy, we mama blong hem i ded from kansa, i ansa se: “Wan fren i raetem wan naesfala leta i kam long mi. Samting ya i rili halpem mi from we mi save ridim toktok ya bakegen mo bakegen.” Wan leta no kad olsem blong leftemap tingting, maet i “no longfala tumas,” be tok blong hem i mas kamaot long hat blong yu. (Hibrus 13:22) Yu save talem se yu kea, maet yu talem wan gudfala fasin we yu yu rimemba long saed blong hemia we i ded, no maet yu save talem olsem wanem man ya we i ded i gat paoa long laef blong yu.

Prea wetem hem: Yu no mas ting nating long ol prea we yu save mekem wetem no from hemia we i harem nogud. Baebol i talem se: “Taem we stret man i prea strong, prea blong hem i save karem plante frut.” (Jemes 5:16) Wan eksampel, taem man we i harem nogud i lesin long prea we yu mekem from hem, samting ya i save givhan long hem blong winim ol nogud filing, olsem filing ya se hem i gat fol.—Skelem wetem Jemes 5:13-15.

Ol Samting We Yu No Mas Mekem . . .

Ol fren oli kam long hospital blong kamfotem olgeta we oli harem nogud

Sipos yu kam long hospital, samting ya i save leftemap tingting blong hemia we i harem nogud

Yu no mas stap longwe long hem jes from we yu no save wanem blong talem no mekem: Maet yumi tingting se: ‘Mi sua se hem i wantem stap hem wan fastaem.’ Be, ating samting we i tru, hemia se yumi no wantem go luk hem from we yumi fraet blong talem no mekem wan rong samting. Be, man ya we i harem nogud ating bambae i harem nogud moa sipos hem i luk se ol fren, famle, no ol narafala man blong bilif, oli no wantem kam luk hem. Hem i save harem se hem i stap hem wan nomo. Rimemba se, plante taem ol smosmol tok mo aksin nomo oli mekem i gud moa long man, i bitim ol bigfala samting. (Efesas 4:32) Samtaem yu save leftemap tingting blong hem, jes from we yu stap. (Skelem wetem Ol Wok 28:15.) Teresea i tingtingbak long dei we gel blong hem i ded, hem i se: “Wan haoa nomo biaen, rum blong hospital i fulap wetem ol fren blong mifala. Olgeta elda wetem waef blong olgeta oli stap. Sam long ol woman oli kam we oli no gat taem blong komem hea blong olgeta nating, samfala oli stap long klos blong wok nomo. Mi luksave se oli jes lego wanem we oli bin stap mekem mo oli spid i kam blong luk mi. Plante oli talem long mifala se oli no save wanem blong talem, be samting ya i nating nomo long mi. Impoten samting hemia se oli kam.”

Yu no mas fosem hem blong blokem sore: Maet yumi wantem talem se: ‘Finis, i finis, yu no krae.’ Be, maet i moagud blong letem hem i krae. Katherine, i tingbaot ded blong hasban blong hem, i se: “Mi ting se i impoten tumas blong letem wan man we i harem nogud i soemaot filing blong hem mo i rili letem ol filing ya oli kamaot.” Yu mas traehad blong no talem long hem wanem filing hem i mas gat. Mo yu no mas ting se yu mas haedem ol filing blong yu blong no spolem filing blong hem. Baebol i givim advaes se yu ‘mas krae wetem olgeta we oli stap krae.’—Rom 12:15.

Yu no mas kwik blong talem long hem se i mas sakem evri klos mo ol narafala samting we oli blong hemia we i ded, sipos hem i no rere yet blong mekem olsem: Maet yumi harem se i moagud sipos hem i sakemaot olting we i stap mekem hem i tingbaot hemia we i ded, ale, hem i stap harem nogud moa from. Tok ya we plante man oli save long hem, se “Sipos yu no moa luk wan man, bambae yu no moa tingbaot man ya,” ating hem i no laenap wetem taem ya. Ating hemia we i harem nogud i nidim blong lego sloslou nomo, long ol tingting long saed blong man ya we i ded. Tingbaot wanem we Baebol i talem long saed blong olfala Jekob bifo, taem hem i ting se yangfala pikinini boe blong hem Josef i ded from wan wael anamol i kakae hem. Afta we Jekob i luk kaliko blong Josef we i fulap long blad, hem i “krae longtaem from pikinini ya blong hem. Ol narafala pikinini blong hem, wetem olgeta dota blong hem oli kam blong traem mekem hem i harem gud bakegen, be hem i no save harem gud.”—Jenesis 37:31-35.

Yu no mas talem se, ‘Yu save gat wan narafala bebi’: Wan mama we pikinini blong hem i ded, i talem se: “Mi no bin laekem nating taem ol man oli kam talem long mi se, bambae mi save karem wan narafala pikinini bakegen.” Maet olgeta we oli talem tok ya oli wantem mekem i gud long hemia we i sore. Be, long papa no mama ya we i harem nogud, tok olsem we i givim tingting se wan narafala pikinini i save tekem ples blong hemia we i ded, i save ‘stikim tufala olsem wan naef.’ (Proveb 12:18) Wan pikinini i no save tekem ples blong narafala pikinini. ?From wanem? From we ol pikinini wanwan oli defdefren.

I no nid blong lukaot se yumi no tokbaot hemia we i ded: Wan mama i tingbaot se: “Plante man oli no wantem talem nem blong pikinini boe blong mi Jimmy mo tokbaot hem. Mi talem stret se, fasin ya i rili stikim mi.” Taswe, sipos nem blong hemia we i ded i kamaot, yu no nidim blong jenisim storeyan we i stap gohed. Askem man we i harem nogud, sipos hem i wantem tokbaot famle no fren ya we hem i laekem tumas. (Skelem wetem Job 1:18, 19 mo 10:1.) Sam man we oli harem nogud oli glad tumas taem oli harem ol fren blong olgeta oli tokbaot ol gudfala fasin blong hemia we i ded, we oli pulum olgeta blong laekem hem tumas.—Skelem wetem Ol Wok 9:36-39.

Yu no mas kwik blong talem se, ‘I moa gud olsem’: Taem yu traem blong faenem wan poen we i gud long saed blong ded blong wan man, plante taem samting ya i no save ‘mekem tingting blong olgeta we oli harem nogud i strong bakegen.’ (1 Tesalonaeka 5:14) Wan yangfala woman i tingbaot taem we mama blong hem i ded. Hem i se: “Samfala oli talem se, ‘O, be naoia hem i no moa safa,’ no, ‘Naoia hem i stap long pis.’ Be, mi mi no wantem harem tok olsem.” Ol tok ya oli save mekem man ya we i harem nogud, i tingting se hem i no mas sore, no se i nating nomo we narafala ya i ded. Be, maet hem i harem i sore tumas from we hem i mestem bigwan famle no fren ya we i ded.

Maet i moagud blong no talem se, ‘Mi save filing blong yu’: ?Yu yu rili save filing blong hem? Wan eksampel, sipos yu neva bin lusum wan pikinini, ?yu yu save filing we wan papa no mama i gat taem pikinini blong hem i ded? Mo tu, nating sipos yu kasem trabol olsem finis, yu mas luksave se maet narafala i no harem sem mak olsem yu. (Skelem wetem Lamentesin 1:12.) Defren olgeta, maet yu save mekem hem i haremgud taem yu talem long hem olsem wanem yu yu winim filing blong soasore taem hemia we yu laekem hem tumas i ded, sipos yu luk se i stret blong tok olsem. Wan woman we gel blong hem i ded, i haremgud taem wan mama we gel blong hem tu i ded finis, i storebaot olsem wanem hem i kamgud bakegen. Hem i se: “Mama blong gel ya we i ded, hem i no statem storeyan blong hem wetem tok ya se, ‘Mi save filing blong yu.’ No gat. Hem i talem nomo olsem wanem long laef blong hem long hadtaem ya, mo hem i letem mi mi skelem samting ya wetem laef blong mi wan.”

Taem yu wantem halpem wan man we i harem nogud taem wan famle no fren blong hem i ded, yu mas gat sore, fasin luksave, mo fulap lav. Yu no mas wet se hem i kam luk yu. Yu no mas talem nomo se, “Sipos i gat wan samting we mi save mekem . . . ” I moagud we yu wan yu faenemaot wanem “samting” hem i nidim, ale, yu yu kwik blong mekem samting ya.

Be, i gat sam kwestin i stap yet: ?Olsem wanem long hop we Baebol i tokbaot long saed blong laef bakegen? ?Hemia i save mekem wanem long yu mo long famle no fren blong yu we i ded? ?Olsem wanem yumi save sua se hop ya bambae i kamtru?

Ol Kwestin Blong Tingbaot

  • ?Olsem wanem fasin blong yumi blong lesingud long hemia we i harem nogud, i save halpem hem?

  • ?Wanem sam samting we yumi save mekem blong leftemap tingting blong hemia we i stap sore long narafala we i ded?

  • ?Yumi mas lukaot blong no talem mo blong no mekem wanem long hemia we i stap krae from narafala we i ded?

Halpem Ol Pikinini Blong Kasem Save Long Ded

Plante taem, ol papa mama, ol famle mo ol fren oli no save wanem samting blong mekem no talem blong halpem ol pikinini taem wan memba blong famle i ded. Nating se i olsem, ol pikinini oli nidim ol bigman blong halpem olgeta blong winim hadtaem ya. Tingbaot sam kwestin we oli kamaot plante taem long saed blong help we yumi mas givim long pikinini blong oli kasem save long ded.

?Olsem wanem yu save eksplenem ded long pikinini? I impoten blong yusum ol isi tok, mo tu, blong tok tru oltaem. Yu mas yusum ol tok olsem “dedman” mo “ded.” Eksampel, maet yu save sidaon wetem pikinini ya, holem hem, mo talem se: “Wan samting i hapen we i mekem yumi harem nogud tumas. Papa i bin sik bigwan from wan sik we i no gat plante man oli kasem [no eni narafala samting we yu save se i tru], mo hem i ded from. I no fol blong wan man se hem i ded. Bambae yumi mestem hem bigwan from we yumi laekem hem tumas, mo hem tu i bin laekem yumi tumas.” Be, maet i gud blong eksplenem se samting ya i no minim we pikinini, wetem papa no mama we i laef i stap, bambae oli save ded tu from we sam samtaem oli sik.

Pulum olgeta blong askem kwestin. Maet oli askem se: ‘?Wanem ya ded?’ Yu save ansa olsem se: “‘Ded’ i minim se bodi i no moa wok mo i no save mekem ol samting we i bin mekem bifo. Hem i no save toktok, lukluk, no harem, mo i no save gat filing nating.” Wan papa no mama we i bilif long promes blong Baebol long saed blong laef bakegen long ded, i save tekem jans ya blong eksplenem se Jeova God i rimemba olgeta man we oli ded. Mo long fyuja, Hem i save mekem olgeta oli laef bakegen long ded long wan paradaes wol. (Luk 23:43; Jon 5:28, 29)—Lukluk haf ya “Wan Trufala Hop Blong Ol Dedman.”

?I gat samting we yu no mas talem? I nogud blong talem se dedman i gowe long wan longfala trep. Wan bigfala samting we i save mekem pikinini i fraet tumas, hemia sipos oli ting se i no moa gat man i wantem hem, antap moa taem papa no mama i ded. Sipos yumi talem long pikinini se dedman i go long wan longfala trep, maet pikinini i ting se hemia we i ded i rili no moa wantem hem. Maet hem i tingting se: ‘!Bubu i lego mi, be hem i no talem tata nating!’ Mo tu, yumi mas lukaotgud blong no talem se dedman i go slip. Ol pikinini oli save gat tingting ya se slip i minim ded, nao maet biaen bambae oli fraet blong go slip long naet.

?Ol pikinini oli mas stap, taem oli berem dedman? Ol papa mama oli mas tingbaot filing blong ol pikinini. Sipos oli no wantem go, yufala i no mas fosem olgeta mo yufala i no mas mekem olgeta oli harem nogud from we oli no go. Sipos oli wantem go, yufala i mas talem long olgeta wanem we bambae i hapen long taem ya, olsem se, sipos i gat wan bokis blong dedman mo sipos hem i open no i sat. Mo tu, yufala i mas eksplenem se maet oli luk plante man oli krae from we oli harem nogud. Bakegen, yufala i mas letem olgeta oli askem kwestin. Mo, yufala i mas talem long olgeta se oli save aot long ples ya sipos oli wantem.

?Ol pikinini oli tingbaot ded olsem wanem? Plante taem, ol pikinini oli harem se oli gat fol taem wan famle no fren i ded. Maet, pikinini i bin kros long hemia we i ded. From samting ya, hem i save ting se ol nogud tingting we hem i bin gat no ol strong tok we hem i bin talem, oli mekem man ya i ded. Yu save leftemap tingting blong hem olsem se: ‘Ol tingting mo ol tok blong yu oli no save mekem wan man i sik mo i ded.’ Maet wan smol pikinini i nidim se yu talem samting ya bakegen mo bakegen long hem.

?Yu mas haedem sore blong yu long fored blong pikinini? I stret nomo blong krae long fored blong pikinini, mo samting ya i gud long helt blong yu tu. Mo tu, yu no save haedem ol filing blong yu long ol pikinini fulwan. Oli gat fasin luksave mo plante taem oli harem save taem we wan samting i rong. Sipos yu talem tru long olgeta se yu harem nogud, bambae oli kasem save se i stret blong harem nogud mo soemaot ol filing blong yu sam samtaem.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem