Poen 38
Fastok i Wekemap Tingting Blong Man
FASTOK i wan impoten haf blong tok. Sipos yu wekemap tingting blong ol man, bambae oli lesin gud long samting we yu talem. Long wok blong prij tu, fastok blong yu i mas wekemap tingting blong man. Sipos no, maet bambae hem i no wantem storian wetem yu. Taem yu givim wan tok long Haos Kingdom be tok ya i no pulum tingting blong ol man, oli save stat blong tingbaot ol narafala samting. Ating oli no save girap mo go afsaed, be tingting blong olgeta bambae i flae olbaot.
Taem yu rerem fastok blong yu, yu mas tingbaot trifala samting ya: (1) Fastok i mas pulum ol man blong oli lesin gud. (2) Fastok i mas talem klia wanem samting we bambae yu tokbaot. (3) Fastok i mas soemaot from wanem save ya i impoten long ol man. Long sam tok, yu save mekem trifala samting ya wantaem. Be long sam narafala tok, maet yu mas tokbaot trifala wanwan. Samtaem maet yu no tokbaot namba (1) (2) (3) olsem, be bambae yu jenjenisim olgeta.
?Yu Mas Mekem Wanem Blong Pulum Ol Man Blong Oli Lesin? Ol man we yu toktok long olgeta oli kam wanples speseli blong lesin long tok blong yu. Be hemia i no min se bambae oli lesin gud long evri samting we yu talem. ?From wanem? From we i gat plante samting long laef blong olgeta we i save pulum tingting blong olgeta. Maet oli stap wari long wan trabol long famle blong olgeta no long wan narafala trabol long laef. Taswe, yu we yu givim tok, yu mas traehad blong wekemap tingting blong olgeta mo pulum olgeta blong oli lesin. I gat plante rod blong mekem samting ya.
Wan tok we ol man oli save moa long hem i bitim ol narawan, hemia Bigfala Toktok blong Jisas antap long hil. ?Wanem fastok blong Jisas long taem ya? Buk blong Luk i talemaot tok blong Jisas se: “Yufala we i puaman, yufala i save harem gud, . . . yufala we i stap hanggri naoia, yufala i save harem gud, . . . yufala we i stap krae naoia, yufala i save harem gud, . . . sipos [ol man] oli no laekem yufala, oli stap agens long yufala, . . . long taem ya nao yufala i save harem gud.” (Luk 6:20-22) ?From wanem fastok ya i wekemap tingting blong ol man? From we, long sot tok nomo, Jisas i talem sam bigfala trabol we ol man ya oli fesem. Hem i no toktok tumas long ol trabol ya, be hem i talem se ol man we oli gat ol trabol ya oli save harem gud yet. Hem i talem samting ya long wan fasin we i pulum ol man blong oli wantem lesin moa.
Ol kwestin oli gud blong wekemap tingting blong man. Be yu mas yusum ol kwestin we oli stret. Sipos yu askem ol kwestin long ol save we ol man oli harem plante taem bifo, bambae oli no moa wantem lesin. Mo tu, yu no mas yusum ol kwestin we oli save mekem ol man oli sem, mo ol kwestin we oli daonem olgeta. I gud yu askem ol kwestin we oli pulum man blong tingting. Yu save spel smol afta we yu askem wan kwestin, blong letem ol man oli tingting long wan ansa. Taem oli harem long tingting blong olgeta se oli stap storian wetem yu, saye, yu yu pulum olgeta finis blong oli lesin.
Wan gudfala rod bakegen blong wekemap tingting blong man, i blong tokbaot samting we i hapen long laef blong wan man. Be sipos stori ya i mekem sam man oli sem, bambae oli no moa lesin. Mo tu, sipos ol man oli tingbaot stori blong yu nomo be oli fogetem samting we stori ya i tijim olgeta long hem, tok blong yu bambae i no mekem wan samting long olgeta. Taem yu talem wan stori olsem long fastok blong yu, stori ya i mas openem rod blong tokbaot wan bigfala poen biaen. Maet yu mas talem sam smosmol samting we oli mekem stori ya i laef, be yu mas lukaot gud se stori ya i no longfala tumas.
Sam brata oli statem tok blong olgeta wetem wan nius we i jes kamaot, no wan samting we oli ridim long niuspepa, no toktok blong wan haeman long ples blong olgeta. Ol rod ya oli gud sipos oli stret long samting we brata bambae i tokbaot, mo sipos oli stret long ol man we oli lesin.
Maet i gat wan tok we i gat plante haf blong hem, nao yu yu mekem wan long ol haf ya. No maet yu mekem wan tok long Miting Blong Kingdom Wok. Sipos i olsem, i moa gud yu mekem fastok blong yu i sot mo i go stret long poen. Sipos yu mekem wan pablik tok, fastok blong yu i no mas bitim taem we oli makem long pepa. Ol samting we yu tokbaot afta long fastok, bambae oli givim ol save we i givhan moa long ol man.
Samtaem, maet yu mas givim wan tok long ol man we bilif blong olgeta i hafhaf, no maet oli agensem yu stret. ?Yu save mekem wanem blong pulum olgeta blong oli lesin? Long taem bifo, ol man oli tekem Kristin man ya Steven i go stanap long fored blong kaonsel blong ol man Jiu, we nem blong hem Sanhedrin. Baebol i talem se Steven i wan man we ‘Tabu Spirit i fulap long hem, mo i waes tu.’ Long fored blong kaonsel ya, Steven i givim wan gudfala tok blong soemaot from wanem bilif blong ol Kristin i tru. ?Wanem fastok blong Steven? Hem i toktok wetem respek, mo hem i tokbaot samting we ol man ya tu oli agri long hem. Hem i talem se: “Ol papa mo ol brata. Yufala i lesin long mi. God ya, nem blong hem i hae we i hae, mo hem nomo i soemaot hem long olfala blong yumi Ebraham.” (Wok 6:3; 7:2) Aposol Pol i toktok long ol waes man long Atens, we oli defren long ol man we Steven i toktok long olgeta. Taswe, Pol i jenisim fastok blong hem, blong mekem i stret long ol man ya. Hem i talem se: “Ol man Atens. Mi mi luk finis we yufala i strong blong mekem wosip long plante god.” (Wok 17:22) Tufala tugeta i yusum fastok we i stret long ol man we tufala i toktok long olgeta. From samting ya, ol man ya oli rere moa blong lesin.
Taem yu stap prij, long taem ya tu yu mas pulum ol man blong oli wantem lesin. Sipos man blong haos i no save se bambae yu kam, maet hem i stap bisi long wan samting. Long sam ples long wol, ol man oli wantem se, sipos wan strenja i kam long haos blong olgeta, hem i mas talemaot kwiktaem from wanem hem i kam. Long sam narafala ples, man i mas talem sam spesel tok fastaem, no mekem wan samting we i stret long kastom blong manples, bifo we hem i talemaot from wanem hem i kam.—Mat. 10:12.
Nating se i olsem wanem, be sipos yu toktok long ol man olsem wan fren blong olgeta, yu save mekem se oli glad blong storian wetem yu. Long fastok blong yu, plante taem i gud blong tokbaot samting we man i stap tingbaot. ?Bambae yu save samting ya olsem wanem? Yu save tingbaot se: ?Taem yu kam luk man ya, hem i stap mekem wan wok? Maet hem i stap long garen, i stap klinim yad, i stap fiksimap trak, i stap kuk, i stap was, i stap lukaot long ol pikinini. Ating hem i stap lukluk wan samting, maet wan niuspepa, no wan samting we i hapen long rod. Ol samting we yu luk raonabaot long haos blong hem, oli save givim tingting long yu se hem i laekem blong go huk, plei spot, plei miusik, wokbaot i go long ol narafala ples, i laekem kompiuta, no maet narafala samting. Plante man oli stap tingbaot samting we oli jes harem long radio no oli jes lukluk long televisin. Wan kwestin no wan sot tok long samting olsem, i save openem rod blong storian gud.
I gat wan nambawan eksampol long Baebol, olsem wanem blong statem wan storian we i givim gudfala witnes long man. Hemia taem we Jisas i toktok long woman Sameria long wan wel, klosap long taon blong Saeka.—Jon 4:5-26.
Yu mas rere gud long fastok blong yu, antap moa, sipos kongregesen i stap prij oltaem long sem eria. Sipos yu no rere gud, maet yu no save givim wan gudfala witnes.
Yu Mas Talemaot Samting We Bambae Yu Tokbaot. Taem yu givim wan tok long Kristin kongregesen, jeaman no wan narafala brata we i mekem tok bifo long yu, i talemaot nem blong tok blong yu, mo i singaot yu yu kam antap. Nating se i olsem, i gud yu talem bakegen long fastok blong yu, wanem samting we bambae yu tokbaot. Yu save talem stamba tok blong yu stret, no yu save talem tingting insaed long hem. Nomata se yu mekem olsem wanem, be taem tok blong yu i stap gohed, stamba tok blong hem i mas kamaot klia. Long fastok blong yu, yu mas yusum wan rod blong talemaot wanem we bambae yu tokbaot.
Taem Jisas i sanem ol disaepol blong hem oli go prij, hem i talemaot klia wanem we oli mas tokbaot. Hem i talem se: “Taem yufala i go, yufala i mas talemaot se, ‘kingdom blong heven i kam klosap finis.’” (Mat. 10:7, NW) Mo tu, Jisas i tokbaot taem blong yumi se: “Gud nius ya blong kingdom, bambae ol man oli talemaot.” (Mat. 24:14, NW) Yumi mas ‘talemaot tok blong God,’ taswe yumi mas yusum Baebol taem yumi prij. (2 Tim. 4:2) Be bifo we yu openem Baebol mo yu pulum man blong tingbaot Kingdom, plante taem yu mas tokbaot wan samting we ol man long ples blong yu oli wari long hem. Maet yu tokbaot se, ol man oli brekem loa mo kilim narafala, oli lusum wok blong olgeta, oli mekem i no stret long narafala, oli faet. Maet yu tokbaot rod blong givhan long ol yangfala, sik, mo ded. Be yu no mas toktok longtaem tumas long ol nogud samting ya. Tok blong yu i mas givim gudfala tingting long man. Yu mas traehad blong lidim storian i go long Tok blong God, mo Kingdom we bambae i stretem ol trabol.
Yu Mas Soemaot From Wanem Samting We Yu Tokbaot i Impoten Long Ol Man. Sipos yu givim wan tok long kongregesen, ating yu save gat strong tingting se ol man oli wantem harem samting we bambae yu tokbaot. ?Be yu ting se bambae oli lesin gud, olsem wan man i lesin gud taem i stap lanem samting we hem wan i mas mekem? ?Bambae oli lesin from we oli luksave se samting we yu yu talem i stret long laef blong olgeta mo oli harem se oli wantem mekem samting ya? Sipos yu wantem se tok blong yu i gat paoa olsem, yu mas tingbaot olgeta taem yu rerem tok ya. Yu mas tingbaot laef blong olgeta, ol wari blong olgeta, mo ol tingting we oli gat. Fastok blong yu i mas soemaot samting ya.
Nating se yu stap givim wan tok long miting no yu stap prij long wan man, wan gudfala rod blong wekemap tingting blong man, i blong tokbaot se ol save ya i joen olsem wanem wetem laef blong hem. Yu mas soemaot se ol trabol blong hem, ol samting we hem i nidim, mo ol kwestin we hem i stap tingbaot, oli joen wetem samting we yu yu tokbaot. Bambae ol man oli lesin moa sipos yu talem klia wanem poen stret we bambae yu tokbaot, yu no talem nomo bigfala tingting long tok blong yu. Taswe yu mas rere gud.
Fasin Blong Yu Blong Talem Fastok. Samting we yu talem long fastok blong yu i impoten tumas. Be fasin blong yu blong talem, hemia tu i save wekemap tingting blong man. Taswe, taem yu rerem tok blong yu, yu no mas rerem nomo wanem we bambae yu talem, be yu mas rerem fasin blong talem tu.
Yu mas jusum ol wod we oli wekemap tingting blong man. Taswe, maet yu luk se i gud blong rerem tu no tri ful toktok blong statem tok blong yu. I moa gud yu yusum ol ful toktok we oli sot, mo we i isi blong kasem save long olgeta. Taem yu givim wan tok long kongregesen, yu save raetem fastok blong yu long pepa. Sipos no, yu save lanem. Olsemia, fastok blong yu bambae i gat paoa. Sipos yu jusum ol gudfala fastok, mo yu no hareap blong talem, samting ya i save mekem tingting blong yu i kam kwaet, nao yu save gohed long ol narafala haf blong tok blong yu.
?Yu Mas Rerem Fastok Wetaem? I gat plante defren tingting. Sam brata we oli givim plante tok finis oli ting se yumi mas rerem fastok bifo long ol narafala haf blong tok. Samfala oli ting se yumi mas rerem fastok afta we yumi rerem ol narafala haf blong tok.
I tru, bifo we yu save jusum ol stret save blong fastok blong yu, yu mas save wanem samting we bambae yu tokbaot biaen, mo wanem ol bigfala poen long tok blong yu. Be maet yu stap rerem wan tok we oli raetem plan blong hem finis. Ale, taem yu ridim plan ya, ating yu gat wan tingting finis long fastok blong yu. Sipos i olsem, i gud yu raetemdaon. Yu no mas fogetem tu, se sipos yu wantem we fastok i wekemap tingting blong man, yu mas tingbaot ol man we bambae yu toktok long olgeta, mo ol save long plan blong yu.