Poen 48
Pulum Man Blong i Yusum Tingting Blong Hem
YUMI glad long ol jenis we Tok blong God i mekem long laef blong yumi, mo yumi wantem we ol narafala tu oli kasem help long rod ya. Mo tu, yumi luksave se sipos man i bilif long gud nius, bambae hem i gat wan gudfala laef long fiuja, be sipos hem i no bilif, fiuja blong hem bambae i nogud. (Mat. 7:13, 14; Jon 12:48) Yumi wantem tumas we ol man oli lesin long trutok. Be sipos yumi wantem karem gudfala frut long wok blong yumi, yumi mas joenem fasin luksave i go long strong bilif mo strong tingting we yumi gat.
Plante man we oli bilif long ol giaman tijing, oli no glad sipos yu talem stret long olgeta ol trutok we oli agensem ol giaman bilif blong olgeta. Nating se yu talem plante vas blong Baebol blong pruvum ol trutok ya, bambae oli no harem gud long tok blong yu. Olsem nao, sipos yu talem se ol lafet we oli mekem oli nogud from we oli kamaot long ol hiten man, ating hemia bambae i no jenisim tingting blong olgeta long ol lafet ya. Sipos fasin blong yu i no strong tumas be yu traem pulum man blong hem i luksave samting hem wan, bambae hem i glad moa blong lesin. ?Fasin we i no strong tumas i olsem wanem?
Baebol i talem se “man we i kasem waes we i kam long heven, . . . hem i man blong pis, i kwaet man.” (Jem. 3:17) Grik tok we oli tanem i kam “kwaet man” i minim wan man we “i rere blong lego prapa tingting blong hem.” Sam Baebol oli tanem tok ya i kam “man we i tingbaot narafala,” “man we i kaen,” mo “man we i naf blong blokem ol tok mo aksen blong hem.” Ating yu luk we vas ya i talem se kwaet fasin i joen wetem pis. Taetas 3:2 i talem se man we i gat fasin ya i mekem i gud long ol man, mo hem i no wan man blong rao. Filipae 4:5 i talem se yumi mas soemaot long olgeta man se yumi “kwaet man.” Taem wan kwaet man i storian wetem narafala, hem i tingbaot ples mo fasin we narafala ya i gruap long hem, ol samting long laef blong hem naoia, mo wanem tingting we hem i gat long ol samting we tufala i storian long hem. Kwaet man i rere blong lego prapa tingting blong hem blong agri wetem narafala, long taem we i stret blong mekem olsem. Sipos yu mekem fasin olsem, samting ya i save openem hat mo tingting blong narafala, nao bambae hem i glad moa taem yu pulum hem blong i tingting long Baebol.
?Yu Stat Olsem Wanem? Luk i raetem ripot blong plante samting we i hapen long taem bifo. Hem i talem se taem aposol Pol i toktok long ol man Tesalonaeka, “hem i eksplenem long olgeta mo i yusum ol vas blong pruvum se Kraes i mas harem nogud long bodi blong hem gogo i ded, mo i mas laef bakegen.” (Wok 17:2, 3, NW) Yu traem tingbaot: Pol i mekem samting ya long haos wosip blong ol man Jiu. Ol man we Pol i stap toktok long olgeta oli bilif long ol tok long Hibru haf blong Baebol. Ale, i stret we fastaem Pol i tokbaot samting ya we oli bilif long hem.
Taem Pol i toktok long ol man Gris long ples ya Areopagus long taon ya Atens, hem i no stat wetem sam tok blong Baebol. Fastaem, hem i tokbaot ol samting we ol man ya oli save long hem mo oli bilif long hem. Nao sloslo hem i joenem storian i go long God ya we i mekem olgeta samting, mo ol tingting blong hem.—Wok 17:22-31.
Long taem blong yumi, i gat plante plante milian man long wol we oli no luksave se Baebol i wan buk we i save lidim olgeta. Be klosap olgeta man long wol oli harem nogud long ol hadtaem mo trabol we i stap kasem olgeta. Oli wantem se laef blong olgeta i kam gud moa. I gud we fastaem yu lesin long samting we oli wari long hem, nao biaen yu soem wanem we Baebol i talem long saed ya. Gudfala fasin ya i save pulum olgeta blong oli lesin long ol tok we Baebol i talem long stamba tingting blong God.
Yu traem tingbaot wan man we i stadi Baebol. Taem hem i smol, maet papa mama blong hem tufala i bin tijim hem long sam bilif mo kastom blong skul. Be naoia, hem i lanem se God i no glad long ol bilif mo kastom ya. Ale, hem i sakemaot olgeta blong folem Baebol. Be hem i mas eksplenem desisen blong hem long papa mama blong hem. ?Bambae hem i mekem olsem wanem? Maet tufala i harem se hem i stap agensem tufala from we hem i sakemaot ol tijing mo kastom we tufala i tijim hem long hem. Maet man ya i ting se bifo we hem i traem yusum Baebol blong eksplenem desisen blong hem, hem i mas mekem tufala i save gud se hem i lavem tufala mo i respektem tufala.
Stret Taem Blong Lego Prapa Tingting Blong Yu. Jehova i gat raet blong talem long ol man wanem samting we oli mas mekem. Be hem i no mekem i strong tumas long olgeta. Taem tufala enjel blong Jehova i sevem Lot mo famle blong hem oli aot long taon ya Sodom, tufala i talem long olgeta se: “Yufala i resis i go antap long hil ya, . . . !Sipos no, bambae yufala i ded ya!” Be Lot i talem se: “No Masta, be ol hil ya oli longwe tumas.” Hem i plis long tufala blong tufala i letem olgeta oli go long vilej ya Joa. Jehova i soemaot se hem i tingbaot Lot, nao hem i letem Lot i mekem olsem. Taem hem i spolem ol narafala taon, hem i no spolem Joa. Be biaen, Lot i folem ol tok we Jehova i talem long hem fastaem finis, nao hem i muv i go antap long ol hil. (Jen. 19:17-30) Jehova i save se tingting blong hem i stret. Be hem i tingbaot Lot, mo i givim taem long Lot blong i luksave se tingting blong hem i stret.
Sipos yumi wantem givhan gud long ol man, yumi mas gat fasin we i no strong tumas. Maet yu gat strong tingting se bilif blong narafala i no stret, mo maet yu save talem plante samting blong pruvum se hem i rong. Be plante taem, i moa gud yu no mekem olsem. Hemia i no min se yu agri long ol tijing we Jehova i no laekem. Be maet i moa gud yu talem tangkiu nomo long man ya from ol tok blong hem, no maet i moa gud yu letem sam rong tingting we hem i talem oli pas nomo, blong yu save storian long ol samting we bambae oli mekem i gud moa long hem. Nating se wan man i agensem strong ol bilif blong yu, be yu no mas ansa long fasin we yu spolem hem. Maet yu askem long hem from wanem hem i gat tingting olsem. Nao yu lesin gud long ansa blong hem. Hemia bambae i givhan long yu blong yu kasem save long tingting blong hem. Mo maet i openem rod tu blong yu gat wan gudfala storian wetem hem long wan narafala taem.—Prov. 16:23; 19:11.
Jehova i mekem ol man we oli naf blong jusum wanem rod we oli wantem folem. Hem i letem olgeta oli yusum fasin ya, nating se plante taem oli no jusum gudfala rod. Josua i tokbaot ol samting we Jehova i mekem long ol man Isrel, mo i talemaot ol tok blong Jehova long olgeta. Biaen hem i talem long olgeta se: “Sipos yufala i no wantem biaen long hem, be naoia yufala i mas jusumaot wanem god we yufala i wantem. Sipos yufala i wantem biaen long ol god ya blong ol man Mesopotemia, we ol bubu blong yumi bifo oli stap mekem wosip long olgeta, i stap long yufala. No sipos yufala i wantem biaen long ol god blong ol laen blong Amoro we yumi stap long graon blong olgeta naoia, i stap long yufala. Be mi, wetem ol famle blong mi, bambae mifala i biaen long Hae God nomo.” (Jos. 24:15) Wok blong yumi tede i blong “witnes” long fes blong ol man. Yumi toktok wetem bilif, be yumi no traem fosem ol man blong oli bilif long ol tok blong yumi. (Mat. 24:14) Olgeta man wanwan oli gat raet blong jus, mo yumi no save tekemaot raet ya long olgeta.
Yu Askem Kwestin. Jisas i no toktok long ol man long fasin we i strong tumas. Hem i givim nambawan eksampol long saed ya. Hem i tingbaot wanem kaen ples mo fasin blong laef we oli gruap long hem, mo hem i yusum pijatok we i isi blong oli kasem save long hem. Mo hem i yusum gud ol kwestin tu. Fasin blong hem i pulum ol man blong oli toktok mo soemaot wanem i stap long tingting mo hat blong olgeta. Mo tu, fasin ya i pulum olgeta blong oli tingting gud long poen we hem i stap tokbaot.
Wan tija blong Loa i askem long Jisas se: “Tija. ?Bambae mi mas mekem olsem wanem blong kasem laef ya we i no save finis?” Jisas i save givim ansa long kwestin blong hem isi nomo. Be hem i no mekem olsem. Hem i askem long man ya blong i talemaot tingting blong hem, i se: “?Baebol i talem olsem wanem? ?Taem yu ridim ol tok blong Loa ya, yu harem olsem wanem?” Man ya i givim wan stret ansa. ?Yu ting se storian blong tufala i finis long ples ya? Nogat. Jisas i letem man ya i toktok, nao man ya i askem wan kwestin we i mekem Jisas i luksave se hem i wantem soemaot nomo se hem i stret man. Man ya i askem se: “?Be hu ol man ya we oli stap raonabaot long mi, we Loa ya i tokbaot?” Jisas i no talem stret se hu ol man ya, from we sipos hem i mekem olsem, ating ol man Jiu bambae oli rao long hem. Olgeta ya oli no laekem ol man Sameria mo ol man blong ol narafala laen. Taswe Jisas i mekem man ya i tingbaot wan parabol. Hem i tokbaot wan gudfala man Sameria we i givhan long wan man we i stap hafded long rod, taem sam man oli ravem hem mo kilim hem. Be wan pris mo wan Livaet tufala i bitim man ya, we tufala i no halpem hem nating. Jisas i askem wan smol kwestin nomo blong mekem se man ya i kasem save long mining blong parabol ya. From we fasin blong Jisas i no strong tumas, man ya i kasem save long prapa mining blong tok ya ‘ol man raonabaot long hem.’ Hemia wan samting we hem i neva save bifo. (Luk 10:25-37) !Jisas i mekem wan nambawan fasin we yu save folem! I nogud yu nomo yu toktok, olsem we man blong haos i no naf blong yusum tingting blong hem. Yu mas lanem blong askem kwestin long waes fasin, mo blong yusum ol pijatok blong pulum man blong i yusum tingting blong hem.
Yu Givim Risen. Taem aposol Pol i stanap long haos wosip blong ol man Jiu long taon ya Tesalonaeka, hem i ridimaot ol tok we ol man oli save mo oli agri long hem. Be i no hemia nomo. Luk i talem se Pol i eksplenem mo i pruvum ol tok ya, mo i soemaot se tok ya i joen olsem wanem wetem laef blong olgeta. From samting ya, “sam long olgeta oli harem se tok ya i tru, nao oli joen wetem Pol mo Saelas.”—Wok 17:1-4.
Nomata se yu stap toktok long hu, be yu save givhan bigwan long olgeta sipos yu pulum olgeta blong oli yusum tingting blong olgeta. Hemia i save hapen taem yu prij long ol famle blong yu, long olgeta we oli wok no oli skul wetem yu, long ol strenja we yu storian wetem olgeta taem yu prij, long olgeta we yu stadi Baebol wetem olgeta, mo taem yu givim wan tok long kongregesen. Taem yu ridim wan vas blong Baebol, ating mining blong hem i klia long yu, be maet i no klia long tingting blong narafala. Taem yu tokbaot mining blong vas ya mo yu soemaot se i joen olsem wanem wetem laef blong man, maet man ya i ting se ol tok blong yu i strong tumas, mo i olsem se yu fosem hem blong i bilivim. Ating i moa gud yu jusum sam impoten wod long vas ya mo eksplenem olgeta. Maet yu save givim sam pruf, we ating i kamaot long ol vas raonabaot no long wan narafala vas we i tokbaot sem samting. Maet wan pijatok i mekem se ol tok we yu talem i no strong tumas. Maet yu save askem sam kwestin, blong pulum man blong i tingting gud. Taem yu pulum ol man blong oli yusum tingting blong olgeta, oli harem gud long tok blong yu, mo yu talem samting long olgeta we oli save gohed blong tingting long hem.