JAPTA 14
Holem Pis Mo Klin Fasin Long Kongregesen
EVRI yia, plante taosen man oli kam long haos blong Jehova blong mekem tru wosip, olsem profet tok blong Baebol i talem. (Maeka 4:1, 2) !Yumi glad tumas se oli kam joen wetem yumi long “kongregesen blong God”! (Wok 20:28) Olgeta oli tinghae long janis we oli gat blong mekem wok blong Jehova wetem yumi, mo blong harem gud long pis mo klin fasin we i mekem se kongregesen i olsem wan paradaes. Tabu spirit mo ol waes advaes blong Baebol, i givhan long yumi blong yumi holem pis long kongregesen, mo blong mekem i stap klin.—Sam 119:105; Sek. 4:6.
2 Taem yumi folem ol rul blong Baebol, yumi stap “werem niufala fasin we God i givim long yumi.” (Kol. 3:10) Taswe, taem yumi rao smol wetem wan brata o sista, o yumi no agri wetem hem, yumi mas fogetem trabol ya nomo. From we yumi gat tingting blong Jehova, yumi no save letem wan fasin blong wol i mekem yumi seraot. Be yumi wok wanples olsem ol brata mo sista nomo, long olgeta ples long wol.—Wok 10:34, 35.
3 Be samtaem trabol i kamaot we i save spolem pis, mo i mekem se ol brata mo sista oli no moa joen gud long kongregesen. ?From wanem trabol olsem i kamaot? Plante taem hemia from we yumi no folem advaes blong Baebol. Yumi mas wok had yet blong faet agensem ol fasin we sin i pulum yumi blong mekem. I no gat wan long yumi we i stret olgeta. (1 Jon 1:10) Maet wan brata o sista i karem wan nogud fasin o tijing i kam insaed long kongregesen. Sipos no, maet yumi mekem narafala i kros from we yumi no tingting gud bifo we yumi toktok o mekem samting. Maet yumi harem nogud long samting we narafala i talem o i mekem. (Rom 3:23) Taem trabol olsem i kamaot, ?yumi save mekem wanem blong stretem?
4 Jehova i lavem yumi, taswe hem i tingbaot finis ol samting we i save hapen. Baebol i talem samting we yumi mas mekem taem trabol i kamaot. Ol elda we oli lavem yumi mo oli lukaot long yumi olsem ol man blong lukaot long sipsip, oli save givhan long yumi. Sipos yumi folem ol advaes blong Baebol we ol elda oli givim, yumi save joen gud bakegen wetem narafala, mo yumi save holem gudnem long fes blong Jehova. Sipos oli stretem yumi o oli givim woning long yumi from we yumi mekem wan nogud fasin, hemia i soemaot se Papa blong yumi long heven i lavem yumi.—Prov. 3:11, 12; Hib. 12:6.
STRETEM OL SMOSMOL RAO
5 Samtaem, maet wan brata o sista i rao wetem narafala. Long taem olsem, tufala i mas stretem trabol ya kwiktaem long fasin we i soemaot se tufala i lavlavem tufala olsem wan brata nomo. (Efes. 4:26; Fil. 2:2-4; Kol. 3:12-14) Yumi save winim ol problem olsem, sipos yumi folem advaes ya blong aposol Pita, se: “Yufala i mas lavlavem yufala mo lav ya i mas strong gud, from we lav i kavremap plante plante sin.” (1 Pita 4:8) Baebol i talem se: “Yumi evriwan i stambol plante taem.” (Jem. 3:2) Yumi mas folem Nambawan Rul ya se yumi mekem long narafala olsem we yumi wantem blong hem i mekem long yumi. Sipos yumi mekem olsem, yumi save fogivim narafala mo fogetem ol smosmol rao.—Mat. 6:14, 15; 7:12.
6 Sipos yu luksave se wan brata o sista i harem nogud long wan samting we yu talem o yu mekem, yu mas mekem pis wetem hem kwiktaem. Yu mas tingbaot se trabol ya i save mekem se yu no moa fren wetem Jehova. Jisas i talem long ol disaepol blong hem se: “Sipos yu kam long olta blong givim presen i go long God, mo yu tingbaot se brata blong yu i stap kros long yu from wan samting, yu mas livim presen blong yu i stap long fored blong olta, mo yu go luk hem. Yu mas mekem pis fastaem wetem brata blong yu, mo biaen yu kambak, yu givim presen blong yu.” (Mat. 5:23, 24) Ating trabol ya i kamaot from we yutufala i no kasem save gud long tingting blong yutufala. Sipos i olsem, yutufala i mas toktok gud tugeta. Sipos olgeta long kongregesen oli storian gud oltaem, samting ya i save blokem problem ya we yumi no kasem save long tingting blong narafala, mo tu, i save stretem ol problem we oli kamaot from we yumi sinman.
GIVIM ADVAES BLONG BAEBOL
7 Samtaem ol elda oli mas givim advaes long wan brata blong stretem tingting blong hem. I no isi blong mekem samting ya. Aposol Pol i raet long ol Kristin long Galesia se: “Ol brata. Sipos wan man i stap folem wan rod we i no stret, be hem i no luksave, yufala we i bigman long Kristin fasin, yufala i mas traem blong givhan long hem blong hem i kambak long stret rod. Be yufala i mas mekem long kwaet fasin.”—Gal. 6:1.
8 Taem ol elda oli lukaot gud long ol sipsip blong God, oli protektem kongregesen long plante samting we i save spolem, mo oli blokem plante trabol bifo we i kam bigwan. Ol elda oli traehad blong mekem se wok blong olgeta long kongregesen i stret long promes ya blong Jehova we Aesea i talemaot, se: “Olgeta wanwan bambae oli olsem wan ples blong haed long win, mo wan ples blong haed taem i gat strong win mo ren, mo oli olsem ol wota we oli stap ron long ples we i no gat wota, mo olsem sado blong wan bigfala ston long ples we i drae.”—Aes. 32:2.
MAKEMGUD OLGETA WE FASIN BLONG OLGETA I OLBAOT
9 Aposol Pol i givim woning se bambae i gat sam Kristin we fasin blong olgeta i save spolem ol narafala, i se: “Mifala i givim advaes long yufala . . . se yufala i mas kamaot long evri brata we oli no stap wokbaot folem oda, mo oli no stap folem kastom we yufala i kasem long mifala.” Hem i eksplenem moa, i se: “Sipos wan man i no obei long tok we mifala i raetem long leta ya, yufala i makem gud hem mo yufala i stop blong joen wetem hem, nao samting ya bambae i mekem hem i sem. Be yufala i no mas luk hem olsem wan enemi, yufala i mas gohed blong givim advaes long hem olsem we hem i wan brata.”—2 Tes. 3:6, 14, 15.
10 Maet i gat wan brata o sista we fasin blong hem i olbaot, mo hem i no wantem obeigud long ol tok blong God we ol Kristin oli mas folem. Hem i no mekem bigfala sin we kongregesen i mas putumaot hem from, be maet hem i les bitim mak, i stap faenem poen, mo i no klin long bodi. Maet hem i stap ‘pusum nus blong hem long ol samting we i no bisnes blong hem.’ (2 Tes. 3:11) Maet hem i wantem nomo blong kasem samting long narafala, o maet hem i stap mekem ol samting blong spel mo pleplei we i klia se oli no stret. Ol fasin olsem oli nogud, mo oli save mekem se ol man oli tingting nogud long kongregesen. Mo tu, maet ol fasin ya oli save spolem ol narafala Kristin.
11 Fastaem, ol elda oli givim advaes long hem we i kamaot long Baebol. Be nating se ol elda oli givim advaes bakegen mo bakegen, maet hem i no wantem obei. Ale maet ol elda oli mekem wan tok i go long kongregesen blong givim woning. Ol elda bambae oli skelem gud fasin blong brata o sista ya, blong luk sipos oli mas mekem wan tok blong givim woning long kongregesen. Brata we i givim tok ya, bambae i givim advaes agensem fasin ya we i olbaot, be hem i no talem nem blong brata o sista ya. Nao olgeta we oli save nogud fasin blong hem bambae oli no moa joen plante wetem hem. Be bambae oli gohed blong “givim advaes long hem olsem we hem i wan brata.”
12 Yumi sua se ol Kristin we oli stanap strong long ol stret fasin, bambae oli givhan long brata o sista ya we i no wantem lesin, nao yumi hop se hem i sem from fasin blong hem mo i jenisim. Sipos i kam klia se hem i sakemaot nogud fasin blong hem, bambae oli no moa makemgud hem.
ROD BLONG STRETEM SAM BIGFALA SIN
13 Yumi mas rere blong fogivim ol brata mo sista blong yumi, mo yumi fogetem ol mastik blong olgeta. Be samting ya i no min se nogud fasin i wan smol samting nomo we yumi save agri long hem, nogat. I tru se yumi evriwan i sinman, be i no ol nogud fasin evriwan we oli kamaot from we yumi sinman. Mo sipos wan brata o sista i mekem bigfala sin, i nogud yumi letem i pas, we yumi no stretem. (Lev. 19:17; Sam 141:5) Bifo, kontrak blong Loa i soemaot se i gat sam sin we oli bigwan mo sam we oli smol. Hemia i sem mak long Kristin kongregesen tede.—1 Jon 5:16, 17.
14 Jisas i soemaot rod we wan Kristin i mas folem taem narafala i mekem bigfala sin agensem hem. Yu traem makemgud ol step we Jisas i talem: “Sipos brata blong yu i mekem sin, [1] yu go luk hem mo taem yutufala nomo i stap, yu talemaot rong blong hem. Sipos hem i lesin long yu, yu yu givhan long brata blong yu blong i kambak. Be sipos hem i no lesin, [2] yu tekem wan o tu narafala wetem yu, blong oli witnes blong yu. Nao evri samting i save stanap long ol toktok blong tu o tri witnes. Sipos hem i no lesin long olgeta, [3] yu talemaot long kongregesen. Sipos hem i no lesin long kongregesen tu, yu mas mekem long hem olsem we hem i wan man blong narafala nesen o wan man blong tekem takis.”—Mat. 18:15-17.
15 Taem yumi ridim parabol blong Jisas long Matiu 18:23-35, yumi kasem save se Matiu 18:15-17 i stap tokbaot ol sin, olsem trabol blong mane o graon. Maet wan brata i no pembak wan lon, o maet hem i mekem kruked fasin. Maet wan brata i talemaot giaman toktok we i spolem gudnem blong narafala.
16 Sipos yu yu gat pruf se wan brata o sista long kongregesen i mekem wan sin olsem agensem yu, yu no mas hareap blong go luk ol elda. Jisas i talem se fastaem yu wan yu mas go toktok wetem brata ya. Yutufala nomo i traem stretem bisnes ya, we i no gat narafala i save. Yu mas tingbaot se Jisas i no talem se ‘yu go luk hem wan taem nomo, mo yu talemaot rong blong hem.’ Taswe, sipos brata ya i no agri se hem i mekem sin, mo i no askem long yu blong yu fogivim hem, i gud yu go luk hem bakegen. Sipos yutufala i stretem trabol ya, brata we i mekem sin bambae i glad we yu no bin tokbaot sin blong hem long narafala, mo yu no spolem gudnem blong hem long kongregesen. Be “yu yu givhan long brata blong yu blong i kambak.”
17 Sipos brata ya we i mekem sin i luksave rong blong hem, mo i askem long yu blong yu fogivim hem, mo i mekem samting blong stretem rong ya, i no nid blong yu tekem nekis step. Nating se sin ya i bigwan, yutufala nomo i save stretem.
18 Sipos yu no save fren gud bakegen wetem brata blong yu taem “yutufala nomo i stap,” yu mas go long seken step we Jisas i talem. Yu tekem “wan o tu narafala wetem yu” mo yu toktok bakegen wetem brata ya. Tufala ya tu i mas wantem we yu mo brata ya i fren gud bakegen. I moa gud sipos tufala i witnes blong rong ya we brata i mekem. Be sipos i no gat man we i luk samting ya, yu save askem long 1 o 2 brata, blong tufala i witnes long ol toktok blong yutufala. Maet tufala i fesem wan trabol olsem finis, mo maet tufala i save skelem sipos samting we i hapen i rili wan bigfala sin o nogat. Sipos yu jusum tu elda blong tufala i witnes blong yu, bambae tufala i no go long nem blong kongregesen, from we bodi blong elda i no sanem tufala.
19 Maet yu traehad bakegen mo bakegen blong stretem trabol ya yu wan mo wetem tu narafala, be yutufala i no fren gud yet. Sipos yu harem se yu no save fogetem sin ya, yu mas go luk ol elda blong kongregesen. Yu mas tingbaot se bigfala tingting blong olgeta i blong holem pis mo klin fasin insaed long kongregesen. Taem yu talemaot trabol ya long ol elda, yu letem i stap long han blong olgeta mo yu trastem Jehova. Yu no mas letem nogud fasin blong narafala i mekem yu yu foldaon, o i spolem glad blong yu long wok blong Jehova.—Sam 119:165.
20 Ol man blong lukaot long ol sipsip blong God bambae oli lukluk gud long trabol ya. Nao sipos i klia se brata ya i mekem wan bigfala sin agens long yu mo i no wantem tanem tingting blong hem mo stretem rong ya, maet komiti blong ol elda long kongregesen i mas putumaot hem long kongregesen. Long fasin ya, ol elda oli protektem ol sipsip blong God, mo oli mekem kongregesen i stap klin.—Mat. 18:17.
ROD BLONG STRETEM BIGFALA SIN
21 I gat sam bigfala sin, olsem man i mekem ol doti fasin blong seks, man i stap prea long ol narafala god, man i stap slip wetem woman blong narafala man mo woman i stap mekem i krangke wetem narafala man, man i stap slip wetem man, woman i stap slip wetem woman, man i tok nogud long God, mo man i mekem apostasi. Sipos wan brata o sista i mekem sin olsem agensem narafala, i no naf we narafala ya i fogivim hem. (1 Kor. 6:9, 10; Gal. 5:19-21) Ol bigfala sin olsem oli save mekem kongregesen i kam doti. Taswe ol man we oli save long ol sin ya oli mas talemaot long ol elda. (1 Kor. 5:6; Jem. 5:14, 15) Maet samfala oli kam luk ol elda blong talemaot wan bigfala sin we olgeta nomo oli mekem, o maet oli ripotem wan narafala we i mekem bigfala sin. (Lev. 5:1; Jem. 5:16) Nomata long wanem rod ol elda oli harem ripot blong bigfala sin blong wan we i baptaes finis olsem wan Witnes, be tu elda i mas lukluk long bisnes ya fastaem. Sipos tufala i faenemaot se ripot ya i tru mo i gat pruf se man ya i mekem wan bigfala sin, ol elda bambae oli jusumaot tri elda, o maet bitim tri elda, blong mekem kot komiti.
22 Ol elda oli lukaot gud long ol sipsip blong God, mo oli protektem olgeta long enikaen samting we i save mekem se oli no moa fren gud wetem God. Mo tu, oli yusum gud Tok blong God blong stretem man we i mekem sin, mo blong givhan long hem blong i fren gud bakegen wetem God. (Jud 21-23) Hemia nao samting we aposol Pol i talem long Timoti, i se: “Long fes blong God, mo long fes blong Kraes Jisas we bambae i jajem olgeta we oli laef mo olgeta we oli ded, . . . Yu mas stretem olgeta, yu tok strong long olgeta, mo yu talem ol advaes blong givhan long olgeta. Taem yu mekem samting ya, yu mas gat longfala tingting, mo yu mas tijim gud ol man.” (2 Tim. 4:1, 2) Maet samting ya i tekem plante taem, be hemia wan wok blong ol elda. Kongregesen i luksave hadwok blong olgeta, mo i soemaot “bigfala ona” long olgeta.—1 Tim. 5:17.
23 Taem ol elda oli gat pruf se wan Kristin i mekem bigfala sin, oli traehad bigwan blong givhan long hem blong i fren gud wetem God bakegen. Sipos hem i tanem tingting blong hem, ol elda oli save givhan long hem. Bambae oli givim strong advaes long hem taem hem nomo i stap, o maet long fored blong olgeta we oli stap olsem witnes long taem blong kot komiti. Long rod ya, oli stretem brata ya mo oli givhan long ol narafala we oli harem ol advaes ya, blong olgeta tu oli fraet blong mekem sin. (2 Saml. 12:13; 1 Tim. 5:20) Taem kot komiti i stretem wan brata, oltaem oli putum tabu long sam samting we hem i no moa save mekem long kongregesen. Long rod ya, oli givhan long brata ya we i mekem bigfala sin, blong bambae i “wokbaot long stret rod” bakegen. (Hib. 12:13) Taem oli luk we hem i fren gud bakegen wetem God, bambae oli tekemaot ol tabu ya.
MESEJ BLONG TALEMAOT SE OLI STRETEM WAN KRISTIN
24 Maet kot komiti i luksave se brata o sista we i mekem bigfala sin i tanem tingting blong hem. Be sipos kongregesen mo ol man long komuniti oli save long samting we hem i mekem, o sipos kongregesen i mas lukaot from we fasin we hem i mekem i save kamaot bakegen, bambae ol elda oli talemaot wan sot mesej long Miting Blong Kristin Wok Mo Laef. Bambae oli talem olsem: “Kot komiti i stretem brata o sista [nem blong hem].”
DESISEN BLONG PUTUMAOT WAN KRISTIN
25 Samfala oli folem rod blong sin longtaem finis, taswe oli no jenis taem ol elda oli traem givhan long olgeta. Taem kot komiti i sidaon, maet oli luk we brata ya o sista ya i no mekem ‘ol wok we i soemaot se hem i tanem tingting blong hem.’ (Wok 26:20) ?Olsem wanem sipos i olsem? Kongregesen i mas putumaot hem. Olsem nao, hem i no moa gat raet blong toktok wetem ol man blong Jehova we oli gat ol klin fasin. Hemia i protektem kongregesen mo gudnem blong hem, from we i mekem se fasin blong man ya i no save spolem klin fasin mo wosip long kongregesen. (Dut. 21:20, 21; 22:23, 24) Taem aposol Pol i save long rabis fasin we wan brata long kongregesen blong Korin i mekem, hem i talem long ol elda blong oli “putum man olsem long han blong Setan. . . . Olsem nao, gudfala tingting bambae i stap gud long kongregesen.” (1 Kor. 5:5, 11-13) Pol i tokbaot sam narafala long taem bifo we olgeta tu oli girap agensem trutok, nao kongregesen i mas putumaot olgeta.—1 Tim. 1:20.
26 Sipos kot komiti i mekem desisen se oli mas putumaot wan brata o sista we i mekem bigfala sin be i no tanem tingting blong hem, oli mas talemaot desisen ya long hem, mo oli mas talem klia ol tok blong Baebol we i soemaot risen blong desisen ya. Mo tu, bambae oli talem long hem se sipos hem i ting se desisen ya i rong, hem i save apil, hemia i min se hem i askem long kot komiti blong i sidaon bakegen. Hem i mas raetem wan leta bifo we seven dei i pas, blong talemaot klia from wanem hem i wantem apil. Sipos ol elda oli kasem wan leta olsem, oli mas toktok i go long eria elda, nao eria elda bambae i jusumaot ol elda blong mekem kot komiti bakegen. Taem oli kasem leta ya, oli mas traehad blong mekem namba tu kot komiti bifo we wan wik i pas. Bambae oli no talemaot mesej long kongregesen yet se oli putumaot brata ya. Be brata ya bambae i no moa gat raet blong givim ansa mo prea long miting, mo i no moa save mekem spesel wok.
27 Plan ya se brata ya i save apil, i soemaot kaen fasin long hem, mo i mekem se ol elda oli harem sam moa samting we hem i wantem talem. Taswe, sipos hem i no kamtru long taem blong apil, mo sipos oli no save faenem hem bakegen, bambae oli talemaot mesej se kongregesen i putumaot hem.
28 Sipos hem i no apil, kot komiti bambae i eksplenem se hem i mas tanem tingting blong hem. Mo tu, oli talemaot long hem ol step we hem i mas tekem blong kongregesen i save tekembak hem. Hemia i soemaot kaen fasin mo i save givhan long hem. Ol elda oli hop se bambae hem i jenisim fasin blong hem mo i kambak long oganaesesen blong Jehova.—2 Kor. 2:6, 7.
MESEJ SE KONGREGESEN I PUTUMAOT WAN MAN
29 Taem i gat nid blong putumaot wan brata o sista we i mekem bigfala sin be i no tanem tingting blong hem, bambae oli talemaot wan sot mesej long kongregesen. Oli save talem olsem: “[Nem blong man] i no moa wan Witnes blong Jehova.” Mesej ya i blong mekem olgeta long kongregesen oli save se bambae oli no moa joen wetem hem. (1 Kor. 5:11)
BRATA O SISTA WE I SOEMAOT SE I NO MOA WAN WITNES
30 Hemia wan we i baptaes finis olsem wan Witnes, be i talemaot se hem i no moa wantem stap olsem wan Witnes blong Jehova. Sipos no, maet hem i soemaot long ol aksen blong hem se hem i wantem kamaot long Kristin kongregesen. Maet hem i joen long wan oganaesesen blong wol we ol wok blong hem oli agensem samting we Baebol i talem, mo we Jehova bambae i jajem.—Aes. 2:4; Rev. 19:17-21.
31 Long leta blong aposol Jon, hem i tokbaot samfala we oli sakemaot Kristin bilif long taem blong hem, i se: “Bifo olgeta ya oli stap wetem yumi, be oli aot long yumi finis, from we oli no ol fren blong yumi. Sipos oli fren blong yumi, bambae oli stap yet wetem yumi.”—1 Jon 2:19.
32 Long fored blong Jehova, brata o sista ya we i no moa wantem stap olsem wan Witnes i defren long wan Kristin we i kam slak gogo i no moa prij. Wan Kristin i save kam slak olsem, sipos hem i no moa stadi oltaem long Tok blong God, o maet hem i kasem sam bigfala problem long laef blong hem, o maet samfala oli agensem hem tumas nao i no moa gat strong tingting blong mekem wok blong Jehova. Ol elda mo ol narafala long kongregesen bambae oli gohed blong givhan long Kristin ya we i slak, gogo hem i fren gud bakegen wetem Jehova.—Rom 15:1; 1 Tes. 5:14; Hib. 12:12.
33 Be sipos wan Kristin i no moa wantem stap olsem wan Witnes, bambae ol elda oli talem wan sot mesej long kongregesen se: “[Nem blong brata o sista] i no moa wan Witnes blong Jehova.” Olgeta long kongregesen bambae oli mekem sem mak long hem, olsem we oli mekem long man we kongregesen i putumaot.
KONGREGESEN I TEKEMBAK MAN
34 Kongregesen i save tekembak wan man we hem i putumaot o wan we i no moa wantem stap olsem wan Witnes. Be man ya i mas soemaot klia se hem i tanem tingting blong hem, mo i soemaot longtaem lelebet se hem i lego nogud fasin blong hem mo i wantem fren gud bakegen wetem Jehova. Ol elda oli lukaot gud se oli letem naf taem i pas, maet plante manis, wan yia, o maet wan taem we i longfala moa, blong man ya i soemaot se hem i tanem tingting blong hem. Taem ol elda oli kasem wan leta long man we kongregesen i putumaot hem blong talem se hem i wantem kambak, wan komiti blong tekembak man bambae i toktok wetem hem. Komiti ya bambae i luk sipos ‘hem i mekem ol wok we i soemaot se hem i tanem tingting blong hem,’ nao bambae oli mekem desisen se kongregesen i tekembak hem long taem ya o nogat.—Wok 26:20.
35 Sipos wan narafala kongregesen i bin putumaot man ya, komiti blong tekembak man long kongregesen we man ya i stap long hem naoia, bambae i mekem miting wetem hem. Sipos komiti ya i luk se i stret blong tekembak hem, bambae oli talem long ol elda long kongregesen we i bin putumaot hem. Tufala komiti ya bambae oli wok tugeta blong faenemaot ol samting mo mekem wan stret desisen. Be desisen blong tekembak man ya i stap long komiti blong tekembak man long kongregesen we i putumaot hem.
MESEJ SE KONGREGESEN I TEKEMBAK MAN
36 Sipos komiti blong tekembak man i luksave se man ya we kongregesen i putumaot hem o we hem nomo i no moa wantem stap olsem wan Witnes, i tanem tingting blong hem finis mo i stret blong kongregesen i tekembak hem, bambae oli talemaot wan mesej long kongregesen we i putumaot hem. Sipos man ya i stap long wan narafala kongregesen, bambae oli talemaot mesej ya long kongregesen ya tu. Bambae oli talem se: “[Nem blong man ya] i kam wan Witnes blong Jehova bakegen.”
YANGFALA WE I BAPTAES FINIS I MEKEM BIGFALA SIN
37 Sipos wan yangfala we i baptaes finis be i stap yet wetem papa mo mama blong hem, i mekem bigfala sin, hem o wan narafala i mas talemaot long ol elda. Taem ol elda oli mekem miting wetem yangfala olsem, i moagud we papa mo mama blong hem we tufala i baptaes finis, tufala tu i stap. Tufala i mas mekem evri samting blong givhan long kot komiti ya, tufala i no mas blokem yangfala ya, blong ol elda oli no stretem hem. Taem kot komiti i stretem yangfala ya mo oli traem givhan long hem blong i fren gud bakegen wetem Jehova, bambae oli mekem sem mak olsem oli mekem long bigman. Be sipos yangfala ya i no tanem tingting blong hem, kongregesen i mas putumaot hem.
PABLISA WE I NO BAPTAES I MEKEM BIGFALA SIN
38 ?Olsem wanem sipos wan pablisa we i no baptaes i mekem bigfala sin? From we hem i no baptaes yet, kongregesen i no save putumaot hem. Maet hem i no kasem save fulwan long ol rul mo loa blong Baebol, taswe maet advaes we ol elda oli givim long kaen fasin i save givhan long hem blong i “wokbaot long stret rod.”—Hib. 12:13.
39 Bambae tu elda i go luk pablisa ya we i mekem bigfala sin, blong tufala i traem givhan long hem. Be sipos hem i no wantem tanem tingting blong hem, ol elda oli mas talemaot long kongregesen. Bambae oli talem wan sot mesej se: “[Nem blong man ya] i no moa wan anbaptaes pablisa.” Olsem nao, olgeta long kongregesen bambae oli luk man ya olsem wan man blong wol nomo. Nating se kongregesen i no putumaot hem, be ol Kristin bambae oli lukaot gud blong oli no joen plante wetem hem. (1 Kor. 15:33) Bambae kongregesen i no moa akseptem ripot blong prij blong hem.
40 Samtaem biaen, maet man ya we i no baptaes mo we i no moa pablisa, i wantem kam wan pablisa bakegen. Long taem ya, tu elda i mas go luk hem blong faenemaot sipos hem i stap traehad blong fren gud bakegen wetem Jehova. Sipos hem i naf blong kam wan pablisa bakegen, oli talemaot wan sot mesej long kongregesen se: “[Nem blong man ya] i kam wan anbaptaes pablisa bakegen.”
JEHOVA I BLESEM OL MAN WE OLI GAT PIS MO OLI MEKEM KLIN WOSIP
41 Olgeta we oli stap long kongregesen blong God tede oli glad tumas we Jehova i mekem se oli gat pis mo oli joen gud, olsem we oli stap long wan paradaes. Ol kakae we Jehova i stap givim long yumi i plante mo i gud tumas, mo yumi kasem wota blong trutok we i plante we plante. Mo tu, Jehova i lukaot gud long kongregesen, we Kraes i Hed blong hem. (Sam japta 23; Aes. 32:1, 2) Long ol las dei ya we oli fulap long trabol, yumi harem gud blong stap sef long paradaes ya insaed long oganaesesen blong Jehova.
Taem yumi holemtaet pis long kongregesen mo yumi mekem i stap klin oltaem, yumi stap mekem laet blong trutok blong Kingdom i saenaot
42 Taem yumi holemtaet pis long kongregesen mo yumi mekem i stap klin oltaem, yumi stap mekem laet blong trutok blong Kingdom i saenaot. (Mat. 5:16; Jem. 3:18) God bambae i blesem yumi, mo bambae yumi glad tumas blong luk we plante moa man oli stap kasem save long Jehova, mo oli joen wetem yumi blong mekem wok blong hem.