Dei Blong God Blong Givimbak
OLSEM we yumi luk finis long laswan haf blong stampa tok ya, se i gat sam risen from wanem i nogud blong givimbak long ol man we oli mekem nogud long yumi. Fasin ya i rong from hem i no save winim wan trabol we i kamaot. Fasin ya i mekem se yumi no laekem nating ol narafala man. Mo tu i seraotem yumi long olgeta. Man we i stap holem ol tingting blong givimbak bambae i save harem nogud from fasin ya.
Tok blong Moses long ol man Isrel i talem impoten risen from wanem fasin blong givimbak i nogud, i se: “Jeova God blong yufala, hem i God we i gat fasin sore.” (Dutronome 4:31) Taswe yumi mas gat fasin sore olsem hem. Jisas i talem long ol man blong hem se: “Yufala i mas gat sore, olsem we Papa blong yufala i gat sore.”—Luk 6:36.
Baebol tu i tokbaot Jeova se hem i “God we i stap givimbak long ol man nogud.” (Ol Sam 94:1, NW) Profet Aesea i stap tokbaot “yia ya we Jeova i makem blong soemaot gladhat blong hem long ol man” mo tu, “dei ya we God blong yumi i makem blong givimbak.” (Aesea 61:2) ?Olsem wanem God i save gat fasin sore mo semtaem hem i save gat fasin blong givimbak long ol nogud man? Sipos yumi mas gat fasin sore olsem God: ?From wanem yumi no save gat fasin blong givimbak long ol nogud man olsem hem?
Yumi ansa long fas kwestin fastaem. God i gat fasin sore long ol man from we hem i laekem olgeta. Hem i stap givim jans long olgeta man blong jenisim ol nogud fasin blong olgeta. Taswe hem i stap fogivim olgeta. Plante man, olsem aposol Pol, oli harem gud from fasin sore blong God. God i stap givimbak tu—hem i wantem se stret fasin i mas stap—taswe hem i makemaot taem finis blong hem i no moa soemaot fasin sore long ol man. Taem sam man oli soemaot se bambae oli no moa save jenisim rod blong olgeta, nao God bambae i jajem olgeta. Hemia nao dei blong givimbak blong God.
Yumi ansa long namba tu kwestin. Yumi no save gat fasin blong givimbak long ol man olsem God bambae i mekem. Hem nomo i save mekem olsem. Jeova i jajem ol man long stret fasin. Ol man oli no olsem hem. God i stap lukluk long olgeta saed blong wan bisnes mo oltaem hem i mekem wan disisin we i stret nomo. Yumi no save mekem i sem mak olsem hem. Taswe Pol i talem se: “Sipos wan man i mekem trabol long yufala, bambae yufala i no traem blong mekem trabol long hem bakegen. Yufala i mas livim i stap, blong God bambae i jajem hem, i givim panis long hem. From we Baebol i talem se ‘Hae God i talem se “Fasin ya blong givimbak long man we i mekem i nogud, mi nomo mi gat raet blong mekem. Mo mi bambae mi givimbak long olgeta.” ’ ” (Rom 12:19) From samting ya yumi mas livim fasin blong givimbak long han blong Jeova nomo.
?From Wanem i Gat Wan Dei Blong Givimbak?
Plante taem Baebol i soemaot nid blong givim panis long ol man we oli no wantem jenis long ol rabis fasin blong olgeta. Olsem aposol Pol i tokbaot finis se God bambae i yusum Jisas blong “givim panis long olgeta we oli no save ona long God, mo long olgeta we oli no save obei long gud nyus blong Jisas, Masta blong yumi.” (2 Tesalonaeka 1:8) Yumi gat gudfala risen blong tingtinggud long ol tok ya. ?From wanem?
From wan samting, tede plante man oli stap gohed nomo blong daonem haenem blong God, oli no wantem folem ol gudfala loa blong hem. Nating se oli talem se oli bilif long God no no gat, fasin blong olgeta i soemaot klia se oli no ting se God bambae i givim panis long sam man. Man blong raetem ol Sam i tokbaot olgeta i se: “?Olsem wanem yu stap letem man nogud i luklukrabis long yu? ?Weswe hem i stap talem se ‘God i no save panisim mi’?” (Ol Sam 10:13) Jeova i no save letem ol man blong oli stap gohed blong spolem nem blong hem. Hem i God blong lav, be tu hem i God blong stret fasin. Bambae hem i harem krae blong ol man we oli laekem stret fasin: “Hae God, yu kam, yu panisim ol man nogud ya. Plis yu tingbaot olgeta we oli stap harem nogud.”—Ol Sam 10:12.
Ol man we oli stap rulum wol ya oli man blong brekem loa blong God. Oli spolem win we yumi stap pulum, graon, mo wora. Wol ya i fulap wetem kruked fasin mo raf fasin blong olgeta. Oli stap hivimap plante kemikol, nyuklia bom mo ol narafala tul blong faet we i naf blong kilim i ded olgeta man we oli stap laef long wol ya. Taswe God i mas mekem wan samting blong meksua se olgeta man we oli stap obei long hem oli save sef long fyuja. (Revelesen 11:18) Aesea i tokbaot taem ya olsem dei blong God blong givimbak long ol nogud man.
?Bambae Dei Blong God Blong Givimbak i Finisim Wanem?
Long Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words, tok ya blong givimbak long Grik haf blong Baebol i minim se “ ‘i kamaot from stret fasin,’ taem i tokbaot God. Hem i no laenap wetem fasin blong givimbak we man nomo i mekem. Ol man oli stap givimbak from we oli wantem givim kil long ol man mo tu from we oli kros.” God bambae i givimbak long ol enemi blong hem nomo. I no olsem ol man oli stap mekem taem oli kros. Baebol i talem se: “Ol samting ya i soemaot we Hae God [Jeova, NW] i save sevem ol man we oli bilif long hem, oli aot long ol samting blong traem olgeta. Be ol man we oli no stret, hem i save holem olgeta oli stap long kalabus, gogo bambae bigfala Dei blong jajem man i kamtru.”—2 Pita 2:9.
Ol man blong wok blong God oli stap wet long dei ya blong God blong givimbak. Hem i wan taem blong mekem stret fasin i kamaot mo sevem ol man we oli gat stret fasin oli aot long han blong ol rabis man. Olgeta ya oli no stap wantem spolem ol narafala man mo oli no gat tingting blong givimbak. Baebol i givim woning ya se: “Man we i glad from narafala man i kasem trabol bambae hem i no save fri from panis we God bambae i givim.” (Proveb 17:5) Olgeta ya oli stap soemaot fasin sore mo oli stap mekem i gud long ol narafala man. Oli lego ol tingting blong givimbak long God nomo.
I no isi blong wan man we i kros i gat fasin sore, mo i mekem i gud long ol man. Be si, hem i save jenis from plante man finis oli lego ol tingting blong givimbak. Wan eksampel: Pedro i no hapi tumas taem hem i yang. Olfala brata blong hem i stap kilim hem oltaem. Taswe taem hem i kam bigman hem i gat raf fasin. Oltaem ol polis oli stap kasem hem. Hem i stap kilim woman blong hem mo ol pikinini blong hem from tingting blong kros we hem i gat long brata blong hem. Biaen hem i lesin long wan Wetnes blong Jeova mo i stat blong stadi Baebol. Hem i talem se: “Wetem help blong Jeova, mi jenis mo naoia mi no moa faetem ol man. Mi stap givhan long ol man olsem wan Kristin elda naoia.” Plante man olsem oli stap jenisim ol nogud tingting ya blong givimbak long ol man mo naoia oli soemaot fasin lav mo oli gat longfala tingting long ol man from Baebol mo tabu speret i givhan long olgeta.
?Bambae Yu Mekem Wanem?
Tingbaot dei blong God blong givimbak. Naoia i jans blong yumi jenisim tingting blong yumi. From God i stap soemaot longfala tingting blong hem yet. I no longtaem dei ya blong hem bambae i kam. Aposol Pita i soemaot from wanem dei ya i no kam yet, i se: “Sam man oli ting se Masta blong yumi i stap tektaem tumas, i no mekem promes blong hem i kamtru kwik, be i no olsem. Hem i stap mekem tingting blong hem i longfala blong wet long yufala, from we hem i no wantem blong ol man oli lus. Hem i wantem blong olgeta man bambae oli tanem tingting blong olgeta from ol sin blong olgeta.”—2 Pita 3:9.
Hem i impoten tumas blong rere naoia long dei ya blong God blong givim panis long ol man. Yumi mas stadi long Baebol mo mekem ol rul blong hem i wok long laef blong yumi. Rod ya bambae i givhan long yumi blong folem tok blong man blong raetem ol Sam we i talem se: “I nogud yu kros, i nogud yu faerap, i nogud yu wari. Ol samting ya i rod blong kasem trabol nomo. Olgeta we oli trastem Hae God bambae oli tekem graon ya i blong olgeta, be ol man nogud, Hae God bambae i ronemaot olgeta.”—Ol Sam 37:8, 9.
[Tok Blong Pija Long Pej 7]
Afta long dei blong God blong givimbak, ‘olgeta we oli trastem Jeova bambae oli tekem graon ya i blong olgeta’