Kraes i No Laekem Nating Fasin Blong Brekem Loa—?Olsem Wanem Long Yu?
“Yu yu laekem tumas ol stret fasin, mo yu yu no laekem nating ol fasin blong brekem loa. From samting ya, God, we i God blong yu, i kafsaedem oel long yu blong makemaot yu, mo blong leftemap yu, yu antap moa long ol man we oli joen wetem yu.”—HIBRUS 1:9, NW.
1. ?Ol trufala man blong Jeova God oli mas mekem wanem?
OL TRUFALA man blong Jeova oli laekem hem wetem olgeta hat, sol, tingting, mo paoa blong olgeta. (Mak 12:30) Oli wantem mekem hat blong Jeova i glad long olgeta taem oli stap holemstrong bilif blong olgeta. (Proveb 27:11) Blong mekem olsem, i no naf we oli laekem stret fasin nomo, oli mas no laekem nating ol fasin blong brekem loa tu. Jisas Kraes we i givim eksampel long olgeta, hem i mekem olsem. From samting ya Baebol i tokbaot hem, i se: “Yu yu laekem tumas ol stret fasin, mo yu yu no laekem nating ol fasin blong brekem loa.”—Hibrus 1:9, NW.
2. ?Wanem mining blong tok ya fasin blong brekem loa?
2 ?Wanem ya fasin blong brekem loa? Hemia sin, olsem aposol Jon i soemaot taem hem i raetem se: “Man we i mekem sin, hem i brekem loa blong God, from we mining blong tok ya sin, hemia nao, we man i brekem loa.” (1 Jon 3:4) Wan man blong brekem loa hem i man we, “loa hem i no blokem hem no hem i kontrolem hem.” (Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary) Fasin blong brekem loa i minim olgeta samting we oli nogud, oli rabis, oli gat nogud fasin, ol krangke fasin, mo ol kruked fasin. Taem yumi luk fasin blong ol man raonabaot long yumi samting ya i soemaot se fasin blong brekem loa i kam bigwan tede bitim bifo. Tru ya yumi stap long taem naoia we “laef blong wol ya bambae i kam strong tumas” olsem aposol Pol i bin tokbaot long 2 Timote 3:1-5. !From fasin ya blong brekem loa, i stret nomo we yumi mas no laekem nating ol rabis fasin! Eksampel, Baebol i talem long yumi, i se: “Yufala we i laekem tumas Jeova, yufala i mas no laekem nating ol rabis fasin.” (Ol Sam 97:10, NW) Sem mak bakegen, yumi ridim se: “Yu mas no laekem nating samting we i nogud, be yu mas laekem samting we i gud.”—Emos 5:15.
Tri Kaen Fasin Blong No Laekem Nating
3-5. ?Wanem tri rod we Tok blong God i yusum tok ya “no laekem nating” long hem?
3 ?Wanem mining blong tok ya, no laekem nating? Tok blong God i yusum tok ya “no laekem nating” long tri defren rod. Fasin jelas we i pusum man blong no laekem nating narafala mo man ya i lukaot rod blong spolem narafala man. Ol Kristin oli no mas gat kaen fasin ya blong no ‘laekem nating.’ Hemia fasin ya we i pusum Ken blong kilim brata blong hem Ebel we hem i gat stret fasin. (1 Jon 3:12) Mo tu hemia nao fasin ya blong ‘no laekem nating’ we ol lida blong skul oli gat long Jisas.—Matyu 26:3, 4.
4 Bakegen, tok ya “no laekem nating” Baebol i yusum blong minim fasin blong no laekem bitim mak. Eksampel, Jisas i talem se: “Sipos wan man i wantem kam biaen long mi, hem i mas putum mi, mi nambawan long laef blong hem, i moa long papa mo mama blong hem mo woman blong hem, mo ol pikinini blong hem, mo ol brata mo sista blong hem. Mo hem i mas tanem baksaed long olfala laef blong hem tu. Sipos no, hem i no save kam man blong mi.” (Luk 14:26) I klia se, Jisas i minim se ol man ya oli no mas laekem ol narafala man i bitim we oli laekem hem. Jekob ‘i laekem Rejel moa, i winim we i laekem Lea’ olsem we hem i no laekem nating Lea.—Jenesis 29:30, 31.
5 Naoia mining blong tok ya “no laekem nating” we yumi wantem tokbaot. Hem i minim filing blong no laekem no agensem man no wan samting mekem se yumi no wantem joen nating wetem man no wan samting olsem. Sam 139 i tokbaot fasin ya olsem fasin blong ‘no laekem olgeta we no laekem olgeta nating.’ Long ples ya Deved i se: “Hae God, mi mi no laekem nating olgeta ya we oli no laekem yu, mi mi agens long olgeta from we oli stap agens long yu. Oltaem mi stap harem nogud from we olgeta ya oli stap mekem i nogud long yu. Mi mi no laekem olgeta we mi no laekem olgeta nating, oltaem mi stap makem olgeta se ol enemi blong mi nomo.”—Ol Sam 139:21, 22.
From Wanem Yumi Mas No Laekem Nating Fasin Blong Brekem Loa
6, 7. (a) ?From wanem yumi mas no laekem nating fasin blong brekem loa? (b) ?Wanem namba tu bigfala risen blong no laekem nating fasin blong brekem loa?
6 ?From wanem yumi mas no laekem nating fasin blong brekem loa? Wan risen i blong haremgud long fasin blong yumi mo gat wan gudfala voes blong hat. Long rod ya nomo yumi save frengud wetem Papa blong yumi, Jeova long heven we hem i gat stret fasin mo lav. Deved i givim wan gudfala eksampel long saed ya, yumi save luk taem yumi ridim Ol Sam 26. Hem i se: “Mi mi no laekem kampani blong ol rabis man, mo mi no glad nating blong go sidaon wetem ol man nogud.” (Ol Sam 26:5) Lav long God mo stret fasin i pusum yumi blong kros long sam samting—yes, no laekem nating—olgeta fasin we God i luk olgeta olsem fasin blong brekem loa, olsem ol fasin we ol man blong no obei mo no laekem Jeova oli stap mekem. Mo tu, yumi mas no laekem nating fasin blong brekem loa from we fasin blong brekem loa i sakem doti long nem blong God.
7 Narafala risen se ol man blong Jeova oli mas no laekem nating fasin blong brekem loa from we fasin ya i denja mo i save spolem man. ?Sid we man i planem long saed blong bodi, olsem fasin blong brekem loa, bambae wanem frut i kamaot from? Pol i givim woning se: “Yufala i no mastik long samting ya. I no gat man i save gyaman long God. Wanem sid we man i planem fastaem long garen blong hem, be frut blong hem nomo, man ya bambae i mas kakae. Sipos man i planem rabis fasin we tingting blong hem i wantem, rabis fasin ya blong hem bambae i givim kakae long hem, we i ded nomo. Be sipos hem i planem fasin we Tabu Speret i wantem, Tabu Speret bambae i givim kakae long hem, we i no save finis.” (Galesia 6:7, 8) Taswe yumi mas no wantem nating blong joen long fasin blong brekem loa. Tru ya, yumi mas no laekem nating olgeta fasin blong brekem loa blong yumi save haremgud mo yumi save gat pis long tingting blong yumi.
Olgeta We Oli No Laekem Fasin Blong Brekem Loa
8. ?Hu i givim nambawan eksampel long fasin ya blong no laekem nating fasin blong brekem loa? ?Mo wanem vas long Baebol i soemaot?
8 God i wan nambawan eksampel long ol man, long saed long fasin ya blong no laekem nating fasin blong brekem loa. I stret nomo we God i agensem fasin blong brekem loa, mo Tok blong hem i se: “I gat sikis samting we Jeova i no laekem nating. Yes, seven samting oli rabis nomo long sol blong hem: Ae blong man we tingting blong hem i antap tumas, tang we i gyaman, han we i kafsaedem blad blong gudfala man, hat we i wokem ol rabis plan, leg we i hareap blong mekem i nogud, gyaman wetnes we i tok gyaman oltaem, mo man we i mekem rao i kamaot long medel blong ol brata.” Yumi ridim tu se: “Fasin fraetgud long Jeova i minim fasin blong no laekem nating ol samting we i nogud. Mi mi no laekem nating fasin we man i leftemap hem wan mo fasin flas mo ol nogud fasin mo ol toktok we i no stret nating.” (Proveb 6:16-19; 8:13) Mo bakegen Baebol i talem long yumi, i se: “Mi, Jeova, mi mi laekem stret fasin, mi no laekem nating fasin blong stil mo tu wetem ol fasin we oli no stret.”—Aesea 61:8.
9, 10. ?Olsem wanem Jisas i soemaot se hem i no laekem nating fasin blong brekem loa?
9 Jisas Kraes i no laekem nating fasin blong brekem loa olsem Papa blong hem. Olsemia nao yumi ridim se: “Yu yu laekem tumas ol stret fasin, mo yu yu no laekem nating ol fasin blong brekem loa. From samting ya, God, we i God blong yu, i kafsaedem oel long yu blong makemaot yu, mo blong leftemap yu, yu antap moa long ol man we oli joen wetem yu.” (Hibrus 1:9, NW) Jisas i wan eksampel long yumi long saed blong fasin ya blong no laekem nating. Hem i soem se i no laekem nating fasin blong brekem loa taem hem i soemaot klia fasin blong ol man olsem—ol lida blong ol gyaman skul. Bakegen hem i tok strong long olgeta se oli man we oli gat tu fes. (Matyu japta 23) Long wan narafala taem Jisas i talem long olgeta i se: “Yufala i gat sem fasin nomo we papa blong yufala Setan, hem i gat. Mo oltaem yufala i wantem mekem ol samting ya we hem i wantem.” (Jon 8:44) Jesus i soemaot se hem i no laekem nating fasin blong brekem loa, yes hem i mekem sam samting long olgeta, long tu taem hem i ronemaot ol griri man blong skul we oli gat tu fes long tempel.—Matyu 21:12, 13; Jon 2:13-17.
10 Jisas tu i soemaot se hem i no laekem nating fasin blong brekem loa mo sin taem hem i stap longwe long ol fasin ya. Taswe, hem i askem ol man we oli stap agensem hem se: “?I gat wan long yufala i save soemaot we mi mi mekem samting we i sin?” (Jon 8:46) Jisas i “wan tabu man, we i no mekem sam samting nogud, mo we i no gat sam samting we i spolem hem. Hem i narafala olgeta long ol man nogud.” (Hibrus 7:26) Samting ya i tru, olsem Pita i raetem se, Jisas “i no mekem wan samting nogud. Mo i no gat man we i harem wan gyaman tok i kamaot long maot blong hem.”—1 Pita 2:22.
11. ?Wanem eksampel long Baebol i soemaot se ol man we oli no stretgud olgeta oli no laekem nating fasin blong brekem loa?
11 Be, Jisas i stretgud olgeta. ?Yumi gat ol Baebol eksampel blong ol man we oli no stretgud olgeta, we rili oli no laekem nating fasin blong brekem loa? !Yes, yumi gat ya! Eksampel, Moses, mo ol fren blong hem ol Livaet, oli soem se oli no laekem nating fasin blong wosip long ol narafala god, nao taem Jeova i givim oda ale oli kilim i ded kolosap 3,000 man we oli stap wosip long ol narafala god. (Eksodas 32:27, 28) Finehas i soem se hem i no laekem nating fasin blong brekem loa taem hem i kilim tu man we oli mekem rabis fasin long saed blong seks wetem wan spia.—Namba 25:7, 8.
Soem Fasin Blong No Laekem Nating Fasin Blong Brekem Loa
12. (a) ?Olsem wanem yumi save soemaot se yumi no laekem nating fasin blong brekem loa? (b) ?Wanem samting yumi mas mekem blong yumi no gat ol rabis tingting?
12 ?Olsem wanem blong soemaot se yumi no laekem nating fasin blong brekem loa? Sipos yumi stap bos long tingting, ol tok, mo ol fasin blong yumi. Yumi mas wokem fasin blong tingbaot ol samting we i gud taem yumi no bisi long wok. Sipos yumi stap wekap long naet, maet yumi save tingbaot ol nogud tingting, maet yumi save tingbaot ol trabol we oli mekem yumi harem nogud, no yumi stap tingbaot ol nogud fasin blong seks. Neva yumi no mas letem ples long ol tingting olsem, be oltaem yumi mas tingbaot ol samting we oli save givhan long yumi. Eksampel, traem blong tingbaot sam vas long Baebol, naen samting blong mekem man i haremgud, naen frut blong tabu speret. (Matyu 5:3-12; Galesia 5:22, 23) ?Yu yu save nem blong ol 12 aposol? ?Yu yu save ol Ten Komanmen? ?Wanem nem blong seven kongregesen we Revelesen i tokbaot? Fasin blong tingbaot ol singsing blong Kingdom i givhan tu long maen blong yumi blong stap tingbaot ol samting we i tru, mo ol fasin we oli hae, mo ol fasin we oli stret, mo ol fasin we oli klingud, mo ol fasin we oli mekem yumi haremgud, mo ol fasin we ol man oli stap ona long olgeta.—Filipae 4:8.
13. ?Tingting blong no laekem nating fasin blong brekem loa bambae i pusum yumi blong no laekem nating wanem kaen toktok?
13 Mo tu, yumi soemaot se yumi no laekem nating fasin blong brekem loa taem yumi no talem ol doti tok. Plante man blong wol oli haremgud blong talem mo lesin long ol tokplei we oli no klin, be ol Kristin oli no mas wantem lesin long ol tokplei olsem. Yumi mas ronwe mo yumi no wantem joen long ol storeyan we oli daonem ol gudfala fasin. Sipos yumi no save ronwe, yumi save soemaot long fes blong yumi se yumi no laekem nating ol tok olsem. Yumi mas folem gudfala advaes ya se: “Long ol toktok blong yufala, yufala i mas no talem ol rabis tok we i save spolem man. Yufala i mas talem ol gudfala tok, we i save mekem ol man we oli slak oli kam strong moa. Tok olsem i save givhan moa long ol man we oli harem.” (Efesas 4:29) Yumi no mas mekem yumi doti taem yumi talem ol tok we oli no klin no taem yumi lesin long hem.
14. ?Olsem wanem tingting blong no laekem fasin blong brekem loa i save givhan long man long saed blong bisnes mo wok?
14 Yumi mas agensem olgeta rabis fasin tu sipos yumi no laekem nating fasin blong brekem loa. Fasin ya blong no laekem nating fasin blong brekem loa i save givhan long yumi blong yumi no foldaon long trap blong brekem loa. Ol trufala Kristin oli no stap mekem sin oltaem. (Lukluk 1 Jon 5:18.) Eksampel, yumi mas no laekem nating ol gyaman fasin blong bisnes. Tede, plante Wetnes blong Jeova oli kasem traem long ol bos blong olgeta we oli stap fosem olgeta blong oli gyaman blong halpem olgeta, be ol Wetnes oli no wantem. Ol Kristin oli rere blong lusum wok blong olgeta bitim we oli mekem wan samting we i agensem voes blong hat blong olgeta we i kamaot long Baebol. Mo, yumi wantem tu blong soemaot se yumi no laekem nating fasin blong brekem loa taem yumi obei long ol loa blong rod mo taem yumi no wantem gyaman taem yumi pem ol takis no ol kastom.—Ol Wok 23:1; Hibrus 13:18.
No Laekem Ol Doti Fasin Blong Seks
15. ?Wanem plan God i gat taem hem i wokem ol man wetem strong tingting blong stap tugeta?
15 Yumi ol Kristin, yumi mas no laekem nating olgeta doti fasin blong seks. God i gat tu risen blong wokem ol man wetem strong filing blong stap tugeta. Hem i wantem se ol man bambae oli no finis olgeta, mo tu hem i mekem olsem blong oli haremgud. Mo tu ol puaman, olgeta we oli no save rid, no oli gat samkaen trabol long narafala samting oli save haremgud bigwan long fasin blong mared. Be, Jeova i givim sam rul blong ol man oli haremgud long fasin ya. Mo ol man oli mas respektem ol rul ya we God i givim.—Jenesis 2:24; Hibrus 13:4.
16. ?Yumi mas gat wanem tingting long ol samting we oli soemaot ol doti fasin blong seks mo ol fasin blong seks?
16 Sipos yumi no laekem nating fasin blong brekem loa, bambae yumi no mekem ol doti fasin blong seks mo ol samting we oli soemaot ol rabis fasin olsem. Bambae yumi no tekem ol nogud buk, ol nogud magasin, mo ol nogud nyuspepa. Mo tu, sipos yumi no laekem nating fasin blong brekem loa, bambae yumi no save lukluk ol nogud samting, maet long video, long sinima, no long drama. Sipos yumi faenemaot se kaset i no stret, yumi mas kilim video kwiktaem no yumi mas strong blong livim ples blong sinima. Sem mak, taem yumi no laekem nating fasin blong brekem loa, bambae yumi lukaotgud blong no lesin long ol myusek we oli givim rabis tingting long yumi. Bambae yumi no traem blong lanem ol nogud fasin be bambae ‘tingting blong yumi i olsem tingting blong smol pikinini nomo. Long fasin blong yumi, yumi mas stap longwe long ol sin, olsem smol pikinini nomo. Be long tingting blong yumi, yumi mas kam olsem we yumi bigman finis.’—1 Korin 14:20.
17. ?Wanem advaes Kolosi 3:5 i givim we i save givhan long yumi blong stap klin long fasin blong yumi?
17 Advaes ya i stret long yumi nomo, i se: “Yufala i mas kilimaot ol fasin ya blong yufala, we oli blong laef ya long wol nomo. Hemia ol fasin olsem. Ol man oli stap mekem nogud wetem woman, ol woman oli stap mekem nogud wetem man, mo olgeta oli stap mekem ol samting blong sem.” (Kolosi 3:5) I tru se yumi mas traehad sipos yumi wantem stap klin long fasin blong yumi. Long saed blong Grik tok we oli tanem i kam “kilimaot” long Kolosi 3:5, buk ya The Expositor’s Bible Commentary i se: “Hem i no minim nomo se yumi strong no bos long ol nogud fasin mo tingting blong yumi. No gat. Yumi mas tekemaot olgeta, yumi mas finis olgeta long olfala fasin blong laef blong yumi bifo. Tok ya ‘kilimaot olgeta’ maet i save givim paoa long mining blong hem. . . . Olsem mining mo paoa blong hem i olsem wan fasin we man i traehad, man i harem soa from, taem i tingting strong blong mekem.” Taswe yumi mas lukluk ol nogud buk olsem we fasin ya i wan denja, i wan sik, sik we i save kilim man i ded, long saed blong gudfala fasin mo long saed blong speret. Kraes i tokbaot sem tingting olsem taem hem i se yumi mas katemaot wan han, wan leg, no wan ae blong yumi sipos samting ya i mekem yumi foldaon long sin.—Mak 9:43-48.
No Laekem Nating Gyaman Skul Mo Apostasi
18. ?Olsem wanem yumi save soemaot se yumi no laekem nating ol skul we oli gat fasin blong brekem loa?
18 Mo tu, Jisas i soemaot se hem i no laekem nating fasin blong brekem loa taem hem i talemaot klia ol rabis fasin blong ol man blong skul we oli gat tu tingting, taswe tede ol Wetnes blong Jeova oli soemaot se oli no laekem nating fasin blong brekem loa blong ol skul we oli gat tu tingting. ?Oli mekem olsem wanem? Taem oli stap seremaot ol buk long saed blong Baebol we oli talemaot long klia ples hu nao i Bigfala Babilon, skul we i olsem woman blong rod. Sipos rili yumi no laekem nating fasin blong brekem loa we ol skul we oli gat tu tingting oli stap mekem, bambae yumi go stret blong soemaot klia Bigfala Babilon, hemia ol gyaman skul blong wol. Bambae yumi mekem olsem blong givhan long ol man we hat blong olgeta i stret we Bigfala Babilon i mekem olgeta oli blaen mo i holem olgeta oli kalabus long saed blong speret. Sipos i tru se yumi no laekem nating fasin blong brekem loa we Bigfala Babilon i stap mekem, bambae yumi strong blong joen long olgeta haf long wok blong talemaot Kingdom.—Matyu 15:1-3, 7-9; Taetas 2:13, 14; Revelesen 18:1-5.
19. ?Wanem tingting yumi mas gat long ol man blong apostasi, mo from wanem?
19 Fasin ya we yumi mas no laekem nating fasin blong brekem loa i olsem tu se yumi mas no laekem nating ol wok blong ol man blong apostasi. Tingting blong yumi long ol man blong apostasi i mas olsem Deved, hem i se: “Hae God, mi mi no laekem nating olgeta ya we oli no laekem yu, mi mi agens long olgeta from we oli stap agens long yu. Oltaem mi stap harem nogud from we olgeta ya oli stap mekem i nogud long yu. Mi mi no laekem olgeta we mi no laekem olgeta nating, oltaem mi stap makem olgeta se ol enemi blong mi nomo.” (Ol Sam 139:21, 22) Ol man blong apostasi tede oli stap joen wetem “Man blong Brekem Loa,” ol haeman blong Krisendom. (2 Tesalonaeka 2:3) Olsem yumi ol trufala Wetnes blong Jeova, yumi no wantem joen nating wetem ol man olsem. Yumi no stretgud olgeta, taswe hat blong yumi i save pulum yumi blong toktok smol agensem ol brata blong yumi. Olgeta wanwan memba blong “slef ya we i stret mo waes” (NW) oli no stretgud olgeta. (Matyu 24:45-47) Be kampani ya i stret mo i waes. Ol man blong apostasi oli stap traem blong faenem ol mastik no ol samting we oli luk olsem mastik blong ol brata we oli lidim wok. Yumi save stap sefgud sipos yumi no ridim ol buk blong ol man blong apostasi we oli olsem posen, i tru ya oli posen.—Rom 16:17, 18.
20, 21. ?From wanem yumi no laekem nating fasin blong brekem loa?
20 Yumi luk se wol ya i fulap long fasin blong brekem loa, we hem i sin. I no naf we yumi laekem stret fasin nomo. Be yumi mas no laekem nating fasin blong brekem loa. Sam long ol man we oli putumaot olgeta long Kristin kongregesen maet oli stap ting se oli laekem stret fasin, be oli no strong i naf blong no laekem nating fasin blong brekem loa. Yumi luk tu from wanem yumi mas no laekem nating fasin blong brekem loa. Yumi no save gat wan voes blong hat we i klin mo haremgud long fasin blong yumi sipos yumi no mekem olsem. Antap moa, fasin blong brekem loa i minim fasin blong no stap tru long Jeova God. Mo fasin blong brekem loa i save mekem se yumi kasem ol nogud frut—hemia trabol, rabis fasin, mo ded.
21 Yumi luk tu olsem wanem yumi soemaot se yumi no laekem nating fasin blong brekem loa. Yumi mekem olsem taem yumi no joen nating wetem olgeta fasin blong gyaman, rabis fasin long saed blong seks, no apostasi. From we yumi wantem leftemap nem blong Jeova mo yumi wantem mekem hat blong hem i haremgud, i no olsem we yumi mas laekem stret fasin nomo mo stap bisi long wok blong hem, no gat, be yumi mas no laekem nating fasin blong brekem loa tu, olsem Lida mo Kapten ya blong yumi, Jisas Kraes.
?Olsem Wanem Yu Yu Ansa?
◻ ?Olsem wanem Baebol i yusum tok ya “no laekem nating”?
◻ ?Wanem sam gudfala risen blong yumi no laekem nating fasin blong brekem loa?
◻ ?Wanem gudfala eksampel we yumi gat long ol man we oli no laekem nating fasin blong brekem loa?
◻ ?Olsem wanem yumi soemaot se yumi no laekem nating fasin blong brekem loa?
[Tok Blong Pija Long Pej 9]
Jisas i ronemaot ol man long tempel from we hem i no laekem nating fasin blong brekem loa
[Tok Blong Pija Long Pej 10]
Sipos yumi no laekem nating fasin blong brekem loa, bambae yumi no lukluk ol rabis fasin blong seks