?Bambae Yu Obei Long Woning Blong God?
PLANTE taem ol man oli sakemaot ol woning we oli save sevem laef blong olgeta. Plante man we oli stap long Pompei oli jusum blong sakemaot ol nogud noes blong hil ya Vesuvius. Long sem fasin, plante man tede oli stap sakemaot ol woning we oli stap soemaot bigfala trabol we bambae i kasem wol. Be olgeta we oli wantem luklukgud long ol samting we oli stap hapen, woning ya i klia olsem laet we i saengud mo faea we i kamaot long hil ya Vesuvius long faswan handred yia. Tu bigfala faet blong wol, plante handred smosmol faet blong ol ami, plante ples oli sot long kakae, ol bigbigfala etkwek, ol strong sik, fasin blong brekem loa mo fasin blong kilim man i kam bigwan, mo wok blong prij raonabaot long wol, evriwan oli soemaot wan bigfala woning se sosaeti blong ol man i stap hareap blong kasem bigfala trabol.
Baebol i talemaot trabol ya se: “From we long taem ya, bambae i gat bigfala trabol tumas, we neva man i luk olsem bifo, i stat long taem we God i mekem wol, i kam kasem tede. Yes, mo bambae i no moa gat sam bigfala trabol olsem bakegen samtaem.” (Matyu 24:21) Olsem samting we i kamaot long trabol ya long Pompei, i gat olgeta we bambae oli ronwe long trabol ya—“wan bigfala hif blong man, we olgeta i plante tumas, i no gat man i save kaontem olgeta. Ol man ya oli kamaot long olgeta kala mo long olgeta laen, mo long olgeta kantri, mo long olgeta lanwis,” bambae oli sef, “hemia ol man ya we oli [pastru long, NW] bigfala trabol.”—Revelesen 7:9, 14.
Kwestin i stap se, ?Wetaem bambae bigfala trabol ya i kam? I gat bigfala risen blong bilif se bigfala trabol ya i kolosap tumas. Blong faenemaot wanem taem bambae ol samting ya oli kamaot, ol disaepol blong Jisas oli askem se: “?Wetaem bambae ol samting ya oli kamtru? ?Mo wanem saen bambae i soemaot we yu yu stap finis mo we fasin ya blong wol i kasem en blong hem?” (Matyu 24:3, NW) Makemgud ansa we Jisas Kraes i givim.
Faet—Wan Bigfala Haf Blong Saen Ya
Jisas i no talemaot wan stret saen nomo. Be, hem i tokbaot plante samting we, taem oli joen evriwan, hemia i soemaot woning we i kam long God—wan stret saen blong soem se fasin ya blong wol i kasem en blong hem. Faswan haf blong saen we hem i talem i stap long Matyu 24:7 se: “Ol man bambae oli save mekem faet long ol narafala man. Mo ol kantri bambae oli save mekem faet long ol narafala kantri.” I sem mak long profet tok we i stap long Revelesen 6:4, Baebol i talem se bambae “pis i finis long wol.” Samting ya i min se bambae ol bigfala faet oli mas kamaot, we oli bigwan moa bitim ol narafala faet bifo.
Histri i soemaot long yumi se profet tok ya long saed blong faet blong wol i bin kasem mak blong hem long yia we yumi no save fogetem, 1914. Buk ya American Adventures i tokbaot ol yia bifo long 1914 se: “Plante man Amerika oli bin go insaed long wan nyufala handred yia, 1900 wetem plante hop. Hemia ol ‘gudfala yia,’ mo oli stap gohed bitim 10 yia biaen long yia 1900. . . . Nao, long Julae 28, 1914, oli sek long tok ya we i talem se: faet i kamaot.” Taswe Faswan Bigfala Faet Blong Wol we i stat long 1914 mo i gohed kasem 1918, samfala oli singaotem faet ya se “faet blong finisim olgeta faet.” Twante eit kantri oli joen long faet ya. Mo sipos yumi kaontem wetem olgeta ples we oli sapotem olgeta, kolosap olgeta nesen we oli sapotem faet ya i kasem 90% long olgeta man long wol long taem ya.
Mo tu Faswan Bigfala Faet Blong Wol i wan taem we oli yusum ol nyufala mo ol defren kaen rabis tul blong faet, olsem bigbigfala masket, posen gas, masket we i sakem faea i go longwe, ol bigbigfala trak we i karem masket, ol plen, mo ol sabmarin (ol sip we oli ron aninit long solwora). Kolosap ten milyan soldia oli ded—!namba ya i bitim namba blong ol soldia we oli ded long ol faet long ol 100 yia bifo! Samwe long 21 milyan soldia oli kasem kil. I tru tumas, hem i wan faet blong ful wol we i makemaot 1914 olsem stat blong “ol las dei.” (2 Timote 3:1, NW) Be, faet i wan haf nomo blong saen we Jisas i talem.
Ol Narafala Haf Blong Saen
Jisas i gohed i se: “Ol man bambae oli gat hadtaem blong kasem kakae. Mo olbaot long wol, bambae graon i seksek. Be ol samting ya, i olsem we woman we i gat bel i jes harem fastaem we bak blong hem i soa blong i bonem pikinini.” (Matyu 24:7, 8) Long Luk 21:11 i talem se wetem ol trabol ya, “bambae i gat ol strong sik.” Bifo we Faswan Bigfala Faet Blong Wol i finis, wan kof we i kamaot long 1918, ‘Spanis Fiva,’ kwiktaem nomo i kasem olgeta ples long wol. Mo biaen, hem i kilim i ded bitim 20 milyan man, bitim namba blong olgeta man we oli ded long faet ya.
Long taem blong faet mo biaen, plante milyan narafala man oli ded from hanggri. Mo tu ol etkwek oli kilim i ded bigfala namba blong man. Long 1915 bitim 30,000 man oli ded long Itali; long 1920 samwe long 200,000 man oli lus long Jaena; long 1923 kolosap 143,000 man oli ded long Japan. Be yet, olsem Jisas i soemaot, olgeta samting ya i olsem we woman we i gat bel i jes harem fastaem we bak blong hem i soa blong bonem pikinini. Wan diksonari i eksplenem tok ya “soa” olsem wan “smoltaem blong harem i soa bigwan.” Wol ya i kasem ol trabol we oli mekem ol man oli harem i soa i bin stat long 1914 mo kasem naoia hem i stap ‘harem i soa bigwan’ plante taem bakegen. Wan eksampel, 21 yia nomo biaen long Faswan Bigfala Faet Blong Wol, Namba Tu Bigfala Faet Blong Wol i kamaot, we i kilim i ded 50 milyan man mo i openem doa long ol man blong yusum ol nyuklia tul blong faet.
Long ol yia we oli jes pas oli bin toktok plante long ol narafala samting we oli mekem bigfala trabol: fasin we man i spolem win, wora mo graon. Nating se Jisas i no talemaot ol samting ya long profet tok blong hem, Revelesen 11:18 i soemaot se bifo long taem blong spolem ol rabis man, ol man bambae oli “stap spolem wol.” I gat plante pruf we oli soemaot fasin we ol man oli stap spolem wol. Olsem tok we i stap long buk ya State of the World 1988, wan man blong stadi long win, wora mo graon, Norman Myers i givim wan mesej we i save mekem man i fraet se: “I no gat wan laen blong man bifo we i bin fesem ol samting we i save tekemaot laef blong laen blong man we i stap laef. I no gat wan laen blong man long fyuja we bambae i fesem traem we i sem mak olsem: sipos laen blong man naoia i no save winim samting we i stap, trabol bambae i kamaot mo bambae i no moa gat ‘namba tu jans blong traem.’ ”
Tingbaot ripot ya blong Febuwari 17, 1992, we i kamaot long Newsweek magasin we i tokbaot trabol we i stap long samting olsem gas (oson) we i raonem wol. Wan nambawan man blong ‘Greenpeace’ (wan grup blong man we oli stadi long win, wora mo graon) Alexandra Allen i tok olsem woning se gas ya (oson) we i stap blokem wol we i stap lus “naoia i kasem wan mak we i save spolem olgeta laef samting long wol.”—Lukluk long Bokis blong kasem moa save long fasin we man i stap spolem win, wora mo graon long wol ya.
Yumi no save tokbaot olgeta haf long profet tok blong Jisas. (Lukluk long Bokis blong save moa long ol narafala haf blong profet tok.) Be wan impoten haf i stap long Matyu 24:14: “Nao bambae ol man oli stap talemaot gud nyus ya se God i king blong olgeta man. Bambae oli talemaot long olgeta ples long wol, blong oli wetnes blong hem long fes blong olgeta man. Nao biaen, bambae Lasdei i save kam.” I isi blong luksave se hu nao i stap mekem wok ya blong prij long olgeta ples long wol. Long 229 kantri ol Wetnes blong Jeova oli spenem bitim wan bilyan haoa long wok ya long yia 1992 nomo. Wok blong olgeta i wan long olgeta pruf ya we yumi save luk we i soemaot se yumi stap laef long taem blong ol las dei.
!Yu No Letem Man i Gyaman Long Yu!
Be, maet samfala oli talem se, ol toktok ya blong “ol las dei” i blong mekem tingting blong ol man i foldaon nomo. Oli save askem se, ‘?Olsem wanem long ol Komunis we i no longtaem oli lusum paoa long Is Yurop?’ no ‘?Olsem wanem long ol traehad blong ol bigfala nesen blong mekem pis? ?Hemia i no wan pruf se olgeta samting oli stap kamgud?’ No gat. Tingbaot se Jisas i no talem se ol faet, ol etkwek, ol hadtaem blong kasem kakae bambae oli stap gohed nomo long olgeta ples long wol long taem blong ol las dei. Blong talemaot gud nyus long olgeta ples long wol, i mas gat sam taem we oli kwaet, oli no gat tumas trabol.
Mo tu, tingbaot, se Jisas i skelem taem blong ol las dei wetem ol dei bifo we Wora i Ron Bigfala long taem blong Noa. Long taem ya ol man oli stap kakae oli stap dring mo oli stap mekem mared—ol samting we ol man oli mekem long evridei laef blong olgeta. (Matyu 24:37-39) Samting ya i soemaot se nating we ol fasin long taem blong ol las dei oli save mekem man i harem nogud, be ol man bambae oli gohed yet blong mekem ol samting ya we oli stap mekem long evridei laef blong olgeta. Olsem long taem blong Noa, bighaf blong ol man oli bisi tumas long ol samting we oli stap mekem evri dei, mekem se oli no tingbaot ol impoten samting we oli stap kamaot raonabaot long olgeta.
Olsemia nao, hem i denja tumas blong no tinghevi long saen ya from ol jenis we oli stap kamaot from fasin blong politik we i luk olsem se oli gud nomo. (Skelem wetem 1 Tesalonaeka 5:3.) I gat plante samting we oli stap kamaot blong pruvum se profet tok blong Jisas i stap kasem mak blong hem naoia—!wan woning se bigfala trabol i kolosap!
Nambawan Samting Biaen Long Bigfala Trabol
Trabol ya we i kasem Pompei i karem ded mo bigfala sore. Be, en blong fasin ya blong naoia bambae i openem rod blong laef we i no save finis long wan naesfala paradaes long wol. (Revelesen 21:3, 4) Bambae i no moa gat ol gavman blong man we oli mekem faet blong seraotem ol man. I no moa gat man i fraet long fasin blong yusum ol nyuklia tul blong faet. Bambae ol faktri we oli stap sakem posen i go long win, wora mo graon oli finis.—Daniel 2:44.
Olgeta man we oli laef long taem ya bambae oli laekem tumas stret fasin mo bambae oli fren tugeta long trufala fasin mo bambae oli obei fulwan long rul blong Kingdom. (Ol Sam 37:10, 11) Ol haospetal, ol ples blong putum ol dedbodi, mo ol beregraon bambae oli kam olsem ol samting blong bifo. I sem mak long fasin blong divos, fasin blong hasban mo waef blong seraot, fasin blong tingting i foldaon, mo fasin blong mekem nogud long ol pikinini, bambae oli lus.—Aesea 25:8; 65:17.
?Yu yu wantem laef tru long taem blong ol las dei mo stap blong luk nambawan nyufala wol blong God? Ale “oltaem yufala i mas rere, from we yufala i no save taem ya we olgeta samting ya bambae oli kam.” (Mak 13:33) Olsemia nao, ol samting we oli stap kamaot long wol oli olsem pruf we i soemaot se taem ya i kolosap—hem i kolosap mo i denja tumas long plante man. Yu no mas slou. Ale mekem ol samting we yu save kasem laef from, mo lukaot olgeta we oli stap obei long saen long wol ya we i makem ol las dei. I isi blong makemaot ol man ya, from we olgeta ya nomo oli stap obei long oda we Jisas i givim blong talemaot gud nyus blong Kingdom long olgeta ples long wol. Wetem olgeta ya, yu save mekem sam samting blong joen wetem King ya Jisas Kraes, we Baebol i tokbaot hem se: “Nao bambae ol [nesen, NW] oli putum tingting blong olgeta i stap long hem.”—Matyu 12:18, 21.
[Bokis blong pija long pej 5]
Twante Fo Haf Blong Saen
1. Ol faet we i no sem mak olsem bifo—Matyu 24:6, 7;
2. Ol etkwek—Matyu 24:7; Mak 13:8
3. Kakae i sot—Matyu 24:7; Mak 13:8
4. Ol strong sik—Luk 21:11; Revelesen 6:8
5. Ol fasin nogud i kam bigfala moa —Matyu 24:12
6. Fasin blong stap spolem wol—Revelesen 11:18
7. Bighaf blong ol man bambae oli no moa laekem God—Matyu 24:12
8. Long skae bambae i gat ol samting blong mekem man i fraet
9. Oli wantem mane tumas—2 Timote 3:2
10. Oli no save ona long papa mo mama blong olgeta—2 Timote 3:2
11. Oli wantem tumas ol samting we oli stap haremgud long hem,
i winim we oli stap laekem God—2 Timote 3:4
12. Oli save tingbaot olgeta nomo—2 Timote 3:2
13. Oli no man blong sore—2 Timote 3:3
14. Oli man blong mekem i strong tumas long ol narafala man
15. Olgeta man long evri ples long wol oli sot long fasin
blong bos long tingting blong olgeta—2 Timote 3:3
16. Oli no wantem ol fasin ya we i gud nomo 2 Timote 3:3
17. Long fes blong ol man bambae olgeta oli stap folem fasin
blong Kristin man, be oli no wantem paoa blong God
nating long laef blong olgeta—2 Timote 3:5
18. Ronem lafet mo dring tumas—Luk 21:34
19. Fasin blong no tinghevi long saen—2 Pita 3:3, 4
20. Plante gyaman profet oli kam antap—Matyu 24:5, 11; Mak 13:6
21. Talemaot gud nyus blong Kingdom blong God we i stanap finis
22. Ol man oli ronem ol trufala Kristin—Matyu 24:9; Luk 21:12
23. Krae blong pis mo seftaem, blong makem en blong ol las dei
24. Ol man oli no tingbaot se oli save lusum laef blong olgeta
[Bokis blong pija long pej 6]
Doti Long Win, Wora Mo Graon—Wan Saen Blong Ol Taem Ya
◻ Ol sayentis oli faenemaot se blangket we i wan kaen gas we i blokem wol (oson) long Not blong wol i stap lus tu taem i spid moa bitim we oli bin tingbaot long sam yia we i pas finis.
◻ Bitim 140 defren kaen smosmol tri mo anamol oli stap lus evri dei.
◻ Ol posen gas we i stap long win (kabon daeoksaed) naoia i go antap 26% bitim taem bifo we oli mekem ol faktri, mo naoia i stap gohed blong go antap.
◻ Wol i hot moa long 1990 bitim ol yia we oli bin makemdaon i stat samwe long yia 1850; long ol yia we oli bin makemdaon, sikis long ol seven yia we oli hot moa oli bin kamaot afta long 1980.
◻ Seventin milyan hektea blong ol bus oli stap lus long wan yia, wan ples we i tekem samting olsem stret haf blong Finlan.
◻ Namba blong ol man long wol i stap go antap olsem 92 milyan man evri yia—namba blong ol man we i go antap evri yia i sem mak long namba blong ol man long Meksiko; insaed long namba ya, 88 milyan man i blong olgeta pua kantri.
◻ Ol 1.2 bilyan man oli no gat gudfala wora blong dring.
Stret olsem tok blong buk ya State of the World 1992, we Worldwatch Institute i raetem, pej 3, 4, W. W. Norton & Company, Nyu Yok, London.
[Tok Blong Pija Long Pej 7]
Afta long bigfala trabol bambae i gat nambawan nyufala wol blong God