Wan Politik Paoa Blong Wol We i Lus Samting Ya i Mekem Ol Man Blong Toktok Agens Long Baebol Oli Sem
“Histri blong gavman blong Asiria bifo i wan long ol store long wol we oli raetemdaon we hem i no klia tumas.” “Ol samting we oli kasem save long olgeta long Nineve blong bifo i stanap long ol wanwan toktok mo profet tok we Baebol i tokbaot, mo ol haf store we oli luk long histri blong Asiria long Diodorus Siculus . . . mo ol narafala.”—Cyclopædia of Biblical Literature, Volyum 1 mo 3, 1862.
MAN Gris ya we hem i man blong raetem histri, Diodorus Siculus i bin stap 2,000 yia bifo. Hem i talem se, Nineve i wan taon we i gat fo kona blong hem; ol fo saed ya longfala blong hem i kasem 480 stad. !Hemia wan ples we raon blong hem i kasem 96 kilomita! Baebol i givim wan pija we i sem mak, i tokbaot Nineve olsem wan bigfala taon “olsem wan longfala ples we yu save wokbaot tri dei long hem.”—Jona 3:3.
Ol man blong toktok agens long Baebol afta long yia 1800 oli no wantem bilif se wan taon long wol bifo we oli no save long hem i bigwan olsem. Mo tu oli talem se sipos Nineve i bin stap, hem i mas haf blong ol man we oli stap bifo we Babilon i stap.
Tingting ya i defren long Jenesis japta 10, we i talem se bigfala bubu blong Noa, Nimrod, i stanemap faswan politik gavman long eria blong Babel, no Babilon. “Be biaen,” Baebol i gohed se, “hem i go long kantri ya Asiria, nao i wokem ol taon ya Nineve, mo Rehobot-Ir, mo Kalaha mo Resen long medel blong tufala taon ya Nineve mo Kalaha: hemia nao taon ya we i bigfala tumas.” (Jenesis 10:8-12, NW) Makemgud se, Baebol i tokbaot ol fo nyufala taon blong Asiria olsem wan taon we i “bigfala tumas.”
Long 1843 Franis man ya, Paul-Émile Botta, we hem i wan man blong digim graon blong faenemaot ol samting blong bifo, i faenemaot wan ples blong king we i nogud finis we i olsem haf blong Korsabad we i wan taon blong Asiria. Taem plante man i harem nyus blong samting we man ya i faenem, oli sapraes tumas. Alan Millard i eksplenem long buk blong hem, Treasures From Bible Times, se, “Intres blong plante man i kam bigwan moa, taem oli pruvum se ples blong king ya i blong Sargon, king blong Asiria we nem blong hem i stap long Aesea 20:1, we ol man oli no bin bilif se i gat wan man olsem from we ating oli neva harem wan samting long saed blong man ya.”
Biaen, wan narafala man blong digim graon blong faenemaot ol samting blong bifo, Austen Henry Layard i stat blong digimaot sam samting we i bin kam nogud long wan ples we oli kolem Nimrud we i stap kolosap 42 kilomita saot wes long Korsabad. Hemia Kalaha we i kam nogud—wan long ol fo taon blong Asiria we Jenesis 10:11 i tokbaot. Biaen, long 1849, Layard i digimaot bigfala hif blong ol ston blong haos blong king long wan ples we oli kolem Kuyunjik, bitwin Kalaha mo Korsabad. Haos blong king ya hem i haf blong Nineve. Bitwin Korsabad mo Kalaha i gat sam narafala ples we i bin kam nogud, wetem wan ples we oli kolem Karamles. Layard i talem se, “Sipos yumi tekem fo bigfala ples long Nimrúd [Kalaha], Koyunjik [Nineve], Korsabad, mo Karamles, olsem ol kona blong wan skwea, bambae yumi faenem se ol fo saed blong hem bambae i stret long 480 stad no 60 mael olsem man blong stadi long ol kantri i bin talem, hemia i stret long tri dei ya we profet [Jona] i wokbaot.”
Taswe, i luk olsem Jona i tokbaot olgeta ples ya olsem wan taon we “i bigfala tumas,” we i kolem olgeta long nem we i stap fastaem long Jenesis 10:11, se Nineve. Oli mekem sem samting long taem blong yumi. Eksampel, faswan taon blong London i no sem mak long ol smosmol taon we oli stap raon long hem, we samtaem yumi save kolem se “Bigfala London.”
Wan Flas King blong Asiria
Haos blong king long Nineve i gat bitim 70 rum insaed, ol wol blong hem i kasem kolosap 3 kilomita. Long ol wol ya i gat ol pija oli stap blong mekem oli tingbaot ol faet we oli winim mo ol bigfala samting we oli mekem. Plante long ol pija ya oli brobrok. Be, kolosap long taem we Layard i mas lego ples ya, hem i faenem wan spesel rum we i stap gud yet. Long ol wol i gat ol pija we i soemaot fasin blong winim wan taon we i strong tumas, ol ami oli tekem ol man blong taon ya oli go kalabus, oli mekem olgeta oli maj fored long king ya we i winim olgeta we i stap sidaon long jea blong king afsaed long taon. Antap long ples we king i stap, i gat wan tok we ol man blong stadi long fasin blong raet blong ol man Asiria oli tanem olsemia se: “Senakerib, king blong wol, king blong Asiria, i sidaon antap long nimedu -jea blong king mo i jekemap ol samting we oli (tekem) long ol enemi long taem blong faet long Lajis (La-ki-su).”
Tede ol man oli save lukluk ol pija ya wetem tok ya long Musium blong Engglan. Samting ya i stret wetem taem blong histri we i stap long Baebol long 2 King 18:13, 14 se: “Long namba fotin yia blong King Hesekaea, Senakerib king blong Asiria i kam agens long ol strongfala taon blong Juda mo i winim olgeta. Ale Hesekaea king blong Juda i sanem tok i go long king blong Asiria long Lajis, i talem se: ‘Mi bin mekem sin. Yu no moa agensem mi. Wanem samting we yu talem long mi blong mekem bambae mi mi mekem.’ From samting ya king blong Asiria i askem tri handred selva mane mo tate gol mane long Hesekaea king blong Juda.”
Oli faenemaot ol narafala hanraet long medel blong Nineve, we i kam nogud, i givim moa tingting long saed blong faet blong Senakerib we i spolem Juda mo presen we Hesekaea i givim. Layard i raetem se, “Ating wan long ol gudfala samting we oli raetemdaon blong tokbaot histri, hemia namba blong ol sas gol we Hesekaea i givim, tate selva mane, samting ya i laenap stret wetem store blong tu narafala man bakegen.” Sir Henry Rawlinson, we i givhan blong talem mining blong ol hanraet blong Asiria, i talemaot se ol hanraet ya “oli mekem se i no gat man i save agensem trutok ya se [Senakerib] i laef i stap long taem bifo.” Antap moa, long buk blong Layard, Nineveh and Babylon, hem i askem se: “?Taem oli no faenem ol samting ya yet, hu bambae i save bilif no i save ting se aninit long hif blong graon mo ol doti we i makem ples we Nineve i stap, bambae oli save faenem histri blong ol faet bitwin Hesekaea mo Senakerib, we Senakerib hem wan i raetemdaon stret long taem we oli bin kamaot, mo we oli pruvum se store blong Baebol i tru long ol smosmol haf blong hem?”
Tru ya, sam tok we Senakerib i raetemdaon oli no laenap wetem Baebol. Eksampel, man ya blong digim graon blong faenemaot ol samting blong bifo, Alan Millard i makemgud se: “Wan bigfala poen i kam long en [blong tok we Senakerib i raetemdaon]. Hesekaea i sanem ol man blong hem blong karem tok, mo ol presen oli go long Senakerib ‘biaen, oli go long Nineve.’ Ol ami blong Asiria oli no karem olgeta oli kambak long wan gudfala fasin olsem we ol ami oli mekem oltaem.” Baebol i talem se oli givim presen bifo we King blong Asiria i gobak long Nineve. (2 King 18:15-17) ?From wanem samting ya i defren? ?Mo from wanem Senakerib i no save tok flas se hem i winim bigfala taon blong Juda, Jerusalem, long fasin ya we hem i tok flas se hem i winim Lajis we i wan taon blong Juda? Trifala man blong raetem Baebol oli givim ansa. Wan long olgeta, we i luk samting ya, i raetem se: “Wan enjel blong Jeova i go mo i kilim 185,000 ami blong Asiria. Taem ol man oli girap eli long moning, evriwan i stap olsem dedbodi nomo. Taswe Senakerib king blong Asiria i ronwe mo i gobak blong stap long Nineve.”—Aesea 37:36, 37; 2 King 19:35, 36; 2 Kronikel 32:21.
Long buk blong Millard, Treasures From Bible Times, hem i talem se: “I no gat gudfala risen blong no bilif long tok ya . . . Yumi savegud, Senakerib i no save raetemdaon wan trabol olsem blong ol man we oli kam biaen long hem oli save ridim, from samting ya i daonem hem wan.” Be, Senakerib i traem blong mekem i luk olsem we hem i winim ol man Juda mo se Hesekaea i gohed blong stap aninit long paoa blong hem, taswe hem i sanem presen i go long Nineve.
Oli Pruvum Stampa blong Nesen Ya Asiria
Ol ples blong kipim ol buk oli fulapgud long plante taosen hanraet we oli bin faenem long Nineve tu. Ol tok ya oli pruvum se gavman blong Asiria i gat stampa blong hem long saot blong Babilon, i stret olsem Jenesis 10:11 i soemaot. Folem tok ya, ol man blong digim graon blong faenemaot ol samting blong bifo oli stat blong gohed strong long wok blong olgeta i go moa long saot. Buk ya Encyclopædia Biblica i eksplenem se: “Olgeta samting blong ol man Asiria we i stap oli soemaot stampa blong olgeta long Babilon bifo. Lanwis mo fasin blong olgeta blong raet, ol buk blong olgeta, skul blong olgeta, mo save blong olgeta oli kasem long ol fren blong olgeta we oli stap long saot mo oli no jenisim tumas tu.”
Fasin blong faenemaot ol samting blong bifo olsem antap i bin fosem ol man blong toktok agens long Baebol blong stretem tingting blong olgeta. Tru ya, wan bigfala stadi long saed blong Baebol i soemaot se oli raetem Baebol wetem fasin keagud, mo ol man ya blong raetem oli tok tru. Wan man we bifo hem i wan jaj long Saprim Kot blong Amerika, Salmon P. Chase, i tokbaot Baebol afta we hem i stadi long hem se: “Hem i wan longfala, impoten, mo wan dip stadi: mo taem mi yusum ol sem rul blong pruvum bisnes blong skul ya olsem mi stap yusum oltaem long narafala bisnes we i no joen wetem jyos, mi bilif se Baebol i wan buk we i tabu, se hem i bin kam long God.”—The Book of Books: An Introduction.
Tru ya, Baebol i no wan buk blong ol store blong histri we oli stret nomo. Hem i tok we i kamaot long God, wan presen we hem i givim blong mekem ol man oli haremgud. (2 Timote 3:16) Yumi save luk pruf blong samting ya taem yumi stadi long ol ples we Baebol i tokbaot. Yumi save tokbaot samting ya long nekis namba blong magasin ya.
[Tok Blong Pija Long Pej 6, 7]
Antap: Trifala haf we oli tekem long ston wol
Aninit: Pija long wol blong Asiria we i soemaot taem ya we oli winim Lajis
[Credit Line]
(Courtesy of The British Museum)
(From The Bible in the British Museum, published by British Museum Press)
[Foto Credit Line Long Pej 4]
Courtesy of the Trustees of The British Museum