Oli Mas Talemaot Gud Nyus Ya Fastaem
‘Oli mas talemaot gud nyus ya long olgeta nesen fastaem.’—MAK 13:10.
1, 2. ?Wanem wan samting we i makemaot ol Wetnes, mo from wanem?
?FROM wanem ol Wetnes blong Jeova oli prij oltaem? Long olgeta ples long wol ol man oli savegud minista wok ya blong yumi long pablik, nating sipos long ol haos wanwan, no long ol rod, no long evri jans we yumi gat blong toktok wetem ol man. Evritaem yumi gat rod, yumi talemaot yumi olsem ol Wetnes, mo yumi traem wetem kaen fasin blong tokbaot gud nyus ya we yumi tinghae tumas long hem. !Tru ya, yumi save talem se minista wok ya i makemaot yumi!—Kolosi 4:6.
2 Tingbaot—taem ol man oli luk wan grup blong ol man, woman mo ol pikinini we oli dresapgud mo oli karem basket blong olgeta, ?oltaem oli tingbaot wanem fastaem? ?Yu ting se oli tingbaot se, ‘!O, ol Katolik (no ol Otodoks) oli kambak bakegen!’ no, ‘!Ol Pentekostal (no ol Baptis) oli kambak bakegen!’? No gat. Ol man oli save se ol skul ya oli no mekem minista wok long ol haos wanwan we olgeta evriwan long ol famle oli joen long hem. Maet sam skul oli sanem sam “misinari” blong stap long sam ples blong tu yia, be ol wanwan man we oli stap long skul blong olgeta oli no stap joen long minista wok olsem. Ol man long olgeta ples long wol oli savegud ol Wetnes blong Jeova nomo from strong tingting blong olgeta blong stap tokbaot mesej blong olgeta long ol narafala long evri jans we oli gat. Mo ol man oli savegud ol magasin blong olgeta, Wajtaoa mo Wekap!—Aesea 43:10-12; Ol Wok 1:8.
Defren Olgeta Long Ol Lida Blong Krisendom
3, 4. ?Olsem wanem oli tokbaot ol lida blong Krisendom long ol nyus long televisin, nyuspepa mo radyo?
3 Samting we i defren olgeta, bakegen mo bakegen ol ripot blong nyus oli tokbaot plante lida blong skul long sam kantri we oli stap mekem rabis fasin long saed blong seks wetem ol pikinini, oli mekem rabis fasin blong trikim ol man blong oli save stilim mane blong olgeta, mo oli stap gyaman long ol man. Wok blong olgeta blong mekem ol samting we tingting blong olgeta nomo i wantem mo ol fasin blong laef blong olgeta, oli stap long klia ples blong ol man oli save luk. Wan man blong raetem ol singsing we ol man oli savegud hem, i talemaot gud poen ya long singsing blong hem we taetel blong hem se “?Bambae Jisas i Werem Wan Roleks [wan gol hanwaj we i sas tumas] Long Program We i Mekem Long Televisin?” Hem i askem kwestin ya se: “?Bambae Jisas i man blong politik sipos i kambak long Wol? ?Bambae Hem i gat namba tu haos blong hem long Pam Springs [wan komuniti long Kalifonia we i rij tumas] mo bambae hem i traem blong haedem ol rij samting blong hem?” Ol tok blong Jemes oli stret nomo se: “Long wol ya, yufala i gat isi laef, yufala i kasem ol samting blong mekem yufala i harem gud. Yufala i mekem yufala olsem buluk we oli fidim i fatfat, be dei blong kilim yufala i kamtru finis.”—Jemes 5:5; Galesia 5:19-21.
4 Fasin ya blong ol lida blong skul blong frengud wetem ol man blong politik mo joen tu long sam eleksen olsem ol kantidet long saed blong politik, i soemaot we oli olsem ol tija blong Loa mo ol Farisi long taem bifo. Long semtaem, long ol kantri olsem Yunaeted Stet mo Kanada, ol skul oli stap lusum mane from bigfala mane we oli mas pem from ol kot kes mo panis we oli kamaot agens long ol lida blong skul, we oli mekem nogud long saed blong seks long ol pikinini mo ol bigman.—Matyu 23:1-3.
5. ?From wanem ol lida blong Krisendom oli no bin pruvum se oli olsem “slef ya we i stret mo waes”?
5 Jisas i save talem stret long ol lida blong skul long taem blong hem se: “Ol tija blong Loa mo ol Farisi, sore tumas long yufala. Yufala i gat tu tingting. Yufala i olsem gref we man i pentem long waetwas. Long afsaed, i waet gud, i naes, be long insaed i fulap long bun blong dedman, wetem rotin blong bodi blong hem. Long sem fasin, taem man i luk yufala long afsaed, hem i save ting se yufala i stret man, be long insaed, yufala i fulap long gyaman mo ol fasin we i no stret.” Taswe God i no givim raet long ol lida blong Krisendom blong talemaot gud nyus, nating sipos oli Katolik, Protestan, Otodoks, no ol narafala we oli no blong wan long ol skul ya. Oli no pruvum se oli olsem “slef ya we i stret mo waes,” we Jisas i bin tokbaot.—Matyu 23:27, 28; 24:45-47, NW.
?From Wanem Oli Mas Talemaot Gud Nyus Fastaem?
6. ?Wanem ol samting we bambae oli kamaot i no longtaem?
6 Long saed blong oda we Jisas i givim blong talemaot gud nyus long olgeta nesen, Mak nomo i yusum tok ya “fastaem” long klia store blong hem. (Mak 13:10; skelem wetem Matyu 24:14.) Baebol blong J. B. Phillips i talem olsem i se: “Bifo we en i kam oli mas talemaot gospel long olgeta nesen.” Tok ya “fastaem” i soemaot se ol narafala samting bambae oli kamaot biaen long wok ya blong talemaot gud nyus long olgeta ples long wol. Sam long ol samting ya hemia bigfala trabol mo stret rul blong Kraes antap long nyufala wol, olsem Baebol i promes finis.—Matyu 24:21-31; Revelesen 16:14-16; 21:1-4.
7. ?From wanem God i wantem se oli mas talemaot gud nyus fastaem?
7 ?Be from wanem God i wantem blong oli mas talemaot gud nyus fastaem? Wan risen se hem i God we i gat lav, stret fasin, waes fasin, mo paoa. Wok ya we i fulumap tok blong Jisas long Matyu 24:14 mo Mak 13:10, i soemaot ol fasin ya blong Jeova long nambawan rod. Yumi traem tekem smoltaem blong lukluk long wanwan long olgeta fasin ya mo luk olsem wanem oli joen wetem wok blong talemaot gud nyus.
Gud Nyus Mo Lav Blong Jeova
8. ?Olsem wanem wok ya blong talemaot gud nyus i soemaot lav blong God? (1 Jon 4:7-16)
8 ?Olsem wanem wok blong talemaot gud nyus i soemaot lav blong God? Faswan samting, from we i no wan mesej we i blong wan kala no grup blong man nomo. Gud nyus ya i blong ‘olgeta nesen.’ God i laekem tumas ol man, ale hem i sanem stret Pikinini blong Hem, wan nomo we Hem i gat, i kam long wol ya olsem ransom sakrifaes blong pemaot sin blong olgeta man, i no blong wan kala blong man nomo. Aposol Jon i raetem se: “God i laekem tumas ol man long wol, nao hem i givim mi, mi stret Pikinini blong hem, mi wan nomo we hem i gat, blong olgeta man we oli bilif long mi bambae oli no save lus, oli gat laef we i no save finis. God i no sanem mi, mi Pikinini blong hem, mi kam long wol ya blong mi jajem ol man long wol. Hem i sanem mi blong mi wok blong hem blong mekem rod blong sevem olgeta.” (Jon 3:16, 17) I tru, gud nyus ya, mesej we i givim promes long saed blong wan nyu wol blong pis, fasin joengud, mo stret fasin, i soemaot lav blong God.—2 Pita 3:13.
Gud Nyus Mo Paoa Blong Jeova
9. ?From wanem Jeova i no yusum ol bigfala skul blong Krisendom blong talemaot gud nyus?
9 ?Olsem wanem fasin blong talemaot gud nyus i soemaot paoa blong Jeova? ?Tingbaot, hem i bin yusum hu blong mekem wok ya? ?Hem i bin yusum ol skul blong Krisendom we oli gat bigfala paoa, olsem Roman Katolik Jyos no ol bigfala skul blong Protestan? No gat, fasin blong olgeta blong joen long politik i mekem se oli no gat raet blong mekem wok ya. (Jon 15:19; 17:14; Jemes 4:4) Ol rij samting blong olgeta mo fasin blong olgeta blong joen mo gat paoa long ol haeman long gavman i no pulum Jeova God blong tinghae long olgeta, sem mak long ol tijing blong skul blong olgeta we oli joen bigwan wetem kastom. God i no nidim paoa blong man blong mekem wil blong hem i kamaot.—Sekaraea 4:6.
10. ?God i jusum hu blong mekem wok blong prij?
10 I olsem we aposol Pol i talem long leta blong hem long kongregesen blong Korin se: “Ol brata mo sista. Yufala i traem tingbaot. ?Taem we God i singaot yufala, yufala i wanem man? I no gat plante long yufala, we long fes blong ol man, yufala i waes man, no yufala i gat paoa, no yufala i haeman. Be God i jusumaot ol samting we ol man blong wol oli stap talem se oli krangke, blong mekem ol man we oli gat waes oli sem. Mo hem i jusumaot ol samting we ol man blong wol oli stap talem se oli no gat paoa, blong mekem ol man we oli gat paoa oli sem. Hem i jusumaot ol samting we ol man blong wol oli stap luk olgeta olsem we oli no gat nem, oli rabis nomo. Hem i jusumaot ol samting we oli no kamtru yet, blong tekemaot ol samting we ol man blong wol oli luk se oli stap finis, nao bambae ol samting ya oli no moa stap. Nao from fasin ya, i no gat wan man nating we bambae i save tok flas long fes blong God, from ol samting we hem i gat.”—1 Korin 1:26-29.
11. ?Wanem ol samting we i mekem ol Wetnes oli defren long ol narafala skul?
11 I gat smol namba nomo blong ol man long ogenaesesen blong ol Wetnes blong Jeova we oli rij, mo i tru i no gat wan haeman nating long saed blong politik. Strong tingting blong olgeta blong no tekem saed long politik i min se oli no save jenisim ol rod blong politik. Long defren fasin, plante taem ol lida blong skul mo ol lida long saed blong politik long ol yia biaen long 1900, oli stampa blong plante trabol we ol man oli bin mekem agens long olgeta. Be nating se ol man we oli folem tingting blong ol Nasi, ol Fasis, ol Komunis, tingting blong leftemap wan kantri antap long narafala kantri, no tingting blong ol gyaman skul, oli agensem olgeta fulwan, ol Wetnes oli stap gohed blong talemaot gud nyus long olgeta ples blong wol, mo tu, namba blong olgeta i kam antap bigwan.—Aesea 60:22.
12. ?From wanem ol Wetnes oli bin karem frut?
12 ?Wanem i mekem wok blong ol Wetnes i karem frut? Jisas i promes long ol disaepol blong hem se: ‘Taem tabu speret i kam kasem yufala, bambae yufala i gat paoa. Nao bambae yufala i mas go talemaot mi long Jerusalem, mo long olgeta ples long Judia mo Sameria, gogo i finisim olgeta ples long wol.’ ?Taswe, wanem nao stret stampa blong frut blong wok blong olgeta? Jisas i talem se: ‘Taem tabu speret i kam kasem yufala, bambae yufala i gat paoa.’ Sem mak tede, paoa blong God, i no waes blong man, we i bin mekem minista wok blong ol Wetnes blong Jeova i karem frut long olgeta ples long wol. God i stap yusum ol man we i luk olsem oli no gat paoa nating, blong mekem wok ya blong tijim ol man, we i bigfala moa long ol narafala wok blong edukesen we i kamaot bifo.—Ol Wok 1:8; Aesea 54:13.
Gud Nyus Mo Waes Blong Jeova
13. (a) ?From wanem ol Wetnes oli wantem mekem wok we oli no kasem pei from? (b) ?Olsem wanem Jeova i bin ansa long fasin agens blong Setan?
13 Ol man we oli stap talemaot gud nyus ya oli wok fri nomo. Jisas i talem se: “Paoa ya, yufala i kasem we yufala i no pem, nao yufala i mas yusum we oli no pem yufala from.” (Matyu 10:8) Taswe, i no gat wan Wetnes blong Jeova we i stap kasem mane blong mekem wok blong God, no we i wantem kasem mane from. Antap moa, oli no gat kleksin long olgeta miting blong olgeta. From hadwok blong olgeta we oli stap mekem wetem fasin blong no tingbaot olgeta nomo, oli glad blong givim samting ya long God olsem wan ansa we hem i save talem long hemia we i stap agensem hem, Devel Setan. I olsem we speret man ya we i agensem God i bin talem se bambae ol man oli no save mekem wok blong God sipos oli no kasem wan samting blong olgeta from. Long waes fasin, Jeova i stap givim wan bigfala ansa long fasin agens ya blong Setan—ansa ya i kamaot tru long plante milyan trufala Kristin Wetnes we oli stap talemaot gud nyus long ol haos wanwan, long ol rod, mo long evri jans we oli gat.—Job 1:8-11; 2:3-5; Proveb 27:11.
14. ?Wanem ‘waes tok ya we God i haedem’ we Pol i tokbaot?
14 Narafala pruf se God i waes blong givim oda long yumi blong talemaot gud nyus ya, hemia se Kingdom we God i promes long hem, hem wan i soemaot waes blong God. Aposol Pol i raetem se: “Mifala i gat sam waes tok mo mifala i stap tijim ol man we oli kam bigman finis long laef blong Kristin man, long waes tok ya. Be hemia i no waes tok blong ol man blong wol ya. Mo i no waes tok blong ol haeman ya blong wol tu we oli blong lus nomo. Waes tok ya we mifala i stap talem, hem i waes tok blong God we fastaem God i haedem, ol man oli no save. Hem i plan we God i jusumaot bifo olgeta, blong bambae i leftemap nem blong yumi i go antap.” ‘Waes tok ya we fastaem God i haedem’ i minim waes rod blong God blong finisim fasin agens ya we i stat long Iden. Waes tok ya we i haed i kamtru long Jisas Kraes, we i stampa blong gud nyus ya long saed blong Kingdom blong God.a—1 Korin 2:6, 7; Kolosi 1:26-28.
Gud Nyus Mo Stret Fasin Blong God
15. ?Olsem wanem yumi save se Jeova i God blong stret fasin? (Dutronome 32:4; Ol Sam 33:5)
15 Taem yumi joenem gud nyus wetem stret fasin, yumi luksave moa from wanem tok ya “fastaem” long Mak 13:10 i impoten. Jeova i God blong stret fasin we i joen wetem fasin kaen. Hem i talem tru long profet blong hem Jeremaea se: “ ‘Man we i stap tok flas long saed blong hem wan, hem i mas tok flas from samting ya, fasin luksave mo save long saed blong mi, se mi mi Jeova, we mi stap soemaot lav mo fasin kaen long ol man mo mi stap jajem man long fasin we i stret mo mi stap mekem stret fasin long wol ya. From we ol samting ya, mi mi glad tumas long olgeta,’ hemia tok blong Jeova.”—Jeremaea 9:24.
16. ?Wanem pija tok i soemaot klia se stret fasin i joen wetem nid blong givim woning fastaem?
16 ?Olsem wanem Jeova i soemaot stret fasin blong hem long saed blong wok blong talemaot gud nyus? Yumi save tingbaot wan mama we i mekem wan naesfala joklet kek, blong oli save kakae biaen, taem ol visita oli kam long haos blong hem long dei ya. Sipos hem i livim kek ya long tebel long kijin be i no talemaot long ol pikinini blong hem wetaem oli save kakae, ?bambae ol pikinini oli save mekem wanem? !Yumi evriwan i pikinini fastaem! !Fingga blong wan smol pikinini bambae i wantem traem kek ya! Nao sipos mama i no givim woning, bambae hem i no gat gudfala risen blong stretem pikinini. Be, sipos hem i talem klia se bambae oli kakae kek ya biaen taem ol visita oli kam mo oli no mas tajem, ale hem i givim wan woning we i klia. Sipos ol pikinini oli no obei, hem i gat raet blong mekem wan strong aksin we i stret.—Proveb 29:15.
17. ?Olsem wanem Jeova i soemaot stret fasin long wan spesel rod stat long 1919?
17 From we Jeova i gat stret fasin, bambae hem i no save mekem jajmen i kamaot agens long rabis fasin blong wol ya sipos i no givim inaf woning fastaem. From samting ya, stat long 1919, afta long faswan bigfala faet blong wol we i karem ‘ol trabol blong mekem man i harem nogud,’ Jeova i bin yusum ol Wetnes blong hem moa blong go long olgeta ples long wol blong talemaot gud nyus wetem fulhat blong olgeta. (Matyu 24:7, 8, 14) Olgeta nesen oli no save talem se oli no bin harem spesel woning ya.
?Gud Nyus i Go Long Olgeta Ples Long Wol Finis?
18. (a) ?Wanem i pruvum wok blong ol Wetnes long ol ples we oli stap longwe? (b) ?Wanem narafala eksampel we yu yu save?
18 Blong luksave se wok ya blong tijim ol man long ol ples long wol i stap gohedgud, yu save luk long buk ya Last Places—A Journey in the North (Ol Laswan Ples—Wan Trep Long Not). Man we i raetem buk ya i talem se taem hem i jekem ol jat blong solwora blong aelan blong Fula, wan long ol aelan blong Setlan long not blong Skotlan we i stap longwe long ol narafala aelan, ale ol jat ya oli soemaot se “raon long aelan ya long evri ples i gat WKS (ol rek), RKS (ol bigfala ston), LDGS (ol rif), mo OBS (ol samting we oli denja long ol sip).” Ol jat ya oli givim “woning long ol man blong solwora blong stap longwe. Solwora raon long Fula i mekem man i fraet from ol denja we oli stap long hem, mo i mekem se ol man blong selingbot, ol man we oli mekem trep blong kam long aelan ya blong wan dei nomo, mo tu, grup blong ol wokman blong Kwin blong Engglan, oli no save tingbaot blong kam long aelan ya—be mi luksave afta sam dei nomo—se i no olsem wetem ol Wetnes blong Jeova.” Hem i gohed se: “Olsem we oli lukaot ol man blong joen long skul blong olgeta long ol bigfala taon we oli doti mo fasfas mo ol pua kantri blong wol, oli lukaot ol man blong joen long bilif blong olgeta long Fula tu we i stap longwe long ol narafala ples.” Hem i talem se wan manples, Andrew, i faenem wan Wajtaoa i stap long doa blong hem sam manis i pas. Biaen hem i ademap se: “Wan wik biaen mi luk wan [Wekap! long lanwis blong Denmak] long ol aelan blong Faro [ol aelan blong Not Si] mo tu manis biaen wan [Wajtaoa long lanwis blong Denmak] long Nuk, Grinlan.” !Hemia i nambawan pruf blong soemaot hadwok blong ol Wetnes blong Jeova blong talemaot gud nyus long ol ples ya long not blong wol!
?Wanem i Pusum Ol Wetnes Blong Gohed?
19, 20. (a) ?Wanem i pusum ol Wetnes blong Jeova blong gohed long wok blong prij? (b) ?Wanem ol kwestin we bambae i gat ansa blong olgeta biaen?
19 Yes, wok ya blong talemaot gud nyus long ol wanwan haos blong ol strenja i no wan samting we i isi, nating se wan man i kam wan Wetnes plante yia finis. ?Sipos i olsem, wanem i stap mekem ol Kristin ya oli gohed? Oli stap gohed from we oli bin givim laef blong olgeta long God olsem ol Kristin, mo tu oli tinghevi long ol responsabiliti blong olgeta. Pol i raetem tok ya se: “Mi mi no gat raet blong tok flas from we mi stap talemaot gud nyus blong Kraes. Hemia i wok blong mi we mi mas mekem. Sipos mi no moa talemaot gud nyus ya, hemia bigfala trabol blong mi ya, bambae mi harem nogud tumas from.” Ol trufala Kristin oli karem wan mesej we i save givim laef, ?taswe olsem wanem oli save holem blong olgeta nomo? Stampa rul ya se man i gat fol from laef blong narafala man sipos hem i no givim woning long man ya long taem blong denja, hemia nomo i gudfala risen blong pusum olgeta blong talemaot gud nyus.—1 Korin 9:16; Esikel 3:17-21.
20 ?Oraet nao, olsem wanem oli stap talemaot gud nyus? ?Wanem samting i mekem se wok blong ol Wetnes i karem frut? ?Wanem ol fasin blong minista wok mo ogenaesesen blong olgeta we i givhan long yumi blong luksave olgeta olsem tru skul? Haf we i kam biaen bambae i ansa long ol kwestin ya.
[Futnot]
a Blong kasem save moa long waes blong God mo ‘tok haed ya,’ lukluk long Insight on the Scriptures, Volyum 2, pej 1190, we Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. i wokem.
?Yu Yu Save Tingbaot?
◻ ?Wanem i mekem se ol Wetnes oli defren long ol lida blong skul?
◻ ?Olsem wanem wok blong prij i stap soemaot lav, paoa mo waes blong God?
◻ ?Olsem wanem wok blong prij i stap soemaot stret fasin blong God?
◻ ?Wanem i stap pusum ol Wetnes blong Jeova blong gohed long minista wok blong olgeta?
[Tok blong pija long pej 15]
Nating se sam man oli stap olgeta nomo long ol ples farawe, ol Wetnes blong Jeova oli wantem blong faenem olgeta