Presen Blong Job—I Stampa Blong Hop
“Jeova . . . i blesem moa Job long en bitim long stat.”—JOB 42:12.
1. ?Jeova i mekem wanem long ol man blong hem, taem oli kam slak bigwan long ol traem we oli kasem?
“SIPOS wan man i wantem kam long God, hem i mas bilif we God i stap, mo we i stap mekem i gud long olgeta we oli stap traem faenem hem.” (Hibrus 11:6) Hem i stap givim paoa long ol trufala man blong hem blong talemaot ol toktok we oli no fraet, nating sipos oli kasem ol traem we i mekem se oli kam slak olsem ol man we oli ded. (Job 26:5; Revelesen 11:3, 7, 11) Samting ya i tru long saed blong Job taem i stap harem nogud. Nating se trifala gyaman man ya blong leftemap tingting oli tok nogud, hem i no gat fasin blong fraet long ol man we i mekem se hem i stap kwaet. Hem i no fraet blong givim wetnes.
2. Nating se oli kasem trabol mo hadtaem, ?ol Wetnes blong Jeova oli gat wanem fasin taem oli winim finis ol wanwan traem blong olgeta?
2 Plante Wetnes blong Jeova tede oli bin harem nogud tumas long ol bigfala trabol mo ol hadtaem we kolosap oli ded from. (2 Korin 11:23) Be olsem Job, oli soemaot lav long God mo oli stap mekem stret fasin. (Esikel 14:14, 20) Taem oli kamtru long wanwan trabol blong olgeta oli gat strong tingting blong mekem Jeova i glad, oli gat moa paoa blong no fraet blong givim wetnes, mo oli fulap wetem trufala hop.
Job i No Fraet Blong Givim Wetnes
3. ?Job i givim wanem wetnes long laswan tok blong hem?
3 Long en blong tok blong hem, Job i givim bigfala wetnes bitim we hem i bin mekem fastaem. Hem i kwaetem fulwan ol gyaman man ya blong leftemap tingting blong hem. Wetem toktok we i stikimgud olgeta, hem i talem se: “!O yufala i bin halpem bigwan wan man we i no gat paoa!” (Job 26:2) Job i presem Jeova, from paoa blong hem we i hangem wol ya blong yumi long nating nomo long spes mo i holem klaod we oli fulap long wora antap long wol. (Job 26:7-9) Be, Job i talem se ol gudfala samting ya ‘oli ol smosmol haf nomo blong ol rod blong Jeova.’—Job 26:14.
4. ?Job i talem wanem long saed blong stret fasin, mo olsem wanem hem i save talemaot hem wan long rod ya?
4 Job i savegud se hem i no gat poen long hem, nao hem i talemaot se: “!Gogo kasem we mi ded mi no save lego stret fasin ya blong mi!” (Job 27:5) Defren long ol gyaman toktok we oli sakem agensem hem, hem i no mekem wan nogud samting we hem i mas kasem trabol from. Job i save se Jeova i no harem prea blong ol man blong apostasi be bambae i givim presen long ol man we oli stap tru long Hem. Samting ya i save mekem yumi tingbaot se i no longtaem, strong paoa blong Amageden bambae i karemaot ol rabis man mo paoa blong olgeta, mo bambae oli no save ronwe long strong han blong God. Kasem taem ya, ol man blong Jeova bambae oli wokbaot long fasin blong stap tru long God.—Job 27:11- 23.
5. ?Olsem wanem Job i eksplenem trufala waes?
5 Tingbaot we trifala man ya we oli fulap long ol waes blong wol oli stap lesin taem Job i soemaot se man i yusum waes blong hem blong faenem gol, selva, mo ol narafala sas samting long wol mo long solwora. “Be,” hem i talem se, “wan bag we i fulap long waes i moa gud, bitim wan we i fulap long ol perel.” (Job 28:18) Ol gyaman man blong leftemap tingting blong Job oli no save pem trufala waes. Stampa blong hem i Man ya we i Wokem win, ren, laetning, mo tanda. Yes, blong onagud mo “fraet long Jeova—hemia nao waes, mo dip save i fasin ya blong tanem tingting from fasin nogud.”—Job 28:28.
6. ?From wanem Job i tokbaot laef blong hem bifo?
6 Nating se hem i stap harem nogud, Job i no stop blong wosip long Jeova. Man ya blong stret fasin i no lego Hemia we i Hae Olgeta, be hem i wantem tumas blong “frengud wetem God” olsem bifo. (Job 29:4) Job i no tok flas taem hem i tingbaot olsem wanem hem i bin ‘sevem ol man long trabol, i kavremap hem wan wetem stret fasin, mo i trufala papa blong ol puaman.’ (Job 29:12-16) Be, hem i tingbaot ol samting ya we oli rili bin kamaot long laef blong hem olsem wan trufala man blong Jeova. ?Yu yu bildimap finis wan gudnem olsem? Yes, Job i mekem gyaman toktok blong trifala flas man ya tu i kam klia.
7. ?Job i wanem kaen man bifo?
7 Sam yangfala man ‘we Job i talem se papa blong olgeta oli no naf blong stap wetem ol dog blong lukaot long ol sipsip blong hem,’ oli laf long Job. Oli no laekem hem nating mo oli spet long hem. Nating se Job i trabol tumas, i no gat wan i mekem i gud long hem. (Job 30:1, 10, 30) Be, from we Job i givim hem fulwan long Jeova, tingting blong hem i no jajem hem mo i save talem se: “Hem bambae i skelem mi long skel we i stret mo God bambae i save stret fasin blong mi.” (Job 31:6) Job i no man blong stilim woman blong narafala man no mekem rabis plan, mo hem i no slak blong halpem olgeta we oli pua. Nating se hem i bin rij, hem i neva trastem ol rij samting blong hem. Antap moa, Job i no mekem wosip long aedol from fasin blong ona long ol samting we oli no gat laef olsem mun. (Job 31:26-28) Hem i trastem God, ale hem i soem wan nambawan eksampel olsem man we i stap tru long God. Nating se hem i stap harem nogud mo ol gyaman man ya blong leftemap tingting blong hem oli stap, long waes fasin Job i ansa long toktok blong olgeta mo i givim nambawan wetnes. Long en blong ol toktok blong hem, hem i tokbaot God olsem Jaj blong hem mo Man blong givim presen.—Job 31:35-40.
Elaehu i Toktok
8. ?Hu ya Elaehu, mo olsem wanem hem i soemaot respek mo fasin blong no fraet?
8 Yangfala man ya Elaehu i stap kolosap long hem, hem i wan laen blong pikinini blong Naho, Bus, taswe hem i famle blong Ebraham, fren blong Jeova. (Aesea 41:8) Elaehu i soem respek long ol olfala man taem hem i stap lesin long toktok blong tu defren saed blong bisnes ya. Be, hem i no fraet blong talem ol samting we oli rong long hem. Eksampel, hem i kros bigwan long Job taem i “stap talemaot se hem wan i stret bitim God.” Elaehu i kros moa long ol gyaman man ya blong leftemap tingting. Ol toktok blong olgeta i olsem we i leftemap God be i rili daonem hem taem oli tekem saed blong Setan. “Fulap long ol toktok” mo tabu speret we i pusum hem, Elaehu i wan wetnes blong Jeova we i no mekem i moa gud long wan man bitim narafala.—Job 32:2, 18, 21.
9. ?Olsem wanem Elaehu i talem smol se bambae Job i kamgud bakegen?
9 Job i wari moa blong pruvum se hem i wan stret man bitim we i leftemap stret fasin blong God. Samting we i kamaot, se hem i bin rao wetem God. Be taem we kolosap Job i ded, hem i soem smol se hem i kamgud bakegen. ?Samting ya i kamaot olsem wanem? Tingbaot, Elaehu i girap i talem se Jeova i mekem i gud long Job wetem mesej ya se: “!Bambae hem i no godaon long hol! !Mi faenem ransom finis! Letem bodi blong hem i kam yangfala olsem we long yangtaem blong hem. Letem hem i kasem paoa bakegen olsem long ol dei blong yangfala taem blong hem.”—Job 33:24, 25.
10. ?Job i mas kasem traem gogo kasem wanem mak, be yumi save sua long wanem samting from ol tok blong 1 Korin 10:13?
10 Elaehu i stretem Job taem hem i talem se man i no winim wan samting taem i laekem God mo i stap tru long Hem. Elaehu i talem se: “!I longwe long fasin blong tru God blong mekem nogud fasin, mo i longwe long fasin blong God ya we i gat olgeta paoa blong jajem man long fasin we i no stret! Hem bambae i givim presen long man blong wol stret long ol fasin blong man ya.” Job i kwik tumas blong leftemap stret fasin blong hem wan, be hem i mekem olsem from we i no gat naf save mo fasin luksave. Elaehu i ademap se: “Letem Job i kasem traem gogo kasem ful mak blong hem from ol ansa blong hem long medel blong ol man ya we oli laekem blong spolem man.” (Job 34:10, 11, 35, 36) Sem mak, i gat wan rod nomo blong yumi save soem bilif mo fasin blong yumi blong stap tru long God fulwan, hemia taem yumi kasem ‘traem gogo kasem ful mak blong hem.’ Be, Papa blong yumi long heven we i laekem yumi tumas bambae i no save letem ol traem oli bitim wanem we yumi naf blong winim.—1 Korin 10:13.
11. ?Taem yumi kasem traem we i nogud tumas, yumi mas tingbaot wanem?
11 Taem Elaehu i gohed, hem i soem bakegen se Job i stap tokbaot tumas stret fasin blong hem wan. I stret moa blong tokbaot Bigfala Man Ya We i Wokem yumi. (Job 35:2, 6, 10) Elaehu i talem se, God “bambae i no letem eni rabis man i laef, mo hem bambae i jajem olgeta we oli gat trabol.” (Job 36:6) I no gat man i save stanemap kwestin long saed blong rod we God i yusum mo talem se Hem i no bin mekem i stretgud. Hem i moa hae bitim we yumi save tingbaot, mo i no gat en blong ol yia blong hem. (Job 36:22-26) Taem yumi harem nogud long ol traem, tingbaot se God blong yumi we i stap laef olwe i stretgud mo bambae i givim presen long yumi from ol wok we yumi mekem blong presem hem.
12. ?Ol lastok blong Elaehu oli soemaot wanem long saed blong jajmen blong God long ol rabis man?
12 Taem Elaehu i toktok, i gat strong win mo tanda i stap kam. Taem i muf i kam kolosap, hat blong hem i stat jyajam mo i seksek. Hem i talem ol bigfala samting we Jeova i mekem mo i talem se: “Harem samting ya, O Job; stanap mo yu no muf mo tingbaot ol nambawan wok blong God.” Olsem Job, yumi nidim blong tingbaot ol nambawan wok blong God mo fraet mo ona long haenem blong hem. Elaehu i talem se, “Long saed blong God ya we i gat olgeta paoa, yumi no faenemaot hem. Hem i gat bigfala paoa; mo stret fasin blong jajem man mo bigfala stret fasin, hem bambae i no ting nating long olgeta. Taswe letem ol man i fraet long hem.” (Job 37:1, 14, 23, 24) Laswan tok blong Elaehu i mekem yumi tingbaot se bambae i no longtaem, taem God i mekem jajmen blong hem fulwan long ol rabis man, bambae hem i no ting nating long stret fasin blong jajem man, mo bambae i sevem olgeta we oli fraet long hem olsem ol man blong wosip mo ona long hem. !I gud tumas blong stap wetem ol man olsem we oli holem fasin ya blong stap tru long God, mo oli save Jeova olsem Hae King blong heven mo wol! Stanap strong longtaem olsem Job, mo neva letem Devel Setan i pulumaot yu long nambawan ples ya we yu stap long hem long medel blong bigfala hif blong ol man we oli glad.
Jeova i Ansa Long Job
13, 14. (a) ?Jeova i stat blong askem wanem long Job? (b) ?Wanem ol poen we yumi save lanem long ol narafala kwestin we God i askem long Job?
13 !Job i mas sapraes taem voes blong Jeova i kamaot long strong win mo tanda! Strong win mo tanda ya Jeova i mekem, i no olsem bigfala win we Setan i yusum blong spolem haos mo kilim ol pikinini blong Job. Job i no save toktok taem God i askem long hem se: “?Yu yu stap wea taem mi mi putum faondesen long wol ya? . . . ?Hu i putum bigfala ston long kona blong hem, taem ol sta blong moning oli singaot bigwan tugeta, oli glad, mo olgeta pikinini blong God oli stat singaot from we oli haremgud?” (Job 38:4, 6, 7) Jeova i traem Job wetem ol narafala kwestin long saed blong solwora, klaod we i kavremap hem olsem klos, stat blong laet taem san i kam antap, ol get blong ded, laet mo tudak, mo ol grup blong sta. Job i no save talem wan samting taem hem i askem se: “?Yu yu save nao ol loa blong heven?”—Job 38:33.
14 Ol narafala kwestin oli soem se bifo we God i wokem man mo givim paoa long hem blong lukaot long fis, ol pijin, ol anamol, mo ol laef samting blong graon, God i stap givim olgeta samting we oli nidim—i no gat eni help no advaes we i kamaot long man. Kwestin blong Jeova i go moa long saed blong ol laef samting olsem wael buluk, ostrij, mo hos. Hem i askem long Job se: “?Yu yu givim oda blong igel i flae i go antap mo blong i bildim bed blong hem antap?” (Job 39:27) !No gat! Tingbaot filing blong Job taem God i askem hem se: “?I stret we wan man blong lukaot mastik i rao wetem God ya we i gat olgeta paoa?” I no wan sapraes we Job i talem se: “!Yu luk! Mi mi nating nomo. ?Bambae mi ansa long yu olsem wanem? Mi mi blokem maot blong mi wetem han blong mi.” (Job 40:2, 4) From we Jeova i stret oltaem, sipos yumi kasem traem, we i save pulum yumi blong toktok agens long hem, yumi mas ‘blokem maot blong yumi wetem han blong yumi.’ Mo tu, ol kwestin blong God oli soemaot fasin blong hem we i hae olgeta, fasin ona, mo paoa, olsem hem i soemaot long ol samting we hem i wokem.
Behemot Mo Levaeatan
15. ?Oli tingbaot Behemot olsem wanem anamol, mo wanem sam long ol fasin blong hem?
15 Biaen Jeova i tokbaot Behemot, we i olsem hipopotamus. (Job 40:15-24) Anamol ya we i ‘kakae grin gras,’ i spesel from bigfala saes blong hem, bodi blong hem i hevi tumas, mo skin blong hem i strong. Stampa blong bigfala paoa blong hem, hemia, ol hip mo ol string blong bel blong hem. Ol bun blong leg blong hem oli strong olsem “ol paep blong kopa.” Behemot i no fraet long wora we i ron strong be i swim isi nomo agensem wora ya.
16. (a) ?Ol fasin blong Levaeatan i stret long wanem anamol, mo wanem sam samting long saed blong hem? (b) ?Paoa blong Behemot mo Levaeatan i save talem wanem long saed blong fasin blong mekem ol wok we Jeova i givim long yumi?
16 God i askem long Job tu se: “?Yu save pulum Levaeatan wetem huk blong fis, no yu save fasem tang blong hem wetem rop?” Fasin ya blong tokbaot Levaeatan i stret long krokodael. (Job 41:1-34) Bambae i no mekem pis wetem eniman, mo man we i waes i no save ting se hem i save pleplei wetem krokodael. Ol ara oli no save ronemaot hem, mo “i laf long spid blong spia.” Wael Levaeatan i mekem wora we i swim long hem i boel olsem pot long faea. Fasin ya we Levaeatan mo Behemot oli gat bigfala paoa bitim Job i halpem hem blong mekem tingting blong hem i stap daon. Yumi tu i mas luksave wetem tingting daon se yumi no gat bigfala paoa. Yumi nidim blong God i givim waes mo paoa long yumi blong blokem ol tut blong Setan, Snek ya, mo mekem wok blong Jeova fulwan.—Filipae 4:13; Revelesen 12:9.
17. (a) ?Olsem wanem Job i “luk God”? (b) ?Ol kwestin we Job i no save ansa long olgeta, oli pruvum wanem, mo olsem wanem samting ya i save halpem yumi?
17 Wetem fasin we i stap daon fulwan, Job i luksave rong tingting blong hem mo i talem se hem i bin toktok be i no gat save. Be, hem i talemaot bilif blong hem se bambae i “luk God.” (Job 19:25-27) ?Olsem wanem samting ya i save kamaot, from we i no gat man i save luk Jeova mo stap laef? (Eksodas 33:20) I tru, Job i luk paoa blong God, i harem tok blong God, mo ae blong tingting blong hem i open blong luksave trutok long saed blong Jeova. Taswe Job ‘i tingtingbak long ol toktok we i bin talem mo i tanem tingting blong hem long smok blong graon mo ases.’ (Job 42:1-6) Ol kwestin ya we hem i no save ansa long olgeta i pruvum paoa blong God mo i soem we man i nating nomo, nating se wan man i wosip fulwan long Jeova olsem Job. Samting ya i givhan long yumi blong luk se ol intres blong yumi oli no mas impoten moa bitim fasin ya blong mekem nem blong Jeova i tabu mo fasin ya blong sapotem bigfala paoa blong hem blong rul. (Matyu 6:9, 10) Faswan wari blong yumi i blong stap tru long Jeova mo stap ona long nem blong hem.
18. ?Ol gyaman man ya blong leftemap tingting blong Job oli nidim blong mekem wanem?
18 ?Olsem wanem long saed blong ol gyaman man ya blong leftemap tingting we oli mekem olsem se oli stretgud olgeta? I stret nomo sipos Jeova i bin kilim i ded Elifas, Bildad, mo Sofa from we oli no talem trutok long saed blong hem, olsem we Job i bin talem. God i talem se, “Yufala i tekem seven buluk mo seven man sipsip mo go long man blong mi Job, mo yufala i mas givim sakrifaes long saed blong yufala; mo man blong mi Job bambae hem wan i prea from yufala.” Trifala ya oli mas mekem olgeta oli stap daon blong obei. Job we i stap tru long God i mas prea from olgeta, mo Jeova i agri long prea blong hem. (Job 42:7-9) ?Be olsem wanem long waef blong Job, we i traem fosem hem blong tok nogud long God mo ded? I luk olsem se God i sore long hem, nao hem i joengud bakegen wetem Job.
Ol Nambawan Promes Oli Givim Hop Long Yumi
19. Long saed blong Job, ?olsem wanem Jeova i soemaot se paoa blong hem i bitim paoa blong Devel Setan?
19 Taem Job i no moa wari long ol samting we hem i stap harem nogud from, mo i kam strong bakegen long ol wok blong God, Jeova i jenisim ol samting long laef blong hem. Afta we Job i prea from trifala ya, God ‘i jenisim laef ya we Job i stap kalabus long hem’ mo i givim ‘dabol long olgeta samting we hem i bin gat.’ Jeova i soemaot paoa blong Hem we i bitim Devel Setan taem hem i stopem sik we Setan i mekem long Job mo i mekem merikel blong Job i kamgud bakegen. Mo tu God i agensem ol dimon mo i holemtaet olgeta taem i raonem Job bakegen wetem ol enjel blong Hem.—Job 42:10; Ol Sam 34:7.
20. ?Long ol wanem rod Jeova i givim presen mo i blesem Job?
20 Ol brata mo sista blong Job mo olgeta we oli savegud hem bifo, oli kam blong kakae wetem hem, soem sore long hem, mo leftemap tingting blong hem long ol trabol we Jeova i letem blong hem i kasem. Wanwan long olgeta i givim mane mo gol ring long Job. Jeova i blesem Job long en bitim long stat, taswe hem i gat 14,000 sipsip, 6,000 kamel, 2,000 buluk, mo 1,000 woman dongki. Mo tu Job i gat seven boe mo tri gel bakegen, sem namba ya we hem i bin gat fastaem. Ol gel blong hem—Jemaema, Kesaea, mo Keren-hapak—oli naes bitim ol narafala woman long kantri ya, mo Job i givim sam samting we hem i gat long olgeta olsem hem i givim long ol brata blong olgeta. (Job 42:11-15) Antap moa, Job i laef long 140 yia moa, mo i luk fo laen we oli kamaot long hem. Tok ya i finis i se: “I no longtaem Job i ded, i olfala mo i haremgud long ol dei blong hem.” (Job 42:16, 17) Laef blong hem i longfala moa from wan merikel blong Jeova God.
21. ?Olsem wanem store blong Baebol long saed blong Job i halpem yumi, mo yumi mas gat strong tingting blong mekem wanem?
21 Tok blong Baebol long saed blong Job i mekem yumi lukaotgud moa long ol trik blong Setan mo i halpem yumi blong luk olsem wanem fasin blong rul long heven mo wol ya i joen long fasin blong man blong stap tru long God. Olsem Job, olgeta we oli laekem God bambae oli kasem traem. Be yumi save stanap strong olsem we Job i mekem. Long en blong ol trabol blong hem, hem i gat bilif mo hop, mo hem i kasem plante presen. Olsem ol man blong Jeova tede, yumi gat trufala bilif mo hop. !Bigfala Man ya blong givim presen i putum wan nambawan hop long fored blong yumi wanwan! Sipos olgeta ya we tabu speret i makemaot olgeta oli tingbaot oltaem presen blong laef long heven long fyuja, samting ya bambae i halpem olgeta blong wosip tru long God long ful laef blong olgeta long wol. Plante man we oli gat hop blong laef long wol ya long fyuja bambae oli no save ded, be olgeta we oli ded bambae oli kasem presen ya blong laef bakegen long Paradaes long wol wetem Job. Wetem ol trufala hop olsem long hat mo tingting, olgeta we oli laekem God oli mas soemaot se Setan i man blong gyaman taem oli stanap strong long saed blong Jeova olsem ol man we oli holemtaet stret fasin mo oli sapotem long trufala fasin hae rul blong hem long ful wol.
?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?
◻ ?Wanem sam poen we Job i talem long laswan ansa blong hem long ol gyaman man ya blong leftemap tingting blong hem?
◻ ?Olsem wanem Elaehu i pruvum se hem i wan wetnes blong Jeova we i mekem i sem mak long olgeta man?
◻ ?Wanem sam kwestin we God i askem long Job, mo oli gat wanem paoa long hem?
◻ ?Olsem wanem ol tok long saed blong Job long Baebol oli halpem yu?
[Tok blong pija long pej 18]
Tok blong Jeova long saed blong Behemot mo Levaeatan i halpem Job blong putum hem wan i stap daon