Oli Joengud Tugeta Long Lav
“Oli joengud tugeta long lav.”—KOLOSI 2:2, NW.
1, 2. ?Wanem paoa i mekem se ol man oli no joengud tede?
!LESIN! Wan bigfala voes i kamaot long heven i talem se: “Sore tumas long yu, graon, mo long yu, solwora. From we Setan i kamdaon finis long yufala, mo hem i kros tumas, from we i save, i gat smol taem nomo blong hem i stap yet.” (Revelesen 12:12) Evri yia mesej ya i stap kam nogud moa long olgeta man long wol.
2 Man ya we i stap agensem Jeova bigwan, longtaem finis we ol man oli save hem, olsem man we i agensem man (Setan) mo man we i stap spolem nem blong ol narafala man (Devel). !Be naoia man ya blong gyaman i mekem wan narafala nogud wok—hem i kam wan god we i hanggri! ?From wanem? From we Maekel mo ol enjel blong hem, oli mekem faet long heven long 1914 mo oli sakemaot hem long heven. (Revelesen 12:7-9) Devel Setan i save se hem i gat smol taem nomo, blong mekem se tok we hem i sakem long fes blong God i kamtru; yes, blong pulum ol man oli aot long wosip blong God. (Job 1:11; 2:4, 5) From we hem i no gat ples blong ronwe i go long hem, hem mo ol dimon blong hem oli olsem hif blong ol bi we oli hanggri, oli kamaot oli kros tumas mo oli mekem bighaf blong ol man oli no stap kwaet.—Aesea 57:20.
3. ?Wanem i kamaot from we oli sakemaot Setan long heven long taem blong yumi?
3 Ol samting ya we oli stap kamaot we ol man oli no save luk, oli eksplenem from wanem fasin blong laef blong ol man i stap kam moa nogud. Samting ya i soemaot tu, se nating se ol man oli traehad blong fiksimap trabol blong ol nesen we oli stap seraot, oli no save winim. Ol laen mo ol grup blong ol man we oli folem sem kastom oli stap agensem olgeta. From samting ya, plante milyan man oli no moa gat haos mo ol man oli ronwe long ples blong olgeta. !Yumi no sapraes se fasin blong brekem loa i kam antap bitim mak! Olsem Jisas i talem, ‘Bighaf blong ol man bambae oli no moa laekem God.’ Long olgeta ples we yumi lukluk long hem, ol man oli no stap kwaet from we i no gat lav mo ol man oli no moa joengud tugeta long evri ples.—Matyu 24:12.
4. ?From wanem ol man blong God oli stap long denja?
4 Taem yumi luk ol samting we oli stap kamaot long wol, prea we Jisas i mekem from ol man blong hem i kam impoten tumas: “Mi mi no askem long yu blong yu tekemaot olgeta long wol ya. Mi wantem blong yu blokem prapa man nogud ya Setan i no kam spolem olgeta, yu holem olgeta oli sef. Olsem we mi mi no man blong wol ya, olgeta ya tu oli no man blong wol ya.” (Jon 17:15, 16) Tede, “rabis man ya” i kros tumas mo hem i agensem olgeta ya “we oli stap obei long ol loa blong God, mo we oli stap holem trutok we Jisas i wetnes long hem se i tru.” (Revelesen 12:17) Sipos Jeova i no lukaotgud mo i no keagud long ol Wetnes blong hem, bambae olgeta oli ded. Laef blong yumi i dipen long fasin ya blong yusum gud ol samting we God i mekem blong lukaotgud long yumi long saed blong speret mo blong mekem yumi harem gud. Samting ya i minim tu, se yumi mas wok wetem paoa blong Hem, tru long Kraes, olsem aposol Pol i talem long Kolosi 1:29.
5, 6. ?Wanem filing blong aposol Pol long saed blong ol Kristin long Kolosi, mo from wanem stampa tok blong 1995 i gud tumas?
5 Pol i laekem ol brata blong hem blong Kolosi, nating se hem i neva luk olgeta. Hem i talem long olgeta se: “Mi wantem blong yufala i kasem save olsem wanem mi tingting tumas long yufala.” (Kolosi 2:1, The New Testament in Modern English, we J. B. Phillips i raetem) From we ol man blong Jisas oli no haf blong wol ya, “rabis man ya” bambae i stap traem blong spolem fasin joengud blong ol brata taem i stap givimaot speret blong wol ya long olgeta. Nyus ya we Epafras i karem long Kolosi i soemaot se samting ya i bin kamaot bigwan.
6 Intres we Pol i gat long ol Kristin brata blong hem, hemia se: “oli joengud tugeta long lav.” Ol tok blong hem oli gat spesel mining tede, long wol ya we i fulap wetem fasin seraot mo fasin ya blong no laekem ol man. Sipos yumi folem advaes blong Pol, bambae yumi haremgud long fasin kea blong Jeova. Bambae speret blong hem i gat paoa long laef blong yumi, mo i halpem yumi blong blokem ol traem blong wol ya. !Advaes ya i waes tumas! Taswe, Kolosi 2:2 bambae i stampa vas blong yumi long 1995.
7. ?Wanem fasin joengud tugeta i mas stap long medel blong ol tru Kristin?
7 Long wan leta we aposol Pol i raetem i go fastaem long ol man Korin, hem i yusum bodi blong man olsem wan pija tok. Hem i raetem se “ol haf blong bodi blong yumi oli no save seraot” long kongregesen blong ol Kristin we tabu speret i makemaot olgeta be “evri haf blong bodi i mas lukaot gud blong givhan long ol narafala haf blong bodi.” (1 Korin 12:12, 24, 25) !Pija tok ya i nambawan! Ol haf blong bodi blong yumi, oli joen wetem ful bodi blong yumi. Samting ya i tru tu long saed blong ol brata blong yumi we oli stap joengud long olgeta ples long wol, hemia olgeta we tabu speret i makemaot olgeta mo ol milyan we oli gat hop blong laef long paradaes long wol ya. !Yumi no save seraotem yumi long bodi blong ol Kristin blong stap yumi wan! Tru long kraes, speret blong God i stap wok long yumi from fasin joengud blong yumi wetem ol brata blong yumi.
Fasin Joengud i Laenap Wetem Save
8, 9. (a) ?Wanem impoten samting we i save givhan long yumi, blong mekem fasin joengud tugeta i stap long kongregesen? (b) ?Olsem wanem yu yu kasem save long Kraes?
8 Wan long ol samting we Pol i soemaot hemia se fasin joen tugeta blong ol Kristin i joen long save, speseli save long saed blong Kraes. Pol i talem se ol Kristin oli mas “joengud tugeta long lav, blong oli kasem olgeta hae samting long fulmak blong waes fasin blong olgeta, blong oli kasem wan stret save blong tok haed blong God, se Kraes.” (Kolosi 2:2, NW) Yumi kasem save—ol samting—long taem ya we yumi stat blong stadi Tok blong God. Blong kasem save olsem wanem plante long ol samting ya oli stret long plan blong God, yumi mas kasem save impoten wok ya blong Jisas. “Long hem nao, hem i haedemgud olgeta rij samting blong waes mo stret save.”—Kolosi 2:3, NW.
9 ?Hemia tingting blong yu long saed blong Jisas mo wok blong hem long plan blong God? Plante man long Krisendom oli kwik blong tokbaot Jisas, oli talem se oli akseptem hem mo oli sef finis. ?Be oli savegud hem? No gat, from we plante long olgeta oli bilif long tijing blong Triniti we i no stap long Baebol. Yu save trutok long saed blong samting ya, be tu, yu kasem stret save long wanem Jisas i talem mo i mekem. Plante milyan man oli kasem help blong kasem save moa long Jisas, taem oli stadi long buk ya Man We i Hae Moa Long Olgeta Man. Yes yumi nidim blong gohed blong mekem save blong yumi i kam moa dip long saed blong Jisas mo ol rod blong hem.
10. ?Long wanem rod yumi save kasem save we i haed?
10 Tok ya se “olgeta rij samting blong waes mo stret save” oli “haedemgud” long Jisas i no min se hemia ol save we yumi no save kasem. Be, i olsem wan mangganis we i stap long klia ples. Yumi no nidim blong lukaotem long wan bigfala eria blong save weples blong stat digim. Yumi save finis—stret save i stat wetem wanem we Baebol i talem long saed blong Jisas Kraes. Taem yumi kasem save moa long wok blong Jisas blong mekem plan blong Jeova i kamtru fulwan, yumi kasem olgeta rij samting blong trufala waes mo stret save. Taswe yumi nidim blong go dip moa, blong karemaot ol sas samting ya mo ol samting we oli gud tumas long ples ya we yumi digim finis.—Proveb 2:1-5.
11. ?Taem yumi tingting dip long Jisas, olsem wanem yumi kasem save mo kam waes moa? (Yusum eksampel blong Jisas we i wasem leg blong ol disaepol, no yusum ol narafala eksampel.)
11 Eksampel, yumi save se Jisas i wasem leg blong ol aposol blong hem. (Jon 13:1-20) ?Yumi tingting dip long wanem samting we hem i tijim mo fasin we hem i soemaot? Taem yumi mekem olsem, yumi save kasem ol rij samting blong waes we i save givhan long yumi—yes, i pusum yumi—blong jenisim fasin blong yumi blong wok wetem wan brata no wan sista, we longtaem finis fasin blong hem i mekem yumi kros. No taem oli givim wan wok long yumi we yumi no laekem tumas, fasin blong yumi i jenis afta we yumi kasem save fulwan long Jon 13:14, 15. Hemia olsem wanem waes mo save i gat paoa long yumi. ?Wanem samting i save kamaot long ol narafala, taem yumi mekem ol save ya we yumi stap kasem long saed blong Kraes, i wok long laef blong yumi? Maet ol sipsip bambae oli ‘joengud tugeta moa long lav.’a
Samting Blong Pulum Man i Save Spolem Fasin Joengud
12. ?Yumi mas lukaotgud long wanem save?
12 Sipos stret save i givhan long yumi ‘blong stap joengud tugeta long lav,’ ?wanem samting i kamaot from “save we i gyaman’ ”? Defren olgeta—i gat raorao, fasin blong no agri, mo oli go longwe long fasin blong bilif. Olsem we Pol i givim woning long Timote, yumi tu i mas agensem save we i gyaman. (1 Timote 6:20, 21) Pol i raetem tu se: “Mi mi talem samting ya long yufala, blong i no gat man i trikim yufala from sam strong fasin blong tingting. Yufala i lukaot: I no mas gat wan man we i tekem yufala olsem wan samting we hem i stilim. Man olsem i save yusum ol waes tok mo sam swit tok we oli emti nomo, we ol tok ya oli stret long ol kastom blong ol man, oli stret tu long ol stampa samting blong wol, be oli no laenap long Kraes.”—Kolosi 2:4, 8, NW.
13, 14. (a) ?From wanem i gat denja long saed blong save blong ol brata long Kolosi? (b) ?From wanem tede sam oli save filim se oli no kasem semfala problem ya?
13 Raonabaot long ol Kristin blong Kolosi, save we i gyaman i gat paoa we i blong trikim man. Plante insaed mo raon long Kolosi, oli tinghae long ol waes tok blong ol man Grik. I gat ol man Jyu tu we oli wantem ol Kristin blong kipim Loa blong Moses, olsem ol dei blong mekem lafet mo ol loa long saed blong kakae. (Kolosi 2:11, 16, 17) Pol i no blokem ol brata blong hem blong oli no kasem trufala save, be oli mas lukaotgud se bambae man i no tekem olgeta olsem wan samting we hem i stilim, taem oli yusum ol strong fasin blong tingting blong pusum olgeta blong karemaot ol wok mo ol tingting blong man long saed blong laef. Yu save kasem save se, sipos sam long kongregesen oli putum tingting mo ol disisen blong olgeta i stap long ol tingting long saed blong laef we i no kamaot long Baebol, bambae samting ya i agensem fasin joengud tugeta mo lav we i stap long medel blong ol memba blong kongregesen.
14 ‘Yes,’ maet yu ting se, ‘Mi luksave denja ya we ol man Kolosi oli fesem, be ol tingting ya blong ol man Gris i no save kasem mi, olsem sol we i no save ded no triniti god; mo mi no luk se i gat denja blong mi foldaon bakegen long trap blong ol hiten holide blong ol gyaman skul we mi bin ronwe long olgeta finis.’ Oraet. I gud blong bilif strong long ol trutok we oli hae moa, we God i talemaot tru long Jisas mo we oli stap long Baebol. Be ating, ?ol waes tok blong man no ol tingting blong ol man we i stap olbaot tede, oli save spolem yumi?
15, 16. ?Wanem tingting long saed blong laef we i gat paoa long tingting blong ol Kristin?
15 Fasin ya blong folem ol waes tok blong man i stap long taem finis: “Hem i promes finis blong kam be hem i stap wea? Ol papa blong yumi oli ded finis, be evri samting oli stap gohed sem mak olsem bifo nomo.” (2 Pita 3:4, The New English Bible) Tingting ya i save kamaot long ol narafala tok, be i sem mak nomo. Eksampel, wan man i save talem se, ‘long bifo, taem mi stat lanem trutok, en blong wol i stap “kolosap nomo.” Be i no kamaot yet, mo ?hu ya i save wetaem bambae i kam?’ I tru se, i no gat man i save wetaem bambae en i kam. Be, luk tingting ya we Jisas i tokbaot se: “Yufala i mas lukaot gud, oltaem yufala i mas rere, from we yufala i no save taem ya we olgeta samting ya bambae oli kam.”—Mak 13:32, 33.
16 !Bambae i denja tumas blong karem tingting ya se, from we yumi no save wetaem bambae en i kam, yumi mas plan blong kam rij mo kasem wan laef we oli talem se i “stret”! Toktok ya i save kamaot long tingting ya se, ‘Mi save tekem ol rod we i save letem mi (no ol pikinini) blong gat gudfala wok we bambae oli kasem gudfala mane from mo bambae i save mekem mi harem gud long wan gudfala laef. Yes, bambae mi go long ol Kristin miting mo joen long wok blong prij, be mi no gat risen blong traehad mi wan no mekem bigfala sakrifaes.’—Matyu 24:38-42.
17, 18. ?Jisas mo ol aposol blong hem oli talem se yumi mas gat wanem tingting?
17 Yumi no save haedem se Jisas mo ol aposol blong hem oli soemaot se yumi mas laef wetem tingting ya blong hareap blong talemaot gud nyus, taem yumi hadwok tumas mo wantem mekem ol sakrifaes. Pol i raetem se: “Nao mi mi talem samting ya long yufala, ol brata, se: Taem we i stap yet i sot nomo. Taswe olgeta we oli gat woman, oli mas kam olsem we oli no gat, . . . mo olgeta we oli pem sam samting, oli mas kam olsem olgeta we oli no gat wan samting. Mo olgeta we oli stap yusum wol, oli mas kam olsem olgeta we oli no stap yusum tumas wol ya. From we fasin blong wol ya i stap jenis.”—1 Korin 7:29-31, NW; Luk 13:23, 24; Filipae 3:13-15; Kolosi 1:29; 1 Timote 4:10; 2 Timote 2:4; Revelesen 22:20.
18 Pol i no talem se mak we yumi mas gat i wan gudfala laef, be defren olgeta, tabu speret i pusum hem blong raetem se: “From we taem yumi kam long wol, yumi no karem wan samting i kam, mo bambae yumi no save karem wan samting i aot long wol tu. Taswe sipos yumi gat kakae mo klos blong yumi, hemia i naf, yumi save harem gud wetem ol samting ya. . . . Yu mas faet long gudfala faet ya blong bilif. Yu mas holemtaet laef ya we i no save finis. Laef ya, God i singaot yu finis blong yu kasem mo yu mekem finis gudfala wok blong talemaot long open ples, long fes blong plante wetnes.”—1 Timote 6:7-12, NW.
19. ?Samting ya i mekem wanem long kongregesen taem olgeta we oli stap long hem, oli akseptem tingting we Jisas i leftemap long saed blong laef?
19 Taem kongregesen i gat ol Kristin we oli strong blong ‘soemaot nambawan fasin ya blong talemaot gud nyus,’ fasin blong joengud i kamaot stret. Oli no gat tingting ya se, ‘Yu gat plante samting we i naf blong plante yia, yu save spel, yu save kakae, yu save dring, yu save gat hapi taem blong olwe nomo.’ (Luk 12:19) Be, oli joengud tugeta, long sem hadwok, oli wantem mekem sakrifaes blong joen fulwan long wok ya we bambae oli neva mekem bakegen.—Skelem wetem Filipae 1:27, 28.
Lukaot Gud From Sam Strong Fasin Blong Tingting
20. ?Wanem narafala samting we i save trikim ol Kristin?
20 Yes, i gat ol narafala rod we ‘ol rao blong pulum tingting no ol emti trik’ we i laenap wetem ‘fasin joengud tugeta long lav’ oli save trikim ol Kristin. Branj ofis blong Watch Tower Society long Jemani i raetem se: “Wan bisnes i mekem raorao i kamaot, sam pablisa mo ol elda tu oli sapotem defren saed mo oli raorao from wan kaen meresin we wan brata i yusum.” Oli ademap se: “From we i gat plante rod we oli yusum mo plante man we oli sik, hemia wan samting we i save mekem rao i kamaot, mo sipos kaen meresin ya i laenap wetem wok blong kleva i save kam denja.”—Efesas 6:12.
21. ?Olsem wanem wan Kristin i save lusum stret rod blong lukluk long wan problem tede?
21 Ol Kristin oli wantem stap laef mo gat gud helt blong oli save wosip long God. Be tede, yumi stap kam olfala mo sik from we yumi no stret gud olgeta. Yumi mas tingting strong long stret ansa blong problem ya, blong yumi wan mo ol narafala, bitim we yumi talem strong ol kwestin long saed blong helt. (1 Timote 4:16) Ansa blong problem ya Kraes i stampa blong hem, long sem fasin hem i stampa blong advaes blong Pol i go long ol man Kolosi. Be tingbaot, Pol i soemaot se samfala oli save kam wetem “sam strong fasin blong tingting” oli pulumaot yumi long Kraes, i go long ol rod blong faenemaot nem blong sik, lukaotgud long sik, no ol fasin blong kakae.—Kolosi 2:2-4.
22. ?Wanem stret fasin yumi mas gat taem plante man oli tokbaot ol rod blong faenem sik mo meresin blong hem?
22 Ol man long wol oli kasem fulap toktok long radyo mo nyuspepa blong mekem se ol man oli wantem pem ol defren meresin blong faenemaot mo blong winim ol sik. Ol man oli luksave mo yusum bigwan sam long ol samting ya; sam narafala oli tok nogud no oli no trastem olgeta.b Hemia i bisnes blong wan wan man, blong jusum wanem we bambae hem i mekem long helt blong hem. Be olgeta we oli akseptem advaes blong Pol long Kolosi 2:4, 8 bambae i protektem olgeta agens long trik ya from “sam strong fasin blong tingting” no “ol swit tok we oli emti nomo” we i lidim plante man we oli no gat hop blong Kingdom, oli no gat hop blong kam gud bakegen. Sipos wan Kristin i bilif se meresin ya i gud long hem, hem i no mas talemaot samting ya long ol Kristin brata, from we bambae ol man oli save tokbaot mo rao i save kamaot from. Hem i save soemaot se hem i tinghevi long nambawan fasin ya blong joengud tugeta long kongregesen.
23. ?From wanem yumi mas glad?
23 Aposol Pol i talem se fasin joengud blong ol Kristin i stampa blong trufala glad. Long taem blong hem namba blong ol kongregesen oli smol moa bitim tede. Be hem i save raet i go long ol man Kolosi se: “Tru ya, mi mi no stap wetem yufala long bodi blong mi, be mi mi stap wetem yufala long speret. Mi mi haremgud mo mi lukluk we yufala i stap wok long stret fasin, mo mi mi lukluk we bilif blong yufala i strong long Kraes.” (Kolosi 2:5, NW) !Yumi glad tumas! Yumi save luk trufala pruf blong fasin joengud, gudfala oda, mo strong bilif long kongregesen blong yumi, samting ya i soemaot fasin blong ol man blong God we i stap kamaot long olgeta ples long wol. Taswe long sotfala taem ya we i stap, yumi wanwan i mas wantem blong “joengud tugeta long lav.”
[Ol futnot]
a Nating se i gat plante store we yumi save lanem samting from, luk wanem we yu yu save lanem long saed blong Jisas, we i save mekem kongregesen blong yu i joengud from ol eksampel ya: Matyu 12:1-8; Luk 2:51, 52; 9:51-55; 10:20; Hibrus 10:5-9.
b Lukluk Wajtaoa, (Engglis, Jun 15, 1982; Franis, Septemba 15, 1982) pej 22-9.
?Yu Yu Tingbaot?
◻ ?Wanem vas blong yia 1995 blong ol Wetnes blong Jeova?
◻ ?From wanem ol Kristin blong Kolosi oli nidim blong joengud tugeta long lav, mo from wanem yumi mas mekem i sem mak tede?
◻ ?Wanem nogud tingting long saed blong laef we ol Kristin oli mas agensem tede?
◻ ?From wanem ol Kristin oli mas lukaotgud from sam strong fasin blong tingting long saed blong helt mo ol rod blong faenem sik we oli save trikim olgeta?
[Tok blong pija long pej 17]
?Plan blong yu long fyuja i laenap wetem taem ya we Jisas i stap finis?