!Yu Yu Sas Long Ae Blong God!
“Mi mi laekem yu wetem wan lav we i no save finis. From samting ya, mi mi pulum yu wetem kaengud fasin.”—JEREMAEA 31:3.
1. ?Olsem wanem fasin blong Jisas long ol man long taem blong hem, i defren long fasin blong ol Farisi?
OL MAN oli save luk fasin ya long ae blong hem. Man ya Jisas, i defren olgeta long ol lida blong skul blong olgeta. Hem i rili kea. Hem i sore long ol man ya from we oli olsem “sipsip we oli no gat man blong lukaot long olgeta.” (Matyu 9:36) Wok blong ol lida blong skul blong olgeta i blong lukaot long ol sipsip wetem lav, folem fasin blong God we i gat bigfala lav mo sore. !Be, defren olgeta, oli luk nogud long ol man nating, olsem we oli ol man olbaot nomo—mo oli talem se God i kros long olgeta finis!a (Jon 7:47-49; skelem Esikel 34:4.) I klia se, tingting ya we i no stret mo i no kamaot long Baebol, hem i defren olgeta long tingting we Jeova i gat long ol man blong hem. Hem i talem long nesen blong hem, Isrel se: “Mi mi laekem yu wetem wan lav we i no save finis.”—Jeremaea 31:3.
2. ?Olsem wanem trifala fren blong Job oli traem pulum hem blong tingting se hem i olsem nating nomo long ae blong God?
2 Be, ol Farisi ya oli no ol faswan man we oli traem pulum ol sipsip, we Jeova i laekem olgeta tumas, blong bilif se oli olsem nating nomo. Tingbaot eksampel blong Job. Long ae blong Jeova hem i stret mo i no gat rong. Be trifala “man blong leftemap tingting” oli traem talem se Job i wan man nogud, wan rabis man blong tanem baksaed long God, mo bambae i mas ded we i no livim wan samting blong soem se hem i bin laef samtaem. !Oli tok strong se God i no save tinghae long eni stretfasin blong Job, from we God i no stap trastem ol enjel blong hem tu, mo se Hem i stap luk heven olsem we i doti nomo!—Job 1:8; 4:18; 15:15, 16; 18:17-19; 22:3.
3. ?Tede Setan i stap yusum wanem blong traem mekem ol man oli ting se oli olsem nating nomo, mo se i no gat man we i laekem olgeta?
3 Tede, Setan i stap yusum ‘gyaman trik ya’ yet. Hem i traem blong mekem ol man oli ting se i no gat man i laekem olgeta mo se oli olsem nating nomo. (Efesas 6:11) I tru se, plante taem hem i yusum flas tingting blong ol man blong pulum olgeta blong oli foldaon. (2 Korin 11:3) Be hem i laekem tu, blong daonem respek we man i gat long hem wan, sipos hem i luk se i isi blong pulum man ya long rod ya. Samting ya i tru moa naoia, long ‘ol las dei’ we yumi stap long olgeta. Plante man tede oli gruap long ol famle we ol memba blong olgeta oli ‘no gat sore.’ Evri dei, plante man oli mas joen wetem ol man we oli gat raf fasin, we oli tingbaot olgeta nomo, mo we oli stronghed. (2 Timote 3:1-5) Taem wan man olsem i fesem plante yia we ol man oli mekem nogud long hem, oli seraot long hem from defren kala no kantri, oli no laekem hem nating, mo oli tok nogud long hem blong spolem hem, olgeta samting ya oli save mekem hem i ting se hem i nating nomo mo se i no gat man we i laekem hem. Wan man i raetem se: “Mi no moa filim se mi laekem eni man mo se eni man i laekem mi. Mi faenem i had tumas blong bilif se God i kea long mi.”
4, 5. (a) ?From wanem tingting ya se yumi olsem nating nomo, i agensem tok blong Baebol? (b) ?Wanem denja i save kamaot sipos yumi bilif se olgeta traehad blong yumi oli olsem nating nomo?
4 Tingting ya se yumi olsem nating nomo, i olsem wan naef we i stikim stampa blong ol trutok blong Baebol, hemia tijing blong ransom sakrifaes. (Jon 3:16) Sipos God i rere blong pem wan bigfala praes olsem—gudfala laef blong stret Pikinini blong hem—blong pemaot wan rod blong yumi save laef blong olwe, samting ya i soem se Hem i rili laekem yumi. !Yumi rili sas long ae blong Hem!
5 !Antap moa, tingting ya se God i no laekem yumi, mo se olgeta wok blong yumi oli no impoten long hem, i rili save mekem tingting i foldaon! (Skelem Proveb 24:10.) Tingting ya we i no stret, i save mekem se taem yumi kasem toktok we i blong leftemap tingting mo i blong halpem yumi blong go moa long wok blong God sipos yumi save mekem olsem, long tingting blong yumi tok ya i save kam olsem tok blong daonem yumi nomo. Maet i luk olsem we ol toktok ya oli laenap wetem samting we yumi tingting strong long hem finis, se olgeta samting we yumi mekem oli no naf.
6. ?Wanem beswan samting we i save winim ol nogud tingting we yumi gat long yumi wan?
6 Sipos yu harem se yu gat ol filing olsem we oli no stret, no letem tingting blong yu i foldaon. Plante long yumi, samtaem yumi mekem i strong tumas long yumi wanwan. Mo rimemba se, Tok blong God i stap blong ‘mekem ol samting oli stret bakegen’ mo blong ‘brekem daon ol rong tingting we oli olsem ol strongfala haos.’ (2 Timote 3:16; 2 Korin 10:4) Aposol Jon i raetem se: ‘From samting ya, bambae yumi save we yumi man blong trutok. Mo yumi save mekem hat blong yumi i strong long fes blong God, i nomata wanem tok we hat blong yumi i stap talem blong jajem yumi, from we God i hae moa long hat blong yumi, mo hem i save evri samting.’ (1 Jon 3:19, 20) Naoia bambae yumi tingbaot tri samting we Baebol i tijim yumi long olgeta, blong soem se yumi sas long ae blong Jeova.
Yu Yu Sas Long Ae Blong Jeova
7. ?Olsem wanem Jisas i tijim ol Kristin se oli sas long ae blong God?
7 Faswan samting, Baebol i tijim yumi stret se evri man wanwan i sas long ae blong God. Jisas i talem se: “Ol smosmol pijin ya [sparo] we ol man oli stap salem olgeta, sikiste sen long faef, be i no gat wan long olgeta we God i fogetem hem samtaem. Ol hea blong hed blong yufala be hem i kaontem evriwan finis. Yufala i no fraet. Long fes blong hem, yufala i gud tumas, i winim plante smosmol pijin ya.” (Luk 12:6, 7) Long taem bifo, praes blong ol smosmol pijin ya we oli kolem sparo, i daon moa long ol narafala pijin we oli stap salem blong kakae. Nating se i olsem, i no gat wan long olgeta we Man blong Wokem evri samting, i no tingbaot. Nao samting ya i givhan long yumi blong luksave wan narafala bigfala samting: Long saed blong ol man—we oli sas moa—God i save evri samting. !Olsem we hem i kaontem evri hea long hed blong yumi!
8. ?From wanem yumi save se tingting ya we Jeova i save kaontem olgeta hea long hed blong yumi oli tru?
8 ?Hem i kaontem ol hea blong man? Sipos yu ting se poen ya long pijatok blong Jisas i no save tru, traem tingbaot: God i save rimemba olgeta samting long saed blong ol man we oli mekem wok blong hem, taswe hem i naf blong mekem olgeta oli laef bakegen long ded. Hem i save wokem wan nyufala bodi we i sem mak bakegen long hemia we man ya i gat fastaem. Mo sem mak olsem fastaem, hem i save putum ol smosmol samting long blad blong man ya we oli mekem se hem i defren long ol narafala man. Mo hem i save putumbak long hed blong hem ol tingting mo ekspiryens blong hem bifo. !Taem yumi tingtinggud long ol samting ya, yumi luksave se i isi nomo blong Jeova i kaontem ol hea blong yumi (we i gat raonabaot 100,000 long hed blong yumi)!—Luk 20:37, 38.
?From Wanem Jeova i Ting Se Yumi Sas?
9. (a) ?Wanem sam fasin we oli sas long ae blong Jeova? (b) ?From wanem yu ting se ol fasin ya oli sas long tingting blong hem?
9 Seken samting, Baebol i tijim yumi wanem ol fasin blong yumi we Jeova i ting se oli sas. Blong talem long klia tok, hem i haremgud tumas long olgeta gudfala fasin mo traehad blong yumi. King Deved i talem long boe blong hem Solomon, se: “Jeova i stap luklukgud long hat blong olgeta man, mo hem i save evri tingting we i stap pulum olgeta.” (1 Kronikel 28:9) !Taem God i stap luklukgud long hat blong ol bilyan man long wol ya we i raf, mo i fulap long fasin blong no laekem narafala, ating hem i glad tumas taem hem i faenem wan hat we i laekem pis, trutok, mo stretfasin! (Skelem Jon 1:47; 1 Pita 3:4.) ?Olsem wanem nao, taem God i faenem wan hat we i fulap long lav blong hem, we i stap traehad blong save hem, mo i stap serem ol save ya wetem ol narafala? Long Malakae 3:16, Jeova i talem se hem i stap lesin long olgeta we oli tokbaot hem long ol narafala, mo hem i gat ‘wan buk blong rimemba olgeta we oli fraetgud long Jeova mo we oli stap tingbaot nem blong hem.’ !Ol fasin olsem oli sas long ae blong hem!
10, 11. (a) ?Olsem wanem samfala oli save daonem ol pruf se Jeova i tinghae long ol gudfala fasin blong olgeta? (b) ?Olsem wanem eksampel blong Abaeja i soem se Jeova i tinghae long olgeta gudfala fasin nating se oli smol nomo?
10 Be wan hat we i stap ting nogud long hem wan, hem i save sakemaot ol pruf ya we oli soemaot se yumi sas long ae blong God. Wan hat olsem, maet hem i save toktok smol oltaem se, ‘Be, i gat plante narafala we oli soemaot gudfala eksampel long ol fasin ya, i moagud bitim mi. !Ating Jeova i harem nogud taem hem i skelem fasin blong mi wetem hemia blong ol narafala ya!’ Jeova i no stap skelem fasin blong wan man blong hem wetem narafala man blong hem. Hem i no mekem i strong tumas long yumi, mo hem i no gat tingting olsem se sipos ol man blong hem oli no save mekem i stretgud olgeta, i moa gud oli no mekem nating. (Galesia 6:4) Hem i lukluk long hat blong man wetem bigfala intres, mo hem i tinghae long olgeta gudfala fasin nating se man i soemaot smol nomo.
11 Wan eksampel: Jeova i givim oda blong kilim i ded fulwan laen blong King Jeroboam we i lego tru wosip, mo blong sakem olgeta olsem we oli “sitsit blong anamol nomo.” Be Hem i givim oda tu se wan pikinini blong king ya nomo, Abaeja, oli mas berem hem folem stret fasin blong berem dedman. ?From wanem? “Jeova, God blong Isrel, i faenem wan gudfala samting long hem.” (1 King 14:10, 13) ?Samting ya i minim se Abaeja i wan man blong mekem tru wosip long Jeova? Ating i no olsem, from we hem tu i ded wetem ol narafala rabis memba blong famle blong hem. (Dutronome 24:16) Be yet, Jeova i tinghae long “gudfala samting” we hem i luk long hat blong Abaeja, mo hem i mekem wan samting from. Buk ya Matthew Henry’s Commentary on the Whole Bible i talem se: “Taem i gat wan gudfala samting, nating se hem i smol nomo, bambae God i mas faenem: God, we i lukaotem ol gudfala fasin blong man, hem i save faenem, nating se hem i smol laswan, mo hem i glad from.” Mo no fogetem se, sipos God i faenem wan gudfala fasin blong yu, nating se i smol nomo, hem i save mekem fasin ya i gru moa, sipos yu traehad blong mekem wok blong hem oltaem.
12, 13. (a) ?Olsem wanem Ol Sam 139:3 i soem se Jeova i tinghae long fasin traehad blong yumi? (b) ?Olsem wanem yumi save talem se Jeova i seksekem ol wok blong yumi?
12 Mo tu, Jeova i luk ol fasin traehad blong yumi olsem wan sas samting. Long Ol Sam 139:1-3, yumi ridim se: ‘O Jeova, yu yu luklukgud long mi finis, yu yu savegud mi. Yu yu save taem we mi sidaon mo taem we mi girap. Yu stap longwe, be yu save olgeta tingting blong mi. Yu yu luk mi, taem we mi stap wok, mo taem we mi spel. Yu savegud olgeta samting we mi stap mekem.’ Taswe Jeova i save olgeta wok we yumi mekem. Be hem i go moa bitim we hem i save ol wok blong yumi nomo. Long lanwis Hibru, tok ya se “yu savegud olgeta samting we mi stap mekem” i save gat mining olsem tu, se “yu luk olgeta samting we mi stap mekem olsem we oli sas” no “yu tinghae long olgeta samting we mi stap mekem.” (Skelem Matyu 6:19, 20.) ?Be olsem wanem nao Jeova i save tinghae long ol samting we yumi mekem taem yumi no stret nating mo yumi mekem sin?
13 Yumi intres long tok blong sam man blong stadi. Oli talem se long lanwis Hibru, tok we Deved i yusum blong talem se Jeova i “makemaot” olgeta taem blong wok mo spel blong hem, i rili minim blong “seksekem” no “seraotem.” Wan buk i talem se: “Hem i minim . . . blong seraotem olgeta sel mo narafala doti mo livim sid nomo i stap—sevem olgeta samting we i sas. Taswe tok ya i minim olsem se God i seksekem hem. . . . Hem i sakemaot olgeta samting we oli doti, no olgeta samting we oli no sas, mo hem i luk ol samting we i stap, olsem samting we i rili impoten.” Wan hat we i tingting nogud long hem wan i save seksekem ol wok blong yumi long defren rod. Hem i save gohed blong jajem yumi strong from ol sin we yumi bin mekem bifo. Mo hem i save sakemaot ol gudfala wok we yumi mekem, olsem we oli nating nomo. Be, Jeova i save fogivim ol sin blong yumi sipos yumi rili tanraon mo traehad blong no mekem sem mastik ya bakegen. (Ol Sam 103:10-14; Ol Wok 3:19) Hem i seksekem ol wok blong yumi blong faenem ol gudfala wok mo hem i no fogetem olgeta. Yes, hem i save rimemba olgeta wok ya blong olwe, sipos yumi gohed blong stap tru long hem. Long tingting blong hem, sipos hem i fogetem olgeta wok ya, hem i mekem samting we i no stret. !Mo hem i neva save mekem samting we i no stret!—Hibrus 6:10.
14. ?Wanem i soemaot se Jeova i tinghae long ol samting we yumi mekem long Kristin minista wok?
14 ?Wanem sam long ol gudfala wok we God i ting se oli sas? Eni samting we yumi mekem blong folem Pikinini blong hem, Jisas Kraes. (1 Pita 2:21) Taswe, wan long ol wok we oli impoten tumas, hem i blong talemaot gud nyus blong Kingdom blong God. Long Rom 10:15, yumi ridim se: ‘!Leg blong olgeta we oli stap talemaot gud nyus, oli naes tumas!’ Maet yumi no tingbaot leg blong yumi olsem se oli “naes.” Be tok we Pol i yusum long ples ya, hem i sem tok we oli yusum long Grik Baebol Septuagint, blong tokbaot Rebeka, Rejel, mo Josef—from we trifala ya oli naes. (Jenesis 26:7; 29:17; 39:6) Olsem nao, ol samting we yumi mekem long wok blong God, Jeova, oli naes tumas mo oli sas long ae blong hem.—Matyu 24:14; 28:19, 20.
15, 16. ?From wanem Jeova i tingbaot fasin blong yumi blong stanap strong longtaem olsem wan sas samting, mo olsem wanem ol tok blong King Deved long Ol Sam 56:8 oli pruvum poen ya?
15 Wan narafala fasin we God i luk se i sas, hemia fasin blong yumi blong stanap strong longtaem. (Matyu 24:13) Rimemba se, Setan i wantem we yu tanem baksaed long Jeova. Evri dei we yu gohed blong stap tru long Jeova, hem i wan narafala dei we yu joen blong givim wan ansa long ol rabis tok we Setan i sakem agens long God. (Proveb 27:11) Samtaem, fasin blong stanap strong longtaem i no isi. Ol problem long saed blong helt, mane, tingting we i foldaon, mo sam narafala trabol bakegen, oli save mekem se laef i kam olsem wan traem evri dei. Fasin stanap strong longtaem i sas moa long ae blong Jeova taem yumi mas fesem ol traem olsem. From samting ya, King Deved i askem long Jeova long wan pijatok, blong putum ol wora blong ae blong hem long wan ‘botel we oli wokem long skin blong anamol,’ mo i askem wetem strong bilif se, ‘?Ating oli stap finis long buk blong yu?’ (Ol Sam 56:8) Yes, Jeova i tinghae long olgeta wora we i ron long ae blong yumi mo olgeta traem we yumi stanap strong tru long olgeta blong stap tru long hem, mo hem i no save fogetem samting ya. Ol samting ya oli sas tu long ae blong hem.
16 !Taem yumi tingbaot ol gudfala fasin mo traehad blong yumi, i klia nomo se Jeova i save faenem plante samting long yumi evriwan, we hem i ting se oli sas tumas! Nating se wol ya blong Setan i mekem nogud long yumi, Jeova i luk yumi olsem wan sas samting mo wan long ol “gudgudfala samting blong olgeta nesen.”—Hagae 2:7.
?Jeova i Mekem Wanem Blong Soemaot Lav Blong Hem?
17. ?From wanem ransom sakrifaes blong Kraes i mekem yumi sua se Jeova mo Jisas oli laekem yumi wanwan?
17 Namba tri samting, Jeova i mekem plante samting blong soem lav we hem i gat long yumi. Tru tumas, ransom sakrifaes blong Kraes i wan ansa we i gat moa paoa bitim ol narafala samting, blong agensem gyaman tok blong Setan, se yumi nating nomo mo se i no gat man i laekem yumi. Yumi neva mas fogetem se fasin we Jisas i harem i soa tumas blong ded long pos, mo soa we i bigfala moa we Jeova i harem taem hem i luk ded blong Pikinini blong hem we hem i laekem tumas, ol samting ya oli pruvum lav we tufala i gat long yumi. Mo tu, lav ya i go long yumi wanwan. Hemia nao tingting we aposol Pol i gat, from we hem i raetem se: “Pikinini blong God . . . hem i laekem mi tumas, nao i givim laef blong hem, i ded blong sevem mi.”—Galesia 2:20.
18. ?Long wanem rod Jeova i pulum yumi i go long Kraes?
18 Jeova i pruvum lav we hem i gat long yumi taem hem i halpem yumi wanwan blong yusumgud ol rod we sakrifaes blong Kraes i openem long yumi. Jisas i talem long Jon 6:44, i se: “I no gat man i save kam long mi sipos Papa blong mi we i sanem mi, hem i no pulum hem i kam.” Tru long wok blong prij, we i kasem yumi wanwan, mo tru long tabu speret we Jeova i stap yusum blong givhan long yumi blong kasem save long trutok mo mekem i wok long laef blong yumi nating se yumi gat sin, Jeova i pulum yumi wanwan i go long Pikinini blong hem mo long hop blong laef we i no save finis. From samting ya, Jeova i save talem long saed blong yumi, olsem we hem i talem long Isrel, i se: “Mi mi laekem yu wetem wan lav we i no save finis. From samting ya, mi mi pulum yu wetem kaengud fasin.”—Jeremaea 31:3.
19. ?From wanem blesing ya we yumi gat blong prea, i mas pruvum lav we Jeova hem wan i gat long yumi?
19 Be ating blesing ya blong prea, hemia bigfala rod blong haremsave lav we Jeova i gat long yumi wanwan. Hem i askem yumi wanwan blong ‘prea oltaem’ long hem. (1 Tesalonaeka 5:17) !Hem i stap lesin! Taswe Baebol i talem se hem i ‘Man blong Harem prea.’ (Ol Sam 65:2) Hem i no givim wok ya blong lesin long ol prea long wan narafala man, mo hem i no givim long stret Pikinini blong hem tu. Traem tingbaot: Man we i wokem heven mo wol i askem yumi blong kam long hem tru long prea, blong talemaot olgeta tingting blong yumi long hem. Mo tu, maet ol prea blong yu oli naf blong pusum Jeova blong mekem wan samting we bifo hem i no gat tingting blong mekem.—Hibrus 4:16; Jemes 5:16; lukluk Aesea 38:1-16.
20. ?From wanem lav we God i gat long yumi i no wan eskyus blong yumi gat flas tingting mo tinghae tumas long yumi wan?
20 Be wan Kristin we i gat stret tingting, bambae i no save luk ol pruf ya blong lav blong God mo fasin blong hem blong tinghae long yumi, olsem wan eskyus blong tinghae tumas long hem wan. Pol i raetem se: “From we God i givhangud long mi long gladhat blong hem, mi mi talem tok ya long yufala evriwan. Yufala i mas no letem tingting blong yufala i go antap. Tingting blong yufala i mas stap long stret rod, mo yufala i mas makem yufala, stret long fasin blong bilif ya we God i givim long yufala.” (Rom 12:3) Taem yumi stap haremgud long lav blong Papa blong yumi long heven, yumi mas gat stret tingting, mo rimemba se ol kaengud fasin we God i stap soemaot long yumi, yumi no rili stret blong kasem.—Skelem Luk 17:10.
21. ?Wanem gyaman tok blong Setan we yumi mas stap agensem oltaem, mo wanem trutok we i kamaot long God yumi mas tingbaot oltaem?
21 Yumi wanwan i mas mekem evri samting we yumi naf blong mekem, blong agensem ol tingting we Setan i stap leftemap long olfala wol ya we i stap lus. Samting ya i minim se yumi mas sakemaot tingting ya we yumi olsem nating nomo, mo se i no gat man we i laekem yumi. Maet laef long olfala wol ya i bin tijim yu blong tingbaot yu wan olsem wan samting we bigfala lav blong God i no naf blong kasem. No maet i mekem yu yu ting se ol gudfala wok blong yu oli smol tumas blong ae blong God i save luk, nating se hem i save luk evri samting. No maet yu ting se ol sin blong yu oli bigwan tumas, mekem se ded blong nambawan Pikinini blong hem i no naf blong kavremap olgeta. Sipos yu stap tingbaot olsem, yu stap bilivim wan gyaman tok. !Sakemaot ol gyaman tok olsem wetem tingting ya we yu no laekem nating olgeta! Yumi mas tingbaot oltaem ol tok blong God we aposol Pol i raetem long Rom 8:38, 39 (NW) se: “Mi save finis se ded no laef, no ol enjel, no ol gavman, no ol samting we oli stap naoia no we bambae oli kam, no ol samting we oli gat paoa, no ol samting we oli hae no dip, no eni narafala samting we God i wokem, i no gat wan samting nating long olgeta ya we i save tekemaot yumi long lav we God i soem long yumi tru long Jisas Kraes, Masta blong yumi.”
[Futnot]
a Oli daonem ol puaman taem oli singaot olgeta long nogud tok ya “ʽam-ha·ʼaʹrets,” no “ol man blong graon.” Olsem wan man blong hae save i talem, ol Farisi oli tijim se ol man oli no mas trastem ol puaman blong lukaot long ol sas samting blong olgeta, oli no mas trastem tok blong olgeta, oli no mas singaot olgeta oli kam long haos blong olgeta, mo oli no mas go long haos blong ol puaman ya. Oli talem tu se ol man oli no mas pem wan samting long olgeta. Ol lida blong skul oli talem se sipos wan man i givim gel blong hem blong i mared long wan long ol puaman ya, i olsem we hem i fasem gel ya wetem rop mo sakem hem i go long wan wael anamol.
?Wanem Tingting Blong Yu?
◻ ?From wanem Setan i stap traem blong mekem yumi ting se yumi olsem nating nomo mo se i no gat man we i laekem yumi?
◻ ?Olsem wanem Jisas i tijim se Jeova i tinghae long yumi wanwan?
◻ ?Olsem wanem yumi save se Jeova i luk ol gudfala fasin blong yumi olsem wan sas samting?
◻ ?Olsem wanem yumi save sua se Jeova i tinghae long ol fasin traehad blong yumi?
◻ ?Olsem wanem Jeova i pruvum lav blong hem long yumi wanwan?
[Tok blong pija long pej 13]
Jeova i luksave mo i rimemba olgeta we oli tingbaot nem blong hem