?Olsem Wanem Blong Faenem Hop Taem Tingting i Foldaon Olgeta?
TRAEM tingbaot sipos ol trabol ya i kasem yu: Olting blong yu oli lus, yu no moa gat wan samting nating. Ol pikinini blong yu we oli givim moa glad long yu bitim olgeta narafala samting, oli ded. Waef no hasban blong yu i tok agens long yu. Helt blong yu i kam nogud. Evri dei i fulap long ol bigfala trabol we yu mas traehad blong winim.
Sipos laef blong yu i olsem, ?yu save faenem wan hop we i pusum yu blong gohed? no ?Bambae yu letem ol trabol ya i winim yu we tingting blong yu i foldaon olgeta?
Job, wan man we i laef long taem blong Baebol, i kasem ol bigfala trabol ya we yumi jes tokbaot. (Job, japta 1, 2) Taem Job i harem nogud tumas, hem i talem se: “Sol blong mi i tingrabis nomo long laef blong mi.” Hem i wantem ded nomo blong spel long ol trabol blong hem. (Job 10:1; 14:13) Nating se Job i safa bitim mak, be hem i holemstrong long God. From samting ya, Jeova i “blesem moa Job long en bitim long stat.” Taem hem i ded, hem i gat pis long tingting blong hem, hem i “olfala mo i haremgud long ol yia blong laef blong hem.”—Job 42:12, 17.
Job i givim wan nambawan eksampel long saed blong fasin blong stanap strong longtaem, mo kam kasem tede, plante man oli presem hem from. Ol traem we hem i kasem oli mekem prapa fasin blong hem i kamgud moa, mo oli pusum plante narafala man blong mekem ol gudfala wok. (Jemes 5:10, 11) Samting we i impoten moa se, fasin blong Job blong holemstrong long God fulwan, i mekem hat blong Jeova i glad tumas. (Proveb 27:11) Taswe, ol rabis traem we Job i kasem, biaen, oli kam olsem samting we i soemaot klia se fasin blong ona long God, strong bilif, mo fasin blong holemstrong long God, oli win bigwan. From samting ya, Job i kasem plante blesing mo olgeta we oli folem eksampel blong hem oli kasem blesing tu.
Nating Sipos i Gat Plante Traem, Yu Save Gat Hop
Maet yu kasem ol semfala traem we Job i bin kasem. Maet wan fren no famle we yu laekem hem tumas, i ded. Maet samting ya i mekem se yu stap harem nogud tumas long filing blong yu. Maet yu kasem wan bigfala sik we i mekem se yu harem i soa oltaem long bodi blong yu. Maet yu harem olsem we laef blong yu i finis from we yu jes divos i no longtaem, mo yu harem nogud tumas long hat blong yu. Maet yu gat trabol long saed blong mane we i mekem se yu sot long plante samting. Maet yu stap kasem bigfala trabol long ol man we oli no laekem mo oli agensem trufala wosip. Maet faet we yu stap mekem blong winim ol traem ya i mekem yu yu harem se i no moa gat hop long fyuja blong yu.—1 Pita 1:6.
Bitim we yu letem tingting blong yu i foldaon, i moa gud blong tingbaot se: ‘?From wanem mi stap safa?’ Yu stap safa from we wol ya we yu laef long hem i “stap long paoa blong Setan.” (1 Jon 5:19) From samting ya, olgeta man oli stap safa. Long ol defren rod, yumi evriwan i kasem traem, taem Setan i stap pusum ol man blong no laekem mesej blong Kingdom, taem narafala i sakem ol tok long yumi we i no soem lav, mo taem ol man we oli no ona long God oli mekem ol nogud fasin, olsem fulap man oli stap mekem naoia long taem ya we laef i “strong tumas.”—2 Timote 3:1-5.
Sipos wan nogud samting i hapen finis long laef blong yu, maet samting ya i bin kamaot from we “ol taem mo ol samting we man i no save long hem, oli kasem olgeta evriwan.” (Eklesiastis 9:11) Mo tu, sam samtaem, laef blong yumi i no rongud from sin we yumi bon wetem. (Rom 5:12) Sipos yu bin mekem wan bigfala mastik, be naoia yu tanem tingting blong yu finis mo yu lukaot help long saed blong speret finis, yu no mas harem se God i lego yu. (Ol Sam 103:10-14; Jemes 5:13-15) I no gat wan narafala man we i tingbaot yumi moa i bitim we God i stap tingbaot yumi. (1 Pita 5:6, 7) Yu save bilif strong se ‘Jeova i stap kolosap long ol man we tingting blong olgeta i kam nogud, i stap sevem ol man we tingting blong olgeta i foldaon olgeta.’ (Ol Sam 34:18) Nating se ol traem oli strong tumas mo oli spolem yu bigwan, Jeova i save givim waes long yu blong winim olgeta. (Jemes 1:5-8) Yu mas rimemba oltaem se Jeova i save mekem olgeta kaen soa oli kamgud bakegen. Sipos hem i glad long yu, i no gat wan samting we i save blokem yu blong kasem praes blong laef.—Rom 8:38, 39.
?Gudfala Samting i Save Kamaot Long Ol Traem?
I gat wan olfala tok we i talem se: “Evri klaod we i blak i gat smol laet long en blong hem.” Hemia i jes wan isi rod blong talem se, nating we ol samting oli kam nogud tumas, oltaem yu save faenem wan risen blong hop. Olgeta tok long Baebol, oli stap blong “yumi save gat hop.” (Rom 15:4, NW) Nating se traem we yu kasem i bigwan olsem wanem, ol promes mo rul blong Baebol oli save mekem se glad mo hop blong yu i kam nyuwan bakegen.
Baebol i soemaot se ‘ol trabol ya we i kasem yumi oli smol nomo, mo oli no save stap longtaem,’ taem yumi skelem wetem ol blesing blong olwe we God bambae i givim long olgeta we oli laekem hem. (2 Korin 4:16-18) Baebol i soemaot tu se ol fasin we God i laekem mo we yumi wokem taem yumi stap traehad blong winim ol traem, oli moa gud bitim haenem mo mane. (1 Jon 2:15-17) Taswe, fasin blong safa i save karem gudfala frut. (Hibrus 5:8) Yes, sipos yu wok folem ol samting we yu lanem from ol traem, yu save kasem ol blesing we yu no bin tingbaot.
Wan strong traem i save jenisim fasin blong yu, i mekem yu yu kam moa kaen. Maet yu luksave se bifo, ol fasin blong yu oli mekem ol narafala oli harem nogud, mo maet oli bin blokem yu tu blong yu no save gohedgud long saed blong speret. Maet yu bin trastem yu wan bitim mak. Afta we yu kasem wan bigfala trabol, maet yu luksave kwiktaem nomo se yu no strong nating, mo se yu nidim ol narafala. Sipos traem we yu kasem i tijim yu long samting ya, mo yu bin mekem ol jenis we yu nidim blong mekem, ale traem ya i givhan long yu.
Maet bifo, ol narafala oli faenem se i hadwok blong wok wetem yu from we yu kam kros kwiktaem. Maet fasin ya i bin mekem se yu kam sik tu. (Proveb 14:29, 30) Be naoia, maet fasin blong yu i kam moa gud, from we yu stap trastem speret blong God blong halpem yu blong bos long tingting blong yu.—Galesia 5:22, 23.
Olsem sam narafala man, maet bifo yu no gat fasin sore we i pusum yu blong fogivim olgeta we oli mekem sin. Be sipos yu wan yu foldaon we yu rili nidim se narafala i sore long yu, ating biaen yu yu sore moa long narafala. Fasin sore, fasin kea, mo fasin fogif we ol narafala oli soem long yu, i mekem yu yu luksave se yu mas soemaot semfala fasin long olgeta we oli mekem bigfala sin be biaen oli tanem tingting blong olgeta. Sipos fasin blong yu blong harem nogud i pusum yu blong stretem sam slak fasin blong yu, ale long wan rod, trabol ya i givhan long yu. Ating yu yu lanem nao se “fasin blong sore long man i moagud bigwan bitim fasin blong jajem man.”—Jemes 2:13, NW; Matyu 5:7.
?Olsem wanem sipos Kristin kongregesena i stretem yu, nao yu lusum gudfala wok insaed long kongregesen mo yu lusum respek blong ol narafala? Tingting blong yu i no mas foldaon. Fasin stretem insaed long kongregesen i givhan blong mekem hem i stap klin. Wan narafala samting we fasin stretem i mekem, se hem i givhan long man we i mekem rong blong kamgud bakegen long saed blong speret. Tru, “sipos God i panisim wan man, bambae panis ya i no save mekem man ya i harem gud, i mas mekem hem i harem nogud. Be biaen, olgeta we God i panisim olgeta, blong stretem olgeta, oli save faenem frut blong panis ya blong hem. Bambae oli gat kwaet laef we i stret nomo long fes blong God.” (Hibrus 12:11) Nating se fasin stretem i save daonem wan man bigwan, be sipos hem i gat tingting daon mo i tanem tingting blong hem, hem i no save lusum hop. Long Isrel bifo, King Deved i kasem bigfala fasin stretem from sin blong hem, be hem i tanem tingting blong hem. Biaen, Baebol i yusum ol gudfala tok blong presem hem olsem wan man we i gat strong bilif long God.—2 Samuel 12:7-12; Ol Sam 32:5; Hibrus 11:32-34.
Wan traem i save jenisim tingting blong yu bigwan. Bifo, maet yu bin tingting nomo blong kasem plante sas samting, mo blong kasem haenem long wol ya. Be afta we yu kasem trabol long saed blong mane, no yu lusum plante sas samting blong yu, maet yu stap tingting nao long ol samting we oli impoten moa. (Skelem wetem Filipae 1:10.) Naoia, yu luksave se ol samting long saed blong speret mo ol mak we yu traehad blong kasem long tabu wok blong God, ol samting ya nomo oli save karem trufala glad mo mekem yu yu haremgud longtaem.
Trastem Jeova
Taem yu mekem tabu wok blong Jeova, maet olgeta we oli agensem Kristin bilif blong yu oli mekem trabol mo givim hadtaem long yu. Maet yu harem se traem ya i daonem yu tumas, be gudfala samting i save kamaot long hem. Traem ya i save mekem bilif blong yu i kam strong moa. Mo tu, sam narafala we oli stap kasem hadtaem from ol man we oli agensem olgeta, oli luk se yu stanap strong longtaem, ale samting ya i save leftemap tingting blong olgeta mo mekem oli kam strong moa. Gudfala fasin blong yu i save pusum sam man we oli luk yu blong givim ona long God. !Mo tu, biaen, maet ol man we oli agensem yu oli sem, mo oli presem ol gudfala wok blong yu!—1 Pita 2:12; 3:16.
Blong mekem se yu no lusum hop taem ol narafala oli agensem yu, yu nidim blong trastem Jeova. Tok blong hem i soemaot se traem ya bambae i finis, be maet i no hapen kwik olsem yu wantem. Taem yu stap wet blong hem i finis, yu “mas no kam slak blong mekem ol gudfala wok.” (2 Tesalonaeka 3:13) Gohed blong lukaot ol rod blong winim traem ya mo blong stanap strong tru long hem. Nating sipos i luk olsem we i no moa gat hop nating, ‘putum ol trabol blong yu long Hae God, nao hem bambae i blokem yu, i sevem yu. Hem i no save letem stret man i lus.’ (Ol Sam 55:22) I nogud we yu letem fasin blong sore long yu wan bakegen i winim yu. I moa gud blong tingbaot blesing we yu gat blong save Jeova, blong stap olsem wan man blong hem, mo blong gat hop blong laef we i no save finis long fyuja.—Jon 3:16, 36.
Tingbaot nomo ol samting we oli impoten moa. Evri dei, prea long Jeova blong askem hem blong givim paoa long yu blong stanap strong tru long traem ya. (Filipae 4:6, 7, 13) Sakemaot tingting ya se yu wantem givimbak long olgeta we oli mekem yu yu harem nogud. Livim ol samting long han blong Jeova. (Rom 12:19) Gohed blong lukaot ol rod blong mekem fasin blong yu i kamgud moa, mo blong wokem ol Kristin fasin. (2 Pita 1:5-8) Soem fasin tangkyu taem ol narafala oli mekem i gud long yu, olsem ol elda we oli lukaot long ol nid blong yu long saed blong speret wetem lav. (Hibrus 13:7, 17) Holemstrong long God, mo lukluk i go long praes blong laef, wetem strong tingting se ded tu i no save tekemaot praes ya long yu.—Jon 5:28, 29; 17:3.
Sipos naoia yu stap kasem wan bigfala traem no yu stap harem nogud tumas, ‘trastem Jeova wetem ful hat blong yu.’ Biaen, bigfala glad bambae i tekem ples blong sore mo hadtaem we yu gat. (Proveb 3:5, 6; Jon 16:20) God bambae i blesem yu olsem hem i blesem Job, mo glad bambae i tekem ples blong ol trabol we i mekem yu yu safa. Ol trabol soa blong tede, oli olsem nating nomo taem yu tingbaot ol blesing we bambae yu kasem long fyuja. (Skelem wetem Rom 8:18.) Taem yu stanap strong tru long ol traem wetem strong bilif, yu leftemap tingting blong ol narafala. Mo tu, yu givhan long yu wan bakegen blong wokem ol nambawan Kristin fasin we oli joen wetem “nyufala fasin blong laef.” (Efesas 4:23, 24, NW; Kolosi 3:10, 12-14) Ale, kasem paoa from waes advaes ya blong aposol Pita se: “Ol man ya we God i letem olgeta oli harem nogud long bodi blong olgeta, oli mas putum laef blong olgeta long han blong God ya we i mekem olgeta, we promes blong hem i no save foldaon. Mo oli mas stap mekem ol gudfala fasin.”—1 Pita 4:19.
[Ol futnot]
a Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.
[Tok blong pija long pej 23]
Mekem olsem Job. Yu mas neva lego hop
[Tok blong pija long pej 24]
Trastem Jeova wetem ful hat blong yu