?Olsem Wanem Blong Trenem Tingting We i Jajem Yu?
“WAN tingting we i no stikim yu hem i olsem beswan pilo blong slip long hem.” Toktok ya blong bifo i soemaot wan impoten trutok se: Taem yumi lesin long tingting we i jajem yumi, bambae yumi haremgud mo gat pis insaed long yumi.
Be, i no evri man we oli jusum blong mekem olsem. Adolf Hitler i talemaot se bigfala wok blong hem, hemia blong mekem ol man oli fri long rabis samting ya we i daonem olgeta, we i olsem wan nogud drim. Hem i stap tokbaot tingting insaed long ol man we i save jajem olgeta. Ol raf fasin blong Hitler oli soemaot klia olsem wanem man i save kam rabis olgeta taem hem i no moa folem tingting ya we i jajem hem. I gat sam man tede tu, we oli no gat sore nating mo fasin blong olgeta i raf bitim mak—hemia olgeta we oli repem woman mo kilim narafala i ded long fasin we oli no kea nating. Plante moa man we oli mekem ol rabis fasin ya naoia, oli ol yangfala nomo. Taswe, wan buk we i lukluk dip long bisnes ya, i karem nem ya se Ol Pikinini We Oli No Gat Tingting Blong Jajem Olgeta.
I tru se, bighaf blong ol man oli neva tingting blong kilim narafala man i ded, be i gat plante we oli haremgud nomo blong joen long nogud fasin long saed blong seks, fasin blong gyaman mo blong trikim narafala. Long olgeta ples blong wol, ol gudfala fasin oli stap lus. Aposol Pol i raet long saed blong bigfala apostasia we i kamaot. Hem i tokbaot sam Kristin we oli letem ol nogud fasin blong wol ya oli winim olgeta, se “Setan i bonem mak blong hem finis long tingting blong olgeta, olsem we man i bonem mak long buluk blong hem.” (1 Timote 4:2) Tede, denja ya blong folem ol nogud fasin i bigwan moa from we yumi stap long ol ‘las dei.’ (2 Timote 3:1) Taswe, ol Kristin oli mas lukaotgud blong holemtaet tingting ya we i jajem olgeta. Yumi save mekem olsem sipos yumi trenem mo tijim tingting ya we i jajem yumi.
Maen, Hat, Mo Tingting We i Jajem Yu
Aposol Pol i talem se: ‘Mi mi man blong Kraes, we mi no save gyaman. Mo tingting blong mi tu, we tabu speret i masta blong hem, hem i stap wetnes long mi se mi no gyaman.’ (Rom 9:1) Taswe, tingting ya we i jajem yumi, hem i save givim wetnes. Hem i save skelem fasin we yumi folem mo mekem yumi luksave sipos fasin ya i stret no i no stret. Bighaf blong ol save we yumi gat long saed blong samting we i stret mo samting we i no stret blong mekem, Man ya we i Wokem yumi i putum insaed long yumi. Be, nating se i olsem, yumi wanwan i save tijim mo trenem tingting ya we i jajem yumi. ?Olsem wanem? Taem yumi putum ol stret save blong Tok blong God long tingting blong yumi. Aposol Pol i talem se: “Yufala i mas letem God i jenisim tingting blong yufala, blong mekem tingting blong yufala i nyufala olgeta. Nao bambae yufala i save jusumaot ol fasin we God i wantem, wanem i gud, mo wanem God i glad long hem mo wanem i stret gud blong mekem.” (Rom 12:2) Taem yu putum ol tingting mo plan blong God insaed long maen blong yu, ale, tingting we i jajem yu bambae i wok folem fasin we God i wantem.
Ol Wetnes blong Jeova oli bin halpem plante milyan man raonabaot long wol blong ‘kasem save long saed blong Jeova God mo Jisas Kraes.’ (Jon 17:3) Oli mekem ol fri Baebol stadi long haos blong ol man. Oli tijim ol man we oli gat gudhat, long stret tingting blong Jeova God long saed blong seks, alkol, mared, bisnes blong winim mane, mo plante narafala samting olsem.b (Proveb 11:1; Mak 10:6-12; 1 Korin 6:9, 10; Efesas 5:28-33) I impoten tumas blong kasem ‘stret save ya,’ sipos yumi wantem wokem wan tingting we i save jajem yumi folem fasin we God i agri long hem. (Filipae 1:9) Be i tru tu se, afta we wan Kristin i kasem fulap save long saed blong Baebol, hem i mas gohed yet blong putum Tok blong God long maen blong hem oltaem. Nao tingting ya we i jajem hem i save wokgud oltaem blong givhan long hem.—Ol Sam 1:1-3.
Samtaem Baebol i tokbaot hat olsem wan pijatok blong ol tingting mo filing blong yumi, mo i joenem hat wetem tingting ya we i jajem yumi. (Rom 2:15) Maen mo hat blong yumi oli mas laenapgud blong mekem se tingting ya we i jajem yumi i wokgud. Samting ya i minim se i no naf blong putum save nomo insaed long maen blong yumi. Yumi mas go moa. Yumi mas stretem hat blong yumi tu—hemia olgeta dip filing blong yumi, ol samting we yumi laekem, mo ol samting we yumi wantem tumas. Taswe, buk blong Proveb i yusum ol tok olsem, “mekem hat blong yu i laekem,” “putum hat blong yu i stap long,” mo “lidim hat blong yu.” (Proveb 2:2; 23:19; 27:23) Wan rod blong mekem olsem, hemia blong tingting dip long Baebol, mo mekem ol tok blong hem oli stap oltaem long maen blong yumi. Ol Sam 77:12 i talem se: “Bambae mi stap tingbaot olgeta samting ya we yu bin mekem, bambae mi stap tingtinggud long olgeta bigbigfala wok ya blong yu.” Fasin blong tingting dip i halpem yumi blong save ol filing we oli stap dip insaed long yumi mo ol tingting we oli stap pusum yumi.
Eksampel, tingbaot sipos yu stap folem wan doti fasin olsem fasin blong smok. Olsem plante narafala man, yu yu save finis se fasin blong smok i nogud long helt blong yu. Be, nating se ol fren mo famle blong yu oli tok strong long yu blong lego, yu yu faenem i hadwok tumas blong stopem fasin ya. ?Olsem wanem fasin blong tingting dip long tok blong Baebol i save mekem tingting ya we i jajem yu i kam moa strong long poen ya?
Maet yu save tingting dip long ol tok blong aposol Pol long 2 Korin 7:1 se: “Olgeta promes ya oli blong yumi. From samting ya, yumi mas mekem yumi klin. Yumi mas putumaot olgeta samting long bodi blong yumi mo long tingting blong yumi, we oli stap mekem yumi doti long fes blong God. Yumi mas traehad blong mekem fasin blong yumi i klin, i tabu, yumi blong God olgeta, from we yumi stap onagud long hem.” Traem kasem mining blong ol tok ya. Askem kwestin ya se, ‘?Wanem ya “olgeta promes ya” we Pol i stap tokbaot?’ Ol vas bifo long hemia oli talem se: “Hae God i talem se, ‘From samting ya, yufala i mas gowe long olgeta, yufala i mas stap yufala nomo, olgeta oli mas stap olgeta nomo. Yufala i no save go joen long ol samting ya we oli no klin, nao bambae mi mi glad blong tekem yufala. Mi bambae mi Papa blong yufala, mo yufala bambae i pikinini blong mi, ol boe mo gel blong mi.’ Hemia tok blong mi ya, we mi mi Hae God, mi gat olgeta paoa.”—2 Korin 6:17, 18.
!Naoia oda blong Pol se ‘yumi mas kam klin’ i gat moa paoa! Wan samting we i save pusum yumi bigwan blong kam klin, hemia promes blong God se bambae hem i ‘tekem yumi,’ minim se, bambae hem i lukaot mo keagud long yumi. Maet yu save askem se: ‘?Bambae mi mi glad blong gat wan strongfala fasin fren wetem God—olsem wan pikinini boe no gel i gat wetem papa blong hem?’ ?Yu yu haremgud blong save se God ya we i gat lav mo waes i rere blong ‘tekem yu’ yu kam from we hem i laekem yu tumas? Sipos save ya i no gat paoa long yu, traem lukluk fasin blong wan gudfala papa taem hem i soemaot lav mo filing long ol pikinini blong hem. !Nao traem tingbaot sipos yu yu gat semfala fasin joengud ya wetem Jeova! Moa yu tingting dip long samting ya, moa bambae yu yu wantem blong frengud wetem hem.
Be makemgud samting ya: Blong kam kolosap long God, yumi mas no “go joen long ol samting ya we oli no klin.” Tingbaot se: ‘?Fasin blong smok, hem i wan long ol samting ya we “oli no klin,” we God i no laekem nating? ?Sipos mi folem fasin ya, bambae mi ‘kam doti,’ mo mi spolem helt blong mi? From we Jeova i wan God we i klin, i “tabu,” ?hem i save agri long mi sipos mi mekem mi wan i kam doti olsemia?’ (1 Pita 1:15, 16) Makem tu se Pol i givim woning agensem fasin blong kam ‘doti long tingting blong yumi,’ hemia long ol samting we yumi stap tingbaot. Askem long yu wan se: ‘?Mi mi stap tingbaot doti fasin ya oltaem? ?Mi mi rere blong mekem eni samting jes blong haremgud long samting ya we mi mi wantem, nating se i save spolem helt blong mi, famle blong mi, mo gudnem we mi gat long fored blong God? ?Mi bin letem doti fasin ya blong smok i spolem laef blong mi gogo kasem wanem mak?’ !Nating se ol kwestin ya oli save mekem yu yu harem nogud, be maet oli givim strong tingting ya we yu yu nidim blong lego doti fasin ya!
I tru se, maet yu nidim ol narafala tu we oli save sapotem mo halpem yu blong sakem fasin ya blong smok. Nating se i olsem, sipos yu tingting dip long Baebol, hem i save tijim tingting ya we i jajem yu mo mekem i kam strong moa, blong bambae yu yu save kam fri long nogud fasin ya we i holemtaet yu.
Taem Yumi Mekem Wan Rong
Nating se yumi traehad fulwan blong mekem samting we i stret, sam samtaem ol slak fasin blong yumi oli winim yumi nao yumi mekem mastik. Long taem ya, tingting blong yumi i stikim yumi. Be maet yumi traem blong no lesin long hem. No maet tingting blong yumi i foldaon bigwan nao yumi no moa wantem traehad blong mekem wok blong God. Be, tingtingbak long store blong King Deved. Afta we hem i mekem nogud wetem Batsiba, tingting blong hem i stikim hem bigwan. Hem i tokbaot trabol soa we hem i kasem, i se: “Long dei mo long naet, yu stap panisim mi. Paoa blong mi i lus olgeta, olsem wora we bigsan i bonem, nao i drae olgeta.” (Ol Sam 32:4) ?Hem i harem nogud? Yes, hem i harem nogud tumas. Be, fasin ya blong harem nogud olsem, i pulum Deved blong tanem tingting blong hem mo frengud bakegen wetem God. (Skelem wetem 2 Korin 7:10.) Ol tok blong Deved blong kraeaot long God blong fogivim hem, oli pruvum se hem i rili tanem tingting blong hem from sin blong hem. Deved i naf blong jenisim fasin blong hem mo kasem glad bakegen, from we hem i lesin long tingting ya we i jajem hem.—Ol Sam 51.
Semfala samting i save hapen tede. Samfala oli bin stadi Baebol wetem ol Wetnes blong Jeova. Be biaen, oli stop from we oli luksave se laef blong olgeta i no laenap wetem ol stretfala rul blong God. Maet oli stap laef wetem wan man no woman we oli no mared wetem hem, no maet oli folem sam fasin we oli doti. !Tingting blong olgeta i stikim olgeta tumas!
Sipos yu yu olsemia, tingbaot ol tok blong aposol Pita long dei blong Pentekos. Taem hem i talemaot klia ol sin blong ol man Jyu, olgeta ya “oli harem we i stikim olgeta tumas.” Be oli no kam slak from samting ya, no gat. Oli folem advaes blong Pita, blong tanem tingting blong olgeta from ol sin ya, nao God i agri long olgeta. (Ol Wok 2:37-41) !Yu yu save mekem sem mak! I nogud yu lego trutok from we tingting blong yu i stap stikim yu. Yu mas letem tingting ya we i jajem yu i pusum yu blong ‘tanem tingting blong yu from ol sin.’ (Ol Wok 3:19) Sipos yu gat strong tingting mo yu traehad, bambae yu naf blong jenisim fasin blong yu nao God i save agri long yu.
‘Mekem Ol Stret Fasin We Tingting i No Save Jajem Yu From’
Nating se yu jes stat nomo blong kasem save long ol rod blong Jeova, no yu stap folem fasin blong Kristin man plante yia finis, advaes blong Pita i stretgud long yumi evriwan: “Oltaem yufala i mas mekem ol stret fasin we tingting blong yufala i no save jajem yufala from.” (1 Pita 3:16) Tingting ya we i stap jajem yumi, hem i wan gudfala samting, hem i no wan baden. Yu mas trenem hem tru long fasin blong fulumap maen mo hat blong yu wetem waes we i kamaot long Tok blong God, Baebol. Lesin long tingting ya taem hem i stikim yu blong givim woning long yu. Nao bambae yu kasem pis insaed long yu, from we yu obei long tingting ya we i jajem yu.
I tru se, i no isi nating blong trenem mo tijim tingting ya we i jajem yu. Be, yu save prea long Jeova God blong i givhan long yu. Taem hem i givhan long yu, bambae yu naf blong mekem wok blong hem ‘we tingting blong yu i klin, i no stap jajem yu, mo bilif blong yu i no blong gyaman.’—1 Timote 1:5.
[Ol futnot]
a Fasin blong lego trufala bilif mo agensem hem.
b Sipos yu wantem wan fri Baebol stadi long haos blong yu, yu save askem long ol Wetnes blong Jeova long ples blong yu, no yu save raetem leta i kam long olgeta we oli prentem Wajtaoa ya.
[Tok blong pija long pej 6]
Ridim Tok blong God mo tingting dip long hem i save halpem yumi blong trenem tingting ya we i stap jajem yumi