!Gohed Blong Soem Lav, Olsem We Yufala i Wan Brata!
“Yufala i mas stap laeklaekem yufala, olsem we yufala i wan brata.”—HIBRUS 13:1.
1. ?Olsem wanem blong mekem se wan faea i stap laet long naet we i kolkol, mo yumi evriwan i gat wanem wok we i kolosap sem mak?
TRAEM tingbaot sipos ples i kolkol tumas, mo i stap kam kolkol moa. Long haos blong yu, i gat wan ples nomo we i hot, hemia kolosap long faea. Laef blong yufala i dipen long faea ya. Yu no mas letem hem i ded. ?Bambae yu sidaon mo lukluk nomo we faea i stap godaon gogo ol jakol blong hem oli no moa red, mo i gat ases nomo i stap? No gat. Yu no save les blong putum wud long faea ya. Long wan fasin, yumi evriwan i mas mekem semfala samting long wan “faea” we i impoten moa. Yumi stap tokbaot wan fasin we i mas bon olsem faea long hat blong yumi, hemia lav.
2. (a) ?From wanem yumi save talem se lav i no moa strong long ol las dei ya? (b) ?Lav i impoten olsem wanem long ol trufala Kristin?
2 Yumi stap laef long wan taem we lav blong ol man we oli talem se oli Kristin, i stap kam kolkol, olsem Jisas i bin talemaot longtaem bifo. (Matyu 24:12) Jisas i stap tokbaot lav ya we i moa impoten bitim ol narafala lav, hemia lav long Jeova God mo long Tok blong hem Baebol. Be, ol narafala kaen lav oli stap godaon tu. Baebol i talemaot se long “ol las dei,” plante moa man bambae oli “no gat filing long ol narafala man.” (2 Timote 3:1-5, NW) !Hemia i tru tumas! Famle i mas wan ples we i gat lav mo filing insaed long hem. Be naoia, raf fasin mo fasin blong mekem i nogud long narafala i kamaot plante insaed long ol famle. Samtaem yumi fraet taem yumi harem nyus blong ol raf fasin bitim mak insaed long ol famle. Be, nating se ol man blong wol ya oli no soemaot lav, ol Kristin oli kasem wan oda, i no jes blong laeklaekem olgeta nomo, be tu, blong mekem lav ya i stanap long fasin blong lego samting we olgeta nomo oli wantem, hemia se, oli tingbaot narafala fastaem. Yumi mas soemaot lav ya long fasin we i klia nomo blong olgeta man oli save luk. Olsem nao, lav ya i save makemaot trufala Kristin kongregesen.—Jon 13:34, 35.
3. ?Wanem ya fasin we yumi laeklaekem yumi olsem we yumi wan brata, mo i minim wanem se yumi mas gohed blong soem lav ya?
3 Tabu speret i pusum aposol Pol blong givim oda ya se: “Yufala i mas stap laeklaekem yufala, olsem we yufala i wan brata.” (Hibrus 13:1) Folem wan buk we wan man blong hae save i raetem, Grik tok ya we oli tanem i kam ‘lav olsem we yufala i wan brata’ (phi·la·del·phiʹa) “i minim lav we i gat filing wetem, kaen fasin, sore, mo fasin blong givhan.” ?Pol i minim wanem taem hem i talem se yumi mas gohed blong soemaot lav ya? Semfala buk ya i talem se: “Lav ya i mas neva kam kolkol.” Taswe, i no naf we yumi harem nomo se yumi laekem ol brata blong yumi, yumi mas soemaot filing ya tu. Mo tu, yumi mas mekem se lav ya i stap oltaem, mo neva letem i kam kolkol. ?I hadwok blong mekem olsem? Yes, be speret blong Jeova i save givhan long yumi blong wokem lav ya we i olsem se yumi wan brata, mo blong holemtaet lav ya oltaem. Naoia, bambae yumi luk tri rod blong mekem faea ya blong lav i stap bon strong long hat blong yumi.
Soem Filing Long Narafala
4. ?I minim wanem se yumi mas soem filing long narafala?
4 Sipos yu wantem gat moa lav long ol Kristin brata mo sista blong yu, fastaem maet yu nidim blong gat filing long olgeta, traem putum yu wan long ples blong olgeta, long saed blong ol trabol mo hadtaem we oli fesem long laef blong olgeta. Hemia nao advaes blong aposol Pita taem hem i raetem se: ‘Yufala evriwan i mas gat wan tingting nomo, mo yufala i mas gat filing long yufala. Yufala i mas laeklaekem yufala olsem we yufala i wan brata, yufala i mas sore long yufala, mo yufala i mas gat tingting daon.’ (1 Pita 3:8) Grik tok we oli yusum long ples ya blong talem “gat filing long” i minim “stap safa wetem.” Wan man we i savegud long lanwis Grik we oli yusum long Baebol, i talem long saed blong tok ya se: “Tok ya i stap talem olsem wanem yumi mas kasem save long filing blong narafala olsem we oli ol prapa filing blong yumi.” Taswe, yumi mas traem putum yumi long ples blong narafala. Wan man we i bin holemstrong long Jeova blong longtaem, i talem se: “Sipos mi gat fasin blong kasem save long filing blong narafala, bambae mi filim long hat blong mi, soa we hem i gat.”
5. ?Olsem wanem yumi save se Jeova i gat filing long narafala?
5 ?Jeova i gat filing olsem? Yes. Long saed blong ol trabol we ol man Isrel oli bin kasem, yumi ridim se: “Taem olgeta oli kasem trabol, Jeova i harem nogud.” (Aesea 63:9) Jeova i no jes luk ol trabol blong olgeta nomo. Hem i gat filing long ol man ya. Ol tok blong Jeova hem wan long Sekaraea 2:8 oli soemaot strong filing we hem i gat long ol man blong hem, i se: “Hemia we i tajem yufala, i olsem we hem i stap tajem ae blong mi stret.”a Long saed blong vas ya, wan man we i eksplenem mining blong Baebol i talem se: “Ae i wan haf blong bodi blong man we i gat plante smosmol haf blong hem we oli wokgud tugeta, mo man i mas lukaotgud long hem. Medel blong ae we i letem laet blong heven i kam insaed long hem blong man i save lukluk, hemia nao impoten haf blong ae we sipos man i tajem, hem i soa we i soa. I no gat wan narafala samting we i save eksplenem moagud, bigfala fasin kea we Jeova i soemaot long olgeta we hem i laekem.”
6. ?Olsem wanem Jisas Kraes i soemaot filing long narafala?
6 Jisas tu i soem dip filing oltaem long narafala. Plante taem, hem i “sore tumas” long ol man we oli sik mo oli trabol. (Mak 1:41; 6:34) Hem i talem se, taem wan man i no soemaot kaen fasin long ol man blong hem we tabu speret i makemaot olgeta, i olsem we man ya i mekem i nogud long hem stret. (Matyu 25:41-46) Mo naoia, hem i “hae pris” blong yumi long heven, mo hem i save ‘gat sore long yumi taem yumi mekem sin from we yumi no moa gat paoa.’—Hibrus 4:15.
7. ?Olsem wanem filing we yumi gat long narafala i save halpem yumi taem wan brata no sista i mekem yumi kros?
7 ‘Gat sore long yumi taem yumi mekem sin from we yumi no moa gat paoa,’ tok ya i mekem yumi haremgud ?no? Taswe, i sua se yumi wantem mekem i sem mak long ol narafala. Tru, i isi moa blong lukaot ol slak fasin long ol narafala. (Matyu 7:3-5) Be nekis taem we wan brata no sista i mekem yu yu kros, traem samting ya: Mekem olsem we yu nao yu brata no sista ya wetem laef blong hem, fasin we hem i gruap long hem, prapa fasin blong hem, mo ol slak fasin blong hem tu. ?Yu yu save sua se bambae yu no mekem semfala mastik we hem i bin mekem, no maet ol mastik we oli bigwan moa? I nogud blong tingting se ol narafala oli mas stretgud olgeta. I moagud blong gat filing long olgeta, nao samting ya bambae i givhan long yumi blong soem fasin olsem Jeova, we i no mekem i strong tumas long yumi, from we hem i ‘tingbaot se yumi kamaot long graon nomo.’ (Ol Sam 103:14; Jemes 3:17) Hem i save ol samting we yumi no naf blong mekem. Hem i neva askem yumi blong mekem moa bitim wanem we yumi save mekem. (Skelem wetem 1 King 19:5-7.) I gud we yumi evriwan i soem semkaen filing long ol narafala.
8. ?Yumi mas mekem wanem taem wan brata no sista i kasem hadtaem?
8 Pol i raetem se kongregesen i olsem wan bodi we ol haf long hem oli wok tugeta. Hem i se: “Sipos wan haf blong bodi blong mi i harem nogud, be bambae olgeta bodi blong mi i mas harem nogud.” (1 Korin 12:12-26) Yumi mas traem safa wetem olgeta we oli gat wan trabol, no kasem save long filing blong olgeta. Ol elda oli mas ol faswan man blong mekem fasin ya. Pol bakegen i raetem se: “Taem wan man i no strong, be mi tu mi harem we mi no strong. Taem wan man i foldaon long sin be mi tu mi harem i nogud tumas.” (2 Korin 11:29) Ol elda mo ol narafala elda we oli goraon blong visitim ol kongregesen, oli folem fasin ya blong Pol. Long ol tok we oli givim long kongregesen, long wok blong visitim ol sipsip blong leftemap tingting blong olgeta, mo taem oli mekem wan kot komiti, oli traehad blong gat filing long ol narafala. Pol i givim advaes ya se: “Taem ol man oli stap harem nogud, oli stap krae, be yufala tu i mas krae wetem olgeta.” (Rom 12:15) Taem ol sipsip oli haremsave se ol man ya blong lukaot long olgeta oli rili gat filing long olgeta, luksave ol samting we oli no naf blong mekem, mo sore long olgeta taem oli kasem hadtaem, ale, oli rere moa blong lesin long advaes blong olgeta, folem rod we oli soemaot, mo agri long fasin stretem we oli givim. Ol sipsip oli go oltaem long ol miting, from we oli save se long ples ya bambae ‘tingting blong olgeta i gat spel.’—Matyu 11:29.
Soem Se Yu Glad Long Narafala
9. ?Olsem wanem Jeova i stap soem se hem i glad long ol gudfala fasin blong yumi?
9 Wan narafala rod blong mekem lav ya we i olsem se yumi wan brata, i kam bigwan moa, hemia blong soem se yumi glad long ol narafala. Blong mekem olsemia, yumi mas lukluk moa long ol gudfala fasin mo traehad blong olgeta, mo tinghae long olgeta from. Taem yumi mekem samting ya, yumi folem fasin blong Jeova. (Efesas 5:1) Evri dei, hem i fogetem plante smol sin blong yumi. Mo tu, hem i fogivim yumi from ol bigfala sin sipos yumi rili tanem tingting blong yumi. Afta we hem i fogivim yumi from ol sin ya, hem i no moa tingbaot olgeta. (Esikel 33:14-16) Man blong raetem Ol Sam i askem se: ‘O Ja Jeova, sipos yu yu stap raetemdaon ol sin blong mifala, ?hu bambae i save stanap long fes blong yu, we yu no save jajem hem?’ (Ol Sam 130:3) Jeova i stap lukluk moa long ol gudfala samting we yumi mekem long wok blong hem.—Hibrus 6:10.
10. (a) ?Olsem wanem fasin ya we hasban mo waef tufala i no moa glad long tufala i save mekem trabol i kamaot? (b) ?Man no woman we i no moa glad long waef no hasban blong hem, i mas mekem wanem?
10 I impoten tumas blong folem fasin ya long famle. Taem papa mama i soem se tufala i glad long tufala, tufala i soemaot rod long ol narafala long famle. Long taem ya blong yumi we ol mared oli stap brokdaon kwiktaem nomo, i isi tumas blong no soem fasin blong tinghae long hasban no waef blong yumi. I isi tu, blong toktok tumas from ol nogud fasin blong hem, mo no presem hem from ol gudfala fasin blong hem. Fasin ya blong tingting nogud long hasban no waef blong yumi, i save mekem mared i kam olsem wan baden we i no givim glad nating. Sipos yu no moa glad long waef no hasban blong yu olsem bifo, traem tingbaot se, ‘?I rili tru se hasban no waef blong mi i no gat wan gudfala fasin?’ Tingtingbak long ol risen from wanem yu yu bin laekem hem fastaem, mo from wanem yu maredem hem. ?Olgeta risen ya blong laekem spesel man no woman ya oli lus finis? I sua se samting ya i no tru. Taswe, yu mas wokhad blong soem se yu glad long ol gudfala fasin blong hasban no waef blong yu, mo yu mas talem samting ya long hem.—Proveb 31:28.
11. Blong mekem se lav insaed long mared i no blong gyaman, ?hasban mo waef i mas blokem wanem fasin?
11 Mo tu, sipos hasban mo waef tufala i stap glad long tufala, samting ya i save mekem se lav blong tufala i no blong gyaman. (Lukluk 2 Korin 6:6; 1 Pita 1:22.) Sipos tufala i gat lav ya mo tufala i rili glad long tufala, tufala i no save mekem ol raf fasin long tufala taem ol narafala man oli no stap lukluk, no talem ol tok blong daonem mo mekem tufala i harem nogud. I no save gat plante dei i pas we tufala i no talem wan gudfala, kaen tok long tufala, mo i sua se tufala i no save faetem tufala. (Efesas 5:28, 29) Sipos tufala i rili glad long tufala, bambae tufala i ona long tufala. Tufala i no mekem olsem long fored blong ol man nomo, be long evri ples we Jeova i save lukluk olgeta, hemia i min se oltaem.—Proveb 5:21.
12. ?From wanem ol papa mama oli mas talem long ol pikinini se oli glad long ol gudfala fasin blong olgeta?
12 Ol pikinini tu oli nidim blong harem se narafala i glad long olgeta. Hemia i no minim se ol papa mama oli mas talem ol gudfala toktok we oli no tru, jes blong leftemap ol pikinini blong olgeta. No gat. Be oli mas presem ol pikinini from ol gudfala fasin blong olgeta mo ol gudfala samting we oli mekem. Tingbaot tok we Jeova i talem long Jisas blong soem se Hem i haremgud long hem. (Mak 1:11) Mo tu, tingbaot wan parabol blong Jisas we “masta” blong parabol ya i minim Jisas hem wan. Masta ya i talem semfala toktok blong presem tufala ‘gudfala slef we oli mekem i stret nomo,’ nating se fastaem hem i bin givim moa mane long wan bitim narawan, mo nating se wan i winim moa mane antap bakegen bitim narawan. (Matyu 25:20-23; lukluk Matyu 13:23.) Sem mak nao, ol papa mama we oli waes, oli lukaot ol defren rod blong soem long ol wanwan pikinini blong olgeta se oli glad long ol gudfala fasin blong olgeta, ol samting we oli gat gudhan blong mekem, mo ol wok we oli mekem finis. Long sem taem, oli traem blong no leftemap ol pikinini blong olgeta tumas from ol samting we oli mekem. Fasin ya i save mekem ol pikinini oli harem se oli mas traem bitim ol narafala oltaem. Ol papa mama oli no wantem se ol pikinini blong olgeta oli kam kros no tingting i foldaon.—Efesas 6:4; Kolosi 3:21.
13. ?Hu ya ol faswan man we oli mas soem se oli glad long ol wanwan memba blong kongregesen?
13 Long Kristin kongregesen, ol elda mo ol narafala elda we oli goraon blong visitim ol kongregesen, oli faswan blong soem se oli glad long ol wanwan man blong God. Wok blong olgeta i no isi, from we oli mas stretem samfala we oli mekem rong tu, long fasin we i kwaet mo i stret, mo oli mas tok strong long olgeta we oli nidim. ?Olsem wanem oli save mekemgud ol wok ya we oli defdefren?—Galesia 6:1; 2 Timote 3:16.
14, 15. (a) ?Olsem wanem Pol i no bitim mak long fasin blong tok strong blong stretem narafala? (b) ?Olsem wanem ol Kristin elda oli skelemgud nid ya blong stretem ol rong wetem nid ya blong presem ol brata mo sista? Talem wan pijatok.
14 Fasin blong Pol i save halpem olgeta bigwan. Hem i wan nambawan tija, elda, mo man blong lukaot long ol sipsip blong God. Hem i bin wok wetem ol kongregesen we oli gat ol bigfala problem, mo hem i no fraet blong tok strong sipos i gat nid. (2 Korin 7:8-11) Taem yumi ridim store long saed blong Pol, yumi luk se hem i no tok strong tumas long ol man we hem i prij long olgeta, maet sam samtaem nomo sipos wan samting i kamaot we i mekem se hem i nidim blong tok strong, no hem i luk se i moagud blong mekem olsem. Long rod ya, hem i soemaot waes blong God.
15 Blong yusum wan pijatok: Yumi save tingbaot wan smosmol haf blong wan singsing we i gat stret ples blong hem long singsing ya. Ale, strong tok mo tok blong stretem we wan elda i yusum long kongregesen, i olsem wan smosmol haf nomo blong olgeta bigfala wok we hem i mekem. Long stret ples blong hem, fasin ya i gud nomo. (Luk 17:3; 2 Timote 4:2) Be, tingbaot sipos man blong singsing i talem bakegen mo bakegen smol haf ya nomo, gogo singsing i finis. Kwiktaem nomo, bambae yu les long singsing ya. Long sem fasin, ol Kristin elda oli traem blong no yusum sem rod oltaem blong tijim kongregesen. Wok blong olgeta blong tij i no minim nomo se oli stretem ol problem. Bigfala samting we tijing blong olgeta i mas mekem, hemia leftemap tingting blong evriwan long kongregesen. Ol elda we oli gat lav oli mekem olsem Jisas Kraes, fastaem oli lukaot ol gudfala fasin we oli save presem, i no ol rong we oli save tok agensem. Oli glad long hadwok we ol Kristin brata mo sista blong olgeta oli stap mekem. Oli save se bighaf blong olgeta oli stap traehad blong mekem bes blong olgeta long wok blong Jeova. Ol elda oli tok long fasin we i soemaot filing ya.—Lukluk 2 Tesalonaeka 3:4.
16. ?Fasin blong Pol blong glad long ol Kristin brata mo sista blong hem mo blong kasem save long filing blong olgeta, i gat wanem paoa long olgeta?
16 Yumi save se plante Kristin we Pol i givhan long olgeta oli haremsave se hem i glad long olgeta mo i gat filing long olgeta. ?Olsem wanem yumi save samting ya? Traem tingbaot filing we oli gat long Pol. Oli no fraet long hem, nating se hem i wan lida blong kongregesen. Oli laekem hem tumas mo oli no fraet blong storeyan wetem hem enitaem. !Taswe, taem hem i aot long wan ples, ol elda ‘oli holem hem, oli stap kis long hem blong talem tata long hem’! (Ol Wok 20:17, 37) !Ol elda mo yumi evriwan i mas gat bigfala tangkyu from eksampel blong Pol we yumi save folem! Yes, yumi mas soem se yumi glad long narafala.
Soem Lav Mo Kaen Fasin
17. ?Ol wok blong soemaot kaen fasin insaed long kongregesen oli save karem wanem gudfala frut?
17 Wan bigfala samting blong pulum yumi blong laeklaekem yumi olsem we yumi wan brata, hemia kaen fasin. Jisas i talem se: “Man we i stap givim presen i go, hem i save harem gud moa, i winim man we i stap kasem presen blong hem.” (Ol Wok 20:35) Nating sipos yumi givim presen long saed blong speret, no olting we narafala i save yusum, no taem mo paoa blong yumi, be bambae yumi mekem narafala i haremgud, mo bambae yumi haremgud tu. Mo tu, kaen fasin blong yumi i save kasem ol narafala long kongregesen. Taem wan long kongregesen i mekem kaen fasin long narawan, samting ya i save pulum narawan ya blong mekem kaen fasin tu. !I no longtaem, olgeta evriwan long kongregesen, bambae oli laeklaekem olgeta olsem we oli wan brata!—Luk 6:38.
18. ?Long Maeka 6:8, “kaen fasin” i minim wanem?
18 Jeova i talem long ol man Isrel se oli mas soemaot kaen fasin. Long Maeka 6:8, yumi ridim se: “O man blong graon, hem i talem finis long yu wanem i gud. ?Mo Jeova i askem wanem long yu? Yu mas wokem stret fasin, yu mas laekem kaen fasin, mo yu mas wokbaot wetem God we tingting blong yu i stap daon.” ?“Laekem kaen fasin” i minim wanem? Hibru tok we oli yusum long ples ya blong talem “kaen fasin” (cheʹsedh), samtaem oli tanem i kam “sore.” Folem The Soncino Books of the Bible, mining blong Hibru tok ya “i joen moa wetem aksin blong man i bitim tok ya blong yumi sore. Hem i rili minim ‘ol wok tu we oli soemaot fasin sore ya,’ hemia ol samting we lav mo kaen fasin i pusum yumi blong mekem, i no long ol puaman mo ol man we oli nidim help nomo, be long olgeta man.” Taswe, wan narafala man blong hae save i talem se cheʹsedh i minim “ol wok we yu mekem blong soemaot lav.”
19. (a) ?Wanem ol rod we yumi save folem blong soem kaen fasin long ol narafala long kongregesen? (b) Talem samting we wan narafala i bin mekem blong soem se hem i laekem yu olsem we yutufala i wan brata.
19 Fasin blong yumi blong laeklaekem yumi olsem we yumi wan brata, i no wan samting we yumi jes tokbaot nomo we i no rili tru. No gat. Hem i wan trufala samting. Taswe, yu mas lukaot ol rod blong soemaot kaen fasin long ol brata mo sista blong yu. Yu mas mekem olsem Jisas we i no wet se ol man oli kam luk hem blong askem help. Plante taem, hem nao i go luk olgeta. (Luk 7:12-16) Tingbaot olgeta we oli nidim help moa. ?Ating wan olfala no wan sikman i nidim we narafala i kam luk hem mo givhan long hem? ?Wan ‘pikinini we i no gat papa’ i nidim se narafala i spenem taem wetem hem mo i soemaot fasin kea long hem? ?Wan we tingting blong hem i foldaon i nidim we narafala i lesin long hem mo i talem sam tok blong mekem hem i haremgud bakegen? Yumi mas makemaot taem blong mekem ol kaen fasin olsem, go kasem mak we yumi naf blong mekem. (Job 29:12; 1 Tesalonaeka 5:14; Jemes 1:27) Yumi mas neva fogetem se kongregesen i fulap long ol man we oli no stretgud olgeta, taswe wan fasin kaen we i impoten tumas blong soemaot, hemia fasin fogif. Fasin ya i minim se yumi no stap kros long narafala, nating se maet yumi gat gudfala risen blong kros long hem. (Kolosi 3:13) Fasin blong rere blong fogif i save blokem fasin seraot, fasin blong stap agensem narafala, mo ol rao long kongregesen. Ol samting ya oli save spolem fasin lav, olsem wan blangket we i wetwet i save kilim wan faea.
20. ?Long wanem rod yumi evriwan i mas gohed blong skelemgud fasin blong yumi?
20 Yumi evriwan i mas gat strong tingting blong mekem lav ya i stap strong olsem wan faea long hat blong yumi. Oltaem yumi mas skelem fasin blong yumi. ?Yumi stap soem filing long ol narafala? ?Yumi soem se yumi glad long ol narafala? ?Yumi mekem ol wok we oli soemaot kaen fasin long ol narafala? Sipos yes, lav ya we i olsem wan faea bambae i mekem yumi haremgud long kampani blong ol brata sista blong yumi, nating se wol ya i kam kolkol tumas mo i no gat filing. !Yes, naoia mo blong olwe, “yufala i mas stap laeklaekem yufala, olsem we yufala i wan brata”!—Hibrus 13:1.
[Futnot]
a Sam Baebol oli givim tingting long ples ya, se man we i tajem ol man blong God, i no tajem ae blong God, be i tajem ae blong Isrel no prapa ae blong hem wan. Mastik ya i kamaot long ol man we oli raetem ol kopi blong Baebol long Medel Ejes. Oli traem stretem sam vas we oli ting se oli no soem respek, taswe oli jenisim vas ya. Long fasin ya, oli no soemaot klia olsem wanem Jeova i gat dip filing long ol narafala.
?Wanem Tingting Blong Yu?
◻ ?Wanem ya fasin blong laeklaekem yumi olsem we yumi wan brata, mo from wanem yumi mas gohed blong soem fasin ya?
◻ ?Olsem wanem filing we yumi gat long narafala i save halpem yumi blong gohed blong laeklaekem yumi olsem we yumi wan brata?
◻ ?Olsem wanem fasin blong glad long narafala i joen wetem fasin blong yumi blong laeklaekem yumi olsem we yumi wan brata?
◻ ?Olsem wanem ol wok we oli soem kaen fasin long narafala oli mekem olgeta long kongregesen oli laeklaekem olgeta olsem we oli wan brata?
[Bokis blong pija long pej 16]
Lav We i Wok
Sam yia bifo, wan man we i bin stadi Baebol longtaem lelebet wetem ol Wetnes blong Jeova, i no bilif fulwan yet se yumi save laeklaekem yumi olsem we yumi wan brata. Hem i savegud tok blong Jisas se: “From we yufala i stap laeklaekem yufala, bambae olgeta man oli luksave se yufala i man blong mi.” (Jon 13:35) Be i hadwok long hem blong bilivim tok ya. Ale, wan dei hem i luk wetem prapa ae blong hem olsem wanem Kristin lav ya i wok.
Nating se man ya i stap wokbaot wetem wiljea, hem i mekem wan trep i go farawe long ples blong hem. Long Betlehem, Isrel, hem i go long wan miting blong kongregesen. Wan Wetnes long ples ya we hem i Arab, i pulum wan narafala Wetnes we i stap mekem turis longwe tu, blong kam slip long haos blong hem blong wan naet. Mo hem i singaot Baebol studen ya tu blong kam. Bifo we oli go slip, studen ya i askem long man blong haos sipos hem i save go sidaon long vranda long moning, blong lukluk san i kam antap. Man blong haos ya i talem strong long hem blong no mekem olsem. Long nekis dei, brata ya we i Arab i eksplenem from wanem hem i bin talem samting ya. Hem i yusum wan narafala man blong tanem tok blong hem, ale hem i eksplenem se sipos ol man raonabaot oli save se hem i pulum ol man Jyu blong kam stap long haos blong hem—Baebol studen ya nao i man Jyu—bambae oli bonem haos blong hem fulwan long faea, wetem hem mo famle blong hem insaed. Tingting blong Baebol studen ya i fasfas, ale hem i askem se: “?Sipos samting ya i mekem trabol long yu, from wanem yu askem mi blong kam stap?” Brata ya we i Arab i no moa yusum narafala man blong tanem tok blong hem. Hem i lukluk stret long ae blong studen ya, mo i talem nomo se: “Jon 13:35.”
Baebol studen ya i sapraes tumas se lav ya blong ol Kristin we i olsem se oli wan brata nomo, i rili tru. Smoltaem biaen, hem i tekem baptaes.
[Tok blong pija long pej 18]
Fasin blong Pol blong intres long ol narafala mo glad long olgeta, i mekem se oli no fraet blong toktok wetem hem enitaem