?Ol Narafala Oli Akseptem Ol Advaes Blong Yu?
GUDFALA advaes we man i givim long fasin we i stret i karem gudfala frut oltaem. ?Samting ya i tru? !No gat! Plante taem ol man oli no kea mo oli sakemaot gudfala advaes ya nating se i kamaot long man we i naf blong givim advaes.—Proveb 29:19.
Samting ya i hapen taem Jeova i givim advaes long Ken, from we sloslou Ken i stat blong no laekem nating brata blong hem Ebel. (Jenesis 4:3-5) God i luksave se fasin ya i wan denja long Ken, taswe hem i talem long hem se: ‘?From wanem yu yu kros olsem? ?Weswe fes blong yu i kam nogud olsem? Sipos yu mekem fasin we i stret, bambae mi mi glad long yu, be fasin blong yu i no stret. Mo from samting ya, sin blong yu i olsem wan wael anamol we i stap klosap long doa, i rere blong kakae yu. Fasin nogud ya i wantem tumas blong winim yu, be yu yu mas winim hem.’—Jenesis 4:6, 7.
Jeova i talem se, sipos Ken i holem fasin ya blong no laekem brata blong hem, bambae sin i olsem wan wael anamol we i wet blong jyam kwiktaem long Ken. (Skelem wetem Jemes 1:14, 15.) I gat taem yet blong Ken i jenisim fasin blong hem. Hem i save ‘mekem fasin we i stret,’ i bitim we hem i folem wan rod we i spolem hem. Be sore tumas, Ken i no lesin. Hem i sakemaot advaes blong Jeova, from samting ya hem i kasem trabol.
Sam man oli sakemaot no oli harem nogud long enikaen advaes. (Proveb 1:22-30) Sipos wan man i no akseptem wan advaes, ?i fol blong man we i givim advaes ya? (Job 38:2) ?Olsem wanem long yu we yu givim advaes? ?Yu yu mekem se i had long ol narafala blong oli akseptem ol advaes blong yu? From we yumi sinman, i impoten blong lukaot long samting ya. Be fasin ya i save hapen sam samtaem nomo sipos yu folemgud ol advaes blong Baebol. Bambae yumi tokbaot sam long ol advaes ya.
‘Stretem Hem Long Kwaet Fasin’
“Ol brata mo sista. Sipos wan long yufala i foldaon, bifo we hem i luksave fol blong hem, yufala we spirit blong God i stap long yufala, yufala i mas givhan long hem blong stretem hem. Be yufala i mas mekem long kwaet fasin. Mo yufala tu i mas lukaotgud long yufala, blong sem samting bambae i no kam traem yufala.” (Galesia 6:1) Aposol Pol i talem se olgeta we ‘spirit blong God i stap long olgeta’ oli mas stretem wan Kristin we i ‘foldaon, bifo we hem i luksave fol blong hem.’ Samtaem i luk olsem se olgeta we oli no naf long saed long spirit, blong givim advaes, oli faswan man we oli wantem givim advaes. Taswe yu no mas hareap blong givim advaes long ol narafala. (Proveb 10:19; Jemes 1:19; 3:1) Fasfala man long kongregesen we i naf long saed long spirit, blong givim advaes, hemia ol elda. Be i tru se, eni Kristin we i bigman long saed long spirit i save givim woning long wan brata we i stap folem wan rod we i nogud.
Sipos yu givim sam advaes, meksua se ol tok blong yu oli kamaot long waes blong God, i no long tingting blong man nomo. (Kolosi 2:8) Yu mas mekem olsem wan gudfala jif kuk we i lukaot se ol kakae we hem i yusum oli gud mo oli no gat posen long olgeta. Jekemgud se ol advaes blong yu oli kamaot stret long Tok blong God i no long prapa tingting blong yu nomo. (2 Timoti 3:16, 17) Sipos yu mekem olsem, bambae yu sua se ol advaes blong yu oli no save spolem narafala.
Wan advaes i blong ‘stretem’ man we i foldaon, i no blong fosem hem blong jenis sipos hem i no wantem. Grik tok we oli tanem i kam “stretem” i laenap wetem wan tok we oli yusum blong tokbaot fasin blong putum wan bun we i kamaot, i gobak long ples blong hem, blong i no kam nogud moa. W. E. Vine, we i wan man blong hae save long saed long Baebol, i talem se tok ya i minim tu we “i nidim longfala tingting mo fasin blong holemstrong.” Tingbaot kaen fasin mo gudhan we wan man i nidim blong mekem se narafala i no harem nogud blong nating. Long sem fasin wan man we i givim advaes i mas lukaot gud blong i no daonem hemia we i lesin long hem. Tru ya, i no isi blong givim advaes long wan man we i askem advaes. Be i had moa taem wan man i no askem blong kasem advaes. Taswe i nidim moa waes fasin mo gudfala tok long taem ya.
Sipos yu tok long narafala olsem se hem i strenja, hemia i no fasin blong ‘stretem’ hem. Blong yu no folem fasin ya, i impoten we yu soem ‘sore long ol man, mekem i gud long olgeta, gat tingting daon, kwaet fasin, mo longfala tingting.’ (Kolosi 3:12) Sipos wan dokta i no gat longfala tingting mo hem i strong tumas wetem ol man we oli kam luk hem, olgeta ya bambae oli no save folem advaes blong hem mo bambae oli neva kambak long hem bakegen.
Samting ya i no minim se yumi no save givim advaes we i strong. Jisas Kraes i tok strong long ol seven kongregesen long distrik blong Esia. (Revelesen 1:4; 3:1-22) Hem i tok stret long olgeta blong givim advaes we oli nidim blong harem mo obei long hem. Be oltaem Jisas i skelemgud ol tok blong hem wetem fasin sore mo kaen fasin. Jisas i folem eksampel blong Papa blong hem long heven, we i gat lav.—Ol Sam 23:1-6; Jon 10:7-15.
Givim Ol Advaes Wetem Gudfala Toktok
‘Yufala i mas toktok gud oltaem long olgeta man, olsem kakae we i gat sol long hem, blong yufala i save givim stret ansa long evri man.’ (Kolosi 4:6) Sol i save givim moa tes long kakae, mekem se yumi laekem moa kakae ya. Sipos yu wantem se ol man oli glad long ol advaes blong yu, yu mas ‘toktok gud long olgeta, olsem kakae we i gat sol long hem.’ Nating se i gat gudfala samting nomo long wan kakae, be sipos kakae ya i no rere gud, no yu putum kakae ya i stap olbaot nomo long wan plet bambae yu no pulum man blong wantem testem kakae ya. Yes, ating bambae i had blong swolemdaon smol haf nomo blong kakae ya.
Long taem blong givim advaes i impoten blong jusum stret tok. Waes man Solomon i talem se: ‘Sipos yu talemaot wan tingting blong yu, we yu mekem i klia gud long ol man, hemia i olsem we yu wokem apol long gol, mo yu putum olgeta long wan plet silva.’ (Proveb 25:11) Maet Solomon i stap tingbaot wan naesfala silva plet we pija blong sam apol we oli wokem wetem gol i stap long hem. !Samting ya i naes we i naes blong lukluk, mo ating yu yu glad blong kasem wan presen olsemia! Long sem fasin, sipos yu jusum ol tok we oli stret bambae yu save pulum man we yu traem givhan long hem, blong i lesin long yu.—Prija 12:9, 10.
Defren olgeta, ‘sipos yu tok strong long man, bambae yu mekem hem i kros moa.’ (Proveb 15:1) Ol tok we oli no stret oli save mekem man i harem nogud mo i kros kwik i bitim we hem i soem tangkiu. I no ol tok nomo, be voes blong yumi tu, i save mekem se wan man i sakemaot advaes ya. Ol advaes we oli no kaen mo oli strong tumas oli save spolem wan man olsem wan naef blong faet. Proveb 12:18 i talem se: “Ol tok nogud we man i sakem we i no tingbaot i save mekem narafala man i harem nogud, olsem we naef blong faet i stikim hem.” Yes, ol tok we yumi talem olbaot nomo, i mekem se narafala i faenem i had blong lesin long advaes blong yumi.—Proveb 12:15.
Olsem Solomon i bin talem, wan advaes i mas “kamaot long stret taem blong hem.” Blong karem gudfala frut i impoten we advaes i kamaot long stret taem. Wan man we i no moa hanggri hem i no save haremgud long wan kakae. Maet hem i kakae bigwan finis, no maet hem i sik. I no stret mo i no waes tu, blong fosem wan man blong kakae sipos hem i no wantem kakae.
Givim Advaes Wetem Tingting We i Daon
“Bambae yufala i mekem mi mi harem gud olgeta. I nogud wan long yufala i tok flas, no i mekem wan samting blong leftemap hem nomo. Yufala i mas mekem tingting blong yufala i stap daon, mo yufala i mas luk ol narafala man olsem we oli gud moa long yufala. Mo yufala evriwan i mas givgivhan long yufala long laef blong yufala. I nogud wan man i stap lukaot long laef blong hem nomo.” (Filipae 2:2-4) Sipos yu gat gudhan blong givim advaes, bambae yu “lukaotgud long ol bisnes” blong narafala blong oli harem gud. Bambae yu soem se “tingting blong yu i stap daon” taem yu joen wetem ol brata sista blong yu, from we yu luk olgeta olsem we oli gud moa long yu. ?Samting ya i minim wanem?
Tingting we i stap daon bambae i blokem yu blong soem wan fasin no wan voes we i daonem narafala. I no gat wan long yumi we i gat raet blong ting se hem i hae moa long brata blong hem. yumi evri wan i foldaon sam samtaem. From we yu no save luk hat blong narafala, i impoten tumas blong no traem jajem ol filing blong hemia we yu tok wetem. Maet hem i no gat nogud tingting mo hem i no luksave se hem i gat rong tingting no fasin. Be sipos hem i luksave se hem i no bin folem ol rul blong God, bambae i moa isi long hem blong akseptem advaes blong yu, sipos yu givim advaes wetem tingting daon, mo yu rili intres we hem i haremgud long saed long spirit.
Tingbaot filing blong yu sipos wan man i singaot yu blong kam kakae long haos blong hem, be man ya i no kaengud long yu mo hem i daonem yu. I sua se, bambae yu harem nogud long taem blong kakae. Yes, “sipos man i stap kakae drae nomo wetem ol man we oli lavem hem, hemia i moa gud, i winim we i stap kakae gudfala mit wetem ol man we oli no laekem hem nating, oli agens long hem.” (Proveb 15:17) Long sem fasin, i had blong akseptem wan gudfala advaes sipos man we i givim advaes ya i no laekem narafala no i daonem hem mo mekem hem i sem. Be, lav, fasin blong ona mo trastem narafala bambae oli mekem se i moa isi blong givim no blong kasem advaes ya.—Kolosi 3:14.
Advaes We Man i Bin Akseptem
Profet Natan i soem tingting daon taem hem i givim advaes long King Deved. Ol tok mo fasin blong Natan oli soemaot klia se hem i laekem mo i ona long Deved. Natan i stat wetem wan pija tok. Maet pija tok ya i blong mekem se i moa isi long Deved blong lesin long advaes we bambae hem i givim. (2 Samuel 12:1-4) Toktok blong profet ya i pulum tingting blong Deved we i laekem stret fasin, nating se hem i no bin soem fasin ya long bisnes wetem Batseba. (2 Samuel 11:2-27) Taem risen blong pija tok ya i kam klia, Deved i talemaot wanem i stap long hat blong hem se: “Mi mi bin mekem wan samting we i nogud olgeta, i agens long Hae God.” (2 Samuel 12:7-13) Defren long Ken, we i no lesin long Jeova, Deved i gat tingting daon blong akseptem fasin stretem ya.
I sua se, Jeova i lidim Natan. Jeova i tingbaot se Deved i wan sinman mo from samting ya maet hem i no save agri long advaes ya. Natan i yusum ol stret tok mo hem i luksave se Deved i hae moa long hem, from we God i makemaot Deved olsem king. Sipos yu gat raet blong givim advaes, ating yu givim stret advaes, be maet i had long narafala blong obei long advaes ya sipos yu no soem tingting daon.
Natan i stretem Deved long kwaet fasin. Ol tok blong profet ya oli gud tumas mo oli reregud. Samting ya i givhan long Deved blong akseptem advaes ya mo folem rod we i save mekem i gud moa long hem. Natan i no tingbaot hem wan. Hem i no soem se hem i hae moa long saed long spirit mo stret fasin, bitim Deved. !Hemia wan gudfala eksampel blong talem ol tok we oli stret long stret taem we i nidim. Sipos yu soem wan fasin olsem, i sua se bambae i moa isi long narafala blong akseptem ol advaes blong yu.
[Tok Blong Pija Long Pej 22]
Olsem kakae we i save mekem i gud long bodi, ol advaes blong yu oli mas gud
[Tok Blong Pija Long Pej 23]
?Ol advaes blong yu oli pulum tingting blong man olsem sam gol apol long wan plet silva?
[Tok Blong Pija Long Pej 24]
Profet Natan i soem tingting daon taem hem i yusum tok we i kasem fasin blong Deved blong laekem stret fasin