Sol Man We Masta i Jusum Blong Mekem Wok Blong Hem
SOL blong Tasas i wan man blong agensem mo kilim i ded ol man blong Kraes. Nating se i olsem, Masta i gat plan blong yusum Sol blong mekem wan wok long fiuja. Sol i mas kam wan man we i wok long nem blong man ya we hem i stap agensem bigwan. Jisas i talem se: “Mi mi jusumaot hem [Sol] finis, blong hem i man blong wok blong mi. Hem bambae i talemaot nem blong mi long ol man we oli no laen blong Isrel, mo long ol king mo long ol laen blong Isrel tu.”—Ol Wok 9:15.
Laef blong Sol i jenis fulwan. Fastaem, hem i stap “tok agens” long Masta, be biaen God i soem sore long hem, nao hem i kam wan “man blong wok” blong Masta Jisas Kraes. (1 Timoti 1:12, 13) Taem Sol i kam wan Kristin we oli kolem hem aposol Pol, hem i no moa yusum paoa blong hem blong ronem ol disaepol blong Jisas, olsem long taem ya we oli stonem Steven i ded. Naoia, hem i mekem sam wok we oli defren olgeta. I klia se, Jisas i luk sam gudfala samting long saed blong Sol. ?Wanem ol gudfala samting ya? ?Hu ya Sol? ?Olsem wanem laef we hem i gruap long hem i givhan long hem blong hem i nafgud blong mekem trufala wosip i go moa long plante ples? ?Yumi save lanem samting from stori blong hem?
Laef Blong Famle Blong Sol
Sol i “wan yang man” nomo taem ol man oli stonem Steven i ded, hemia smoltaem afta long Pentekos 33 K.T. Long taem ya we hem i raetem leta i go long Filimon, hemia samwe long ol yia 60-61 K.T., hem i wan “olfala” finis. (Ol Wok 7:58; Filimon 9) Sam man blong mekem dip stadi oli talem se, folem fasin blong ol man bifo blong kaontem yia blong man, wan “yang man,” maet yia blong hem i stap bitwin 24 mo 40, mo wan “olfala,” yia blong hem i stap bitwin 50 mo 56. Taswe, maet Sol i bon sam yia nomo afta we Jisas i bon.
Long taem ya, ol man Jiu oli laef long plante ples blong wol. I gat plante risen we i mekem se oli aot long ples blong olgeta long Judia. Samfala oli aot long Judia from faet, samfala oli wok slef, sam narafala bakegen, ol man oli ronemaot olgeta long Judia, mo sam narafala oli aot from ol bisnes blong winim mane, no from we olgeta nomo oli wantem go long narafala ples. Nating se famle blong Sol i laef afsaed long Judia, Sol i soemaot se oli fasgud long Loa, taem hem i talem se: “Mi mi wan laen blong Isrel we mi kamaot long laen blong Benjamin. Mama mo papa blong mi, tufala i laen blong Isrel, mo from samting ya, mi mi laen blong Isrel stret. Taem mi mi bon, long namba eit dei blong mi, olgeta oli mekem sakomsaes long mi. Mo long saed blong Loa blong mifala, mi mi wan Farisi.” Sol i karem semfala nem long lanwis Hibru we i blong makem hem se hem i wan impoten man long laen blong hem—king blong Isrel. Sol blong Tasas i sitisen blong Rom taem hem i bon, taswe oli givim wan narafala nem long hem long lanwis Latin se, Paullus.—Filipae 3:5; Ol Wok 13:21; 22:25-29.
From we Sol i sitisen blong Rom taem i bon, samting ya i minim se wan long ol bubuman blong hem i bin kasem raet blong kam olsem wan man Rom. ?Olsem wanem hem i kasem raet ya? I gat sam samting we hem i save mekem blong kam wan man Rom. Yu save kam wan man Rom sipos wan memba blong famle blong yu i wan sitisen blong Rom. Mo tu, sipos wanwan man no wan grup blong man i mekem gudfala wok long saed blong politik, no i mekem wan bigfala samting long Nesen, ol man ya oli save kam sitisen. Hemia i olsem ona no pei blong olgeta. Sipos wan slef i pem wan man Rom blong letem hem i gofri, no sipos wan sitisen blong Rom i mekem slef ya i fri, ale, slef ya i save kam wan man Rom. Man we i joen smoltaem long ami blong Rom, hem i save kam wan sitisen taem hem i finis long wok ya. Ol man long ol kantri we oli stap aninit long rul blong Rom, oli save kam sitisen blong Rom. Mo tu, sam man oli talem se, i gat samtaem we se ol man oli pem bigfala mane blong kam sitisen blong Rom. Be, long saed blong famle blong Sol, yumi no save olsem wanem oli kam sitisen blong Rom.
Yumi save se Sol i kamaot long Tasas, bigfala taon long wan provins blong Rom, hemia Silisia (naoia hem i saot blong Teki). Nating se i gat plante man Jiu long ples ya, be Sol i mas luk plante kastom blong ol Hiten man tu. Tasas i wan bigfala taon mo i rij. Hem i gat plante hae skul we oli tijim man long ol waes blong Gris. Sam man oli ting se, long faswan handred yia, samwe 300,000 no 500,000 man oli laef long ples ya. Tasas i stamba taon blong ol bisnes man, from we hem i stap long rod we i blong go long Esia Maena, Siria, mo Mesopotamia. Tasas i kam rij from ol man we oli stap mekem bisnes long taon, mo from ol kakae blong garen, olsem sid, waen, mo kaliko ya linen. Oli wokem plante defren kaen kaliko. Olgeta nao oli statem blong wokem kaliko wetem hea blong nani, we biaen ol man oli yusum blong wokem ol haos tapolen.
Edukesen Blong Sol
Sol, we narafala nem blong hem Pol, i no dipen long narafala man blong stap laef. Hem i somap ol haos tapolen blong winim mane we i save givhan long hem long misinari wok blong hem. (Ol Wok 18:2, 3; 20:34) Long taon ya, Tasas, i gat plante man oli stap mekem wok ya blong somap haos tapolen. I sua se, taem Sol i pikinini nomo, papa blong hem i tijim hem wok ya.
Sol i save plante lanwis—antap moa, lanwis Gris, we bighaf blong ol man aninit long Rul blong Rom oli yusum. Samting ya i givhan bigwan long misinari wok blong hem. (Ol Wok 21:37 kasem 22:2) Ol man we oli stadi long ol hanraet blong Pol oli talem se hem i save gud lanwis Grik. Hem i no yusum ol bigfala toktok we oli naes mo we oli soem hae save. Lanwis Grik we Sol i yusum i sem mak long hemia we ol man oli yusum blong raetem Septuagint, hemia Hibru haf blong Baebol we oli tanem i kam long lanwis Grik, from we plante taem, hem i talem ol tok we oli kamaot stret long Baebol ya. From risen ya, plante man blong stadi oli talem se maet Sol i kasem gudfala edukesen long lanwis Grik, maet long wan skul blong ol man Jiu. Martin Hengel, wan man blong mekem dip stadi, i talem se: “Long ol taem bifo, edukesen we i beswan—antap moa edukesen blong ol man Gris—i no fri. Man i nidim bigfala mane blong kasem wan edukesen olsemia.” Taswe, edukesen blong Sol i soemaot se hem i kamaot long wan rij famle.
Taem Sol i no kasem 13 yia blong hem yet, ating hem i gohed blong skul long Jerusalem, samwe 840 kilometa longwe long ples blong hem. Man we i tijim hem, hemia Gameliel, wan tija blong ol Farisi we plante man oli save hem mo we oli tinghae long hem. (Ol Wok 22:3; 23:6) Ol stadi ya we Sol i folem, we oli sem long stadi we tede, ol pikinini oli stap kasem long yunivesiti, i givim jans long hem blong kam wan haeman long medel blong ol man Jiu.a
Yusumgud Save Blong Hem
Sol i bon long wan famle we i Jiu mo i laef long wan taon blong Rom we i fulap long ol man Gris. Taswe, i Sol i gruap long wan laef we i gat tri haf blong hem. From we Pol i gruap wetem ol man we oli gat ol defren kaen laef mo we oli toktok long ol defdefren lanwis, samting ya i halpem hem blong ‘mekem fasin blong hem i laenap wetem ol kaen man.’ (1 Korin 9:19-23) From we Pol i wan sitisen blong Rom, hem i save yusum loa blong protektem minista wok blong hem mo karem gud nius i go kasem Hed Gavman blong Rom. (Ol Wok 16:37-40; 25:11, 12) Jisas ya we i laef bakegen long ded, i savegud famle blong Sol, edukesen, mo fasin blong hem. Taswe, hem i talem long Ananaeas se: “Yu go, from we mi mi jusumaot hem finis, blong hem i man blong wok blong mi. Hem bambae i talemaot nem blong mi long ol man we oli no laen blong Isrel, mo long ol king mo long ol laen blong Isrel tu. Mo mi nomo bambae mi soemaot long hem, ol hadtaem we bambae hem i save kasem from we hem i man blong mi.” (Ol Wok 9:13-16) Taem Sol i luksave stret rod, hem i gat strong tingting blong folem rod ya. Yumi makem samting ya long bigfala wok we hem i mekem blong karem mesej blong Kingdom i go long ol ples farawe.
Long histri blong ol Kristin, fasin ya we Jisas i mekem, taem hem i jusum Sol blong mekem wan spesel wok, i defren olgeta. Be tede tu, ol wanwan Kristin oli gat sam spesel save blong mekem wan wok mo sam fasin we i givhan bigwan long wok blong talemaot gud nius. Taem Sol i kasem save long wanem we Jisas i wantem hem blong mekem, hem i no moa wet, hem i wok strong long wok ya. Hem i mekem olgeta samting we hem i naf blong mekem, blong sapotem wok blong Kingdom. ?Yu yu stap mekem sem mak?
[Futnot]
a Blong save moa long saed blong ol save mo edukesen we Sol i kasem tru long Gameliel, lukluk Wajtaoa blong Julae 15, 1996, pej 26-29.
[Bokis/Foto blong pija long pej 30]
Rejista Mo Pepa Blong Kam Sitisen Blong Rom
Ogastas i statem fasin ya blong rejistarem nem blong olgeta pikinini we oli bon long Rom, taem hem i stanemap tu loa long yia 4 mo 9 K.T. Long ol 30 dei afta we wan pikinini i bon, oli mas rejistarem pikinini ya. Long ol defren provins, ol famle oli mas talemaot long fored blong wan jaj long ofis blong rejista, se pikinini ya i blong olgeta mo se hem i wan sitisen blong Rom. Jaj i mas raetemdaon nem blong papa mama blong pikinini ya, nem blong pikinini, boe no gel, mo dei we hem i bon long hem. Taem ol loa ya oli no stanap yet, gavman blong Rom i stap gohed finis blong mekem wan sensas evri faef yia blong rejistarem olgeta sitisen we oli stap long ol ples we Rom i lukaot long olgeta.
Taswe man i save faenemaot olgeta samting long saed blong narafala man tru long ol pepa ya we oli kipim gud i stap. Oli save mekem kopi blong ol pepa ya i go long wan smol plang we i gat tu haf blong hem (we i save sat olsem kava blong wan buk). Sam man blong mekem dip stadi oli tingting se, taem Pol i talem se hem i wan sitisen blong Rom, maet hem i bin yusum wan samting olsem plang ya blong pruvum tok blong hem. (Ol Wok 16:37; 22:25-29; 25:11) Ol man oli tingbaot fasin ya blong kam sitisen blong Rom olsem wan “tabu samting” mo hem i givim raet long wan man blong mekem plante samting. Taswe, eni man we i traem giaman long ol pepa ya, hem i brekem loa mo i mas kasem panis from. Man we i giaman long saed ya i save kasem panis blong ded.
[Credit line]
Historic Costume in Pictures/Dover Publications, Inc., New York
[Bokis/Foto blong pija long pej 31]
Nem Blong Sol Long Lanwis Rom
Olgeta man we oli sitisen blong Rom oli mas holem tri defren nem. I gat fas nem, ale seken wan hemia famle nem (we i soemaot wanem laen no grup we man i kamaot long hem), mo namba tri hemia smol nem. Wan Eksampel, hemia Gaius Julius Caesar, we plante man oli save gud long hem. Baebol i no givim fulwan nem blong ol man Rom, be sam narafala hanraet oli talem long yumi se stret nem blong Agripa hemia arcus Julius Agrippa. Lucius Junius Gallio, hem i nem blong Gallio long Baebol. (Ol Wok 18:12; 25:13) Samtaem tu, Baebol i raetem tu nem nomo long ol trifala nem we man Rom i gat, olsem Ponjes Paelet (we oli raetem i stap daon), Sejas Polas, Klodias Lisias, mo Posias Festas.—Ol Wok 4:27; 13:7; 23:26; 24:27.
I no gat rod blong pruvum stret sipos nem ya Paullus hem i faswan nem no smol nem blong Sol. Be, yumi no sapraes se plante taem bifo, ol man oli jusum wan nem we oli save yusum nomo taem oli stap wetem ol famle mo fren blong olgeta. Mo tu, ol man oli save yusum enikaen narafala nem, olsem Sol, we i no stap long lanwis Rom. Wan man blong stadi i talem se: “[Nem ya Sol] i no stret nating blong yusum olsem wan nem blong ol man Rom, be maet hem i stret moa blong stap olsem smol nem we oli givim long wan sitisen blong Rom.” Long ol ples we man i toktok long plante lanwis, laef blong wan man i save soemaot wanem kaen nem we man ya bambae i jusum blong man i singaot hem.
[Credit line]
Photograph by Israel Museum, ©Israel Antiquities Authority