Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w99 6/15 pp. 19-24
  • Kasem Save Long Man We i Wokem Yu

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Kasem Save Long Man We i Wokem Yu
  • Wajtaoa—1999
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Hem i Soemaot Hem Long Yumi
  • Wan Bigfala Tija i Halpem Yumi Blong Save God
  • ?Olsem Wanem Yu Save Halpem Ol Narafala Blong Save Hem?
  • !Man We i Wokem Yumi i Kea Long Yumi!
    Kingdom Wok Blong Yumi—1999
  • Bilif Strong Se i Gat Wan Krieta
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova (Stadi)—2021
  • Man We i Wokem Yumi i Save Givim Mining Long Laef Blong Yu
    Wajtaoa—1999
  • Komanda Blong Ami Mo Wan Smol Gel
    ?Yu Lanem Wanem Long Ol Stori Blong Baebol?
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1999
w99 6/15 pp. 19-24

Kasem Save Long Man We i Wokem Yu

“Bambae mi mi letem yu yu luk bigfala laet ya we i soemaot we mi mi stap, mo long fes blong yu, bambae mi talemaot tabu nem blong mi long yu.”​—EKSODAS 33:19.

1. ?From wanem i stret blong ona long God?

APOSOL Jon, we i raetem laswan buk blong Baebol, i yusum ol tok we oli gat dip mining blong tokbaot Man ya we i Wokem olgeta samting. Hem i talem se: “Yu yu Masta blong mifala, mo yu God blong mifala. Yu yu mekem olgeta samting evriwan. Mo from we yu yu wantem olsem, yu yu mekem olgeta, nao oli stap, mo oli gat laef. From samting ya, i stret nomo blong ol man oli leftemap nem blong yu, mo blong oli bodaon, oli ona long yu, mo blong oli stap aninit long paoa blong yu oltaem.” (Revelesen 4:11) Olsem faswan stadi i soemaot, plante samting we ol man blong sayens oli faenemaot tede, oli pulum man blong bilif se i gat wan Man we i Wokem olgeta samting.

2, 3. (a) ?Ol man oli nidim wanem blong kasem save long Man ya we i Wokem olgeta samting? (b) ?From wanem i no waes blong talem se yumi mas luk Man ya we i Wokem olgeta samting?

2 I impoten blong luksave se i gat wan Man we i Wokem olgeta samting, be i impoten tu blong kasem save se Man ya i olsem wanem​—hem i wan trufala spirit man, mo ol fasin mo rod blong hem oli nambawan, oli pulum man i kam long hem. Nomata we yu gat save finis long saed ya, ?yu ting se i gud blong traem savegud hem? Hemia i no minim se yumi mas luk hem mo storeyan wetem hem, olsem we yumi stap luk mo storeyan wetem ol narafala man, nogat.

3 Jeova i Stamba blong olgeta sta. Mo san blong yumi i jes wan smol sta nomo taem yumi skelem wetem ol narafala sta. ?Yu yu wantem go klosap long san? !Nogat! Plante man oli lukaot gud blong no lukluk stret i go long san mo blong no stap longtaem tumas aninit long hot san. Tempraja long medel blong san i kasem samwe long 15,000,000 digri Selsias (27,000,000°F.). Evri seken, bigfala faea ya we i hot tumas, i tanem samwe long fo milyan tan blong hem i kam paoa. Wan smol haf nomo blong paoa ya i kasem wol, we i mekem se ples i hot smol mo i gat laet, be smol haf ya nomo i naf blong givim laef long olgeta samting long wol ya. Ol samting ya oli mas mekem yumi luksave se Man we i Wokem olgeta samting, hem i gat bigfala paoa. Taswe, i stret nomo we Aesea i raetem se “[Man we i Wokem olgeta samting] i strong we i strong, paoa blong hem i bigfala tumas.”​—Aesea 40:26, NW.

4. ?Moses i askem wanem samting, mo olsem wanem Jeova i ansa long hem?

4 Be, sam manis nomo afta we ol man Isrel oli aot long Ijip long 1513 B.K.T.,a Moses i askem long Man ya we i Wokem olgeta samting se: “Plis, mi wantem blong yu letem mi mi luk bigfala laet ya we i saen we i saen, we i soemaot we yu yu stap.” (Eksodas 33:18) Taem yu tingbaot se God nao i wokem san, bambae yu kasem save from wanem hem i talem long Moses se: “Bambae mi no save letem yu yu luk fes blong mi, from we sipos wan man i luk fes blong mi, man ya bambae i ded from.” Man ya we i Wokem olgeta samting, i letem Moses i faenem wan ples blong haed long Hil Sinae taem Hem i “pas i go.” Nao, Moses i luk “baksaed” blong God, we i minim se Moses i luk sam saen nomo we oli soem se Man ya we i Wokem olgeta samting, hem i stap.​—Eksodas 33:20-23; Jon 1:18.

5. ?Olsem wanem Man ya we i Wokem olgeta samting i ansa long samting we Moses i askem, mo samting ya i pruvum wanem?

5 Moses i kasem samting ya we hem i wantem tumas. Hem i kasem moa save long Man ya we i Wokem olgeta samting. I klia se, taem God i pas long fes blong Moses, hem i yusum wan enjel blong talemaot se: “Jeova, Jeova, God we i gat sore mo gladhat, hem i slou blong kam kros, mo hem i fulap long kaen fasin mo trutok. Hem i stap holem kaen gud fasin long plante taosen man, mo i stap fogivim olgeta from ol mastik, ol rong, mo ol sin blong olgeta. Be taem man i mas kasem panis, bambae hem i no blokem panis ya nating.” (Eksodas 34:6, 7, NW) Samting ya i minim se, blong kasem save long Man ya we i Wokem yumi, yumi no nidim blong luk hem wetem prapa ae blong yumi, be yumi mas luksave fulwan se Hem i wanem kaen man, mo wanem ol fasin blong hem.

6. ?Olsem wanem bodi blong yumi we i naf blong faet agensem sik, i nambawan tumas?

6 Wan rod blong kasem save long God, hemia taem yumi luksave ol fasin blong hem tru long ol samting we hem i wokem. Tingbaot bodi blong yumi we i strong naf blong faet agensem ol sik. Buk ya Scientific American, i tokbaot fasin ya we bodi i faet agensem sik, i se: “Stat long taem we yumi stap long bel blong mama blong yumi, go kasem taem we yumi ded, bodi blong yumi i rere oltaem blong faet agensem ol sik. Ol smosmol samting insaed long bodi blong yumi mo ol sel . . . oli protektem yumi agensem ol jem. Sipos i no gat ol smosmol samting ya, ol man bambae oli no save laef.” ?Ol nambawan wok ya oli stat olsem wanem? Sem buk ya i talem se: “Naen wik afta we bebi i stat blong gru long bel blong mama blong hem, ol faswan sel long bodi blong bebi ya oli wokem plante narafala sel bakegen. Ol narafala sel ya oli nambawan tumas, oli stap faet agensem ol jem insaed long bodi blong bebi ya.” Taem wan woman i gat bel, sam sel we oli stap faet agensem sik long bodi blong hem, oli pas i go long bebi we i stap gru long bel blong hem. Biaen, taem woman ya i givim titi long bebi blong hem, hem i pasem sam narafala sel bakegen mo sam spesel wota oli go long bebi ya, we bambae oli mekem hem i strong naf blong faet agensem ol sik.

7. ?Wanem tingting we maet yumi gat long saed blong fasin ya we bodi blong yumi i naf blong blokem ol sik, mo samting ya i pulum yumi blong talem wanem?

7 I stret nomo blong talem se paoa we bodi blong yu i gat blong faet agensem ol sik, hem i winim paoa blong olkaen meresin long taem blong yumi. Taswe, askem long yu wan se, ‘?Samting ya i soemaot wanem long saed blong Man we i Wokem yumi?’ Nambawan wok ya we i stat samwe ‘naen wik afta we bebi i stat gru long bel blong mama blong hem’ mo wok ya blong ol sel we oli rere blong protektem wan bebi we i jes bon, i soemaot klia se Man we i Wokem yumi, hem i waesgud mo i tingting gud bifo we i wokem yumi. ?Be nambawan wok ya i soem sam samting moa long yumi long saed blong Man ya we i Wokem yumi? Plante man oli tinghae tumas long Albert Schweitzer, mo sam narafala man bakegen, we oli spenem ful laef blong olgeta blong givim ol meresin long olgeta we oli pua. Maet yumi tingting se, ol man ya oli gat ol gudfala fasin mo oli gat sore long narafala man. ?Be, yumi save talem wanem long saed blong Man ya we i Wokem yumi, we bodi blong yumi evriwan, ol rijman mo ol puaman, i naf blong faet agensem ol sik? I klia nomo se hem i gat lav, hem i stap mekem i sem mak nomo long olgeta man, hem i gat sore, mo fasin blong hem i stret oltaem. Ol fasin ya nao, Moses i harem long toktok blong Man we i Wokem olgeta samting.

Hem i Soemaot Hem Long Yumi

8. ?Long wanem spesel rod Jeova i soemaot hem long yumi?

8 Be, i gat wan narafala rod blong kasem moa save long saed blong Man ya we i Wokem yumi​—hemia tru long Baebol. Baebol i impoten tumas from we hem i talemaot moa samting long saed blong God. Sam long ol samting ya, yumi no save faenem long sayens mo ol samting raonabaot long yumi. Wan eksampel, hemia nem blong Man ya we i Wokem yumi. Baebol nomo i talemaot nem blong Man ya we i Wokem olgeta samting, mo i givim mining blong nem ya. Long ol Hibru hanraet blong Baebol, nem blong God i kamaot samwe long 7,000 taem. Oli raetem nem ya long fo leta ya YHWH no JHVH. Long Engglis, plante man oli talem nem ya se Jehovah.​—Eksodas 3:​15; 6:3.

9. ?Nem blong Man ya we i Wokem olgeta samting i minim wanem, mo nem ya i pruvum wanem long yumi?

9 Blong kasem moa save long Man ya we i Wokem olgeta samting, yumi mas luksave se hem i no jes man we i “Stamba blong Evri Samting” no tokhaed se “Mi Stap We Mi Stap.” Nem blong hem i soemaot narafala samting. Nem ya i kamaot long wan Hibru tok we i minim “i kamaot” no “i soemaot hem.”b (Skelem wetem Jenesis 27:29; Prija 11:3.) Nem blong God i minim “Hem i Mekem i Kamaot.” Taswe, nem ya i makemaot God se, wanem we hem i talem, bambae hem i mekem. Taem yumi save nem blong God mo yumi yusum nem ya, bambae yumi luksave moa se hem i stap mekem olgeta promes mo stamba tingting blong hem oli kamtru.

10. ?Yumi save kasem wanem impoten save from buk blong Jenesis?

10 Baebol nao i talemaot ol stamba tingting blong God mo ol fasin blong hem. Stori we i stap long Jenesis i soemaot se bifo, ol man oli stap long pis wetem God mo oli gat hop blong gat wan laef we i longfala mo i gat mining. (Jenesis 1:28; 2:7-9) Olsem mining blong nem blong God i soemaot, yumi save sua se Jeova bambae i finisim fasin blong safa mo ol narafala trabol we ol man oli stap kasem longtaem finis i kam. Bambae Jeova i mekem stamba tingting blong hem i kamtru. Yumi ridim se: “Olgeta laef samting long wol ya oli stap harem nogud, be hemia i no from we olgeta samting ya oli wantem olsem, i from we Man we i Wokem olgeta samting i wantem olsem. Mo taem Hem i mekem olsem, hem i givim wan hop se wan dei . . . olgeta samting ya bambae oli joen long nambawan fasin fri blong ol pikinini blong God.”​—Rom 8:20, 21, The New Testament Letters, we J. W. C. Wand i raetem.

11. ?From wanem i gud blong ridim ol stori blong Baebol, mo wanem wan long ol stori ya?

11 Baebol i tokbaot ol wok mo ol samting we God i mekem wetem ol man Isrel bifo. Samting ya tu i save halpem yumi blong kasem moa save long Man ya we i Wokem yumi. Tingbaot eksampel blong Elisa mo Neman, komanda blong ol soldia blong Siria. Taem yu ridim stori ya long 2 King japta 5, bambae yu luk se wan smol gel Isrel we i kalabus long Siria, i talem se maet, leprosi blong Neman bambae i finis sipos Elisa blong Isrel i givhan long hem. Nao, Neman i go luk Elisa. Neman i ting se bambae Elisa i leftemap han blong hem, i mekem wan merikel blong winim sik blong hem. Be, Elisa i talem long man Siria ya blong go swim long Jodan Reva. Ol wokman blong Neman oli strong long hem blong folem advaes blong Elisa, ale, Neman i kamgud bakegen. Neman i wantem givim sam sas presen long Elisa, be Elisa i no wantem. Biaen, wan wokman blong Elisa i haed i go giaman long Neman blong kasem ol sas presen ya. Giaman fasin blong man ya i mekem se hem i kasem leprosi. Yes, hemia wan nambawan stori​—hem i save tijim yumi long sam samting.

12. Long stori blong Elisa mo Neman, ?yumi lanem wanem long saed blong Man ya we i Wokem olgeta samting?

12 Stori ya i rili pulum tingting blong man. Hem i soem se Bigfala Man ya we i Wokem olgeta samting long skae, i no ting se hem i hae tumas blong lesin long tok blong wan smol gel, nogat. Hem i mekem samting we smol gel ya i talem, i kamtru. Hemia i defren olgeta long kastom blong plante man tede. Mo tu, stori ya i soemaot se Man ya we i Wokem olgeta samting, hem i no gat fasin blong mekem i moa gud long wan laen no nesen i bitim ol narafala. (Ol Wok 10:34, 35) Yumi intres tumas blong luk se, Man ya we i Wokem olgeta samting i soemaot nambawan waes blong hem. Hem i no askem ol man blong yusum sam giaman trik​—olsem we plante ‘kleva’ long taem bifo, mo tede oli stap mekem. Hem i save olsem wanem blong winim sik ya leprosi. Mo tu, hem i no save letem se man blong giaman i win. Long rod ya, hem i soemaot bigfala save mo waes blong hem. Bakegen, stori ya i soemaot ol fasin we Moses tu i harem long saed blong Jeova. !Nating se stori ya long Baebol i sot nomo, be yumi save lanem fulap samting long saed blong Man ya we i Wokem yumi!​—Ol Sam 33:5; 37:28.

13. Eksplenem olsem wanem yumi save lanem ol nambawan samting tru long ol stori blong Baebol.

13 Sam narafala stori we oli tokbaot fasin stronghed blong ol man Isrel mo samting we God i mekem long olgeta, oli soem se Jeova i rili kea. Baebol i talem se ol man Isrel oli traem Jeova bakegen mo bakegen, mo oli mekem hem i harem nogud tumas. (Ol Sam 78:40, 41) Taswe, Man ya we i Wokem olgeta samting i gat filing mo hem i kea long samting we ol man oli stap mekem. Mo tu, yumi save lanem plante samting long ol stori blong ol man we yumi savegud. Taem God i jusumaot Deved blong i kam king blong Isrel, God i talem long Samuel se: “Man i stap lukluk long bodi blong man nomo, be mi mi stap lukluk long tingting blong hem.” (1 Samuel 16:7) Yes, Man ya we i Wokem olgeta samting, hem i lukluk wanem we i stap insaed long yumi, hem i no lukluk afsaed blong yumi nomo. !Yumi harem gud tumas blong save samting ya!

14. Taem yumi ridim Hibru haf blong Baebol, ?yumi save mekem wanem blong karem blesing?

14 Toti-naen long ol buk blong Baebol, oli raetem bifo long taem blong Jisas, mo i stret blong yumi ridim olgeta. Yumi no mekem olsem jes blong lanem ol stori no histri blong Baebol. No gat. Sipos yumi rili wantem se Man ya we i Wokem yumi hem i olsem wanem, yumi mas tingting dip long ol stori ya. Maet yumi tingting se, ‘?Stori ya i soemaot wanem long saed blong Jeova? ?Weswan long ol fasin blong hem we oli kam klia long ples ya?’c Taem yumi mekem olsem, samting ya bambae i halpem olgeta man, wetem olgeta ya tu we oli no bilif long God, blong luksave se Baebol i kamaot long God. Long rod ya, bambae yumi givhan long ol man ya blong kasem moa save long Man ya we i Stamba blong Baebol, mo we hem i lavem yumi tumas.

Wan Bigfala Tija i Halpem Yumi Blong Save God

15. ?From wanem yumi save talem se ol wok mo tijing blong Jisas oli save tijim yumi?

15 Ol man we oli no bilif se i gat wan Man we i Wokem olgeta samting, no tingting blong olgeta long saed ya i fasfas, maet oli no save plante samting long saed blong Baebol. Maet yu yu mitim sam man we oli no save talem sipos Moses i laef bifo no afta long Matiu, mo we oli no save plante samting long saed blong ol wok no ol tijing blong Jisas. Yumi sore tumas long ol man olsem from we, tru long Bigfala Tija ya Jisas, yumi save lanem plante samting long saed blong Man ya we i Wokem olgeta samting. From we Jisas i frengud wetem God, hem i save talem plante samting long saed blong Man ya we i Wokem yumi. (Jon 1:18; 2 Korin 4:6; Hibrus 1:3) Mo hemia nao samting we Jisas i mekem. Yes, hem i bin talem wan taem se: “Man we i luk mi, hem i luk Papa blong mi.”​—Jon 14:9.

16. ?Fasin we Jisas i mekem long wan woman Sameria i soemaot wanem?

16 Tingbaot eksampel ya. Wan dei, taem Jisas i taed from we hem i bin wokbaot plante, hem i storeyan wetem wan woman Sameria klosap long Saeka. Hem i tokbaot sam dip trutok long saed blong fasin blong “wosipim Papa wetem spirit mo trutok.” Ol man Jyu long taem ya oli no laekem nating ol man Sameria. Defren olgeta, Jisas i soemaot fasin blong Jeova we i akseptem ol man mo woman blong evri nesen, olsem yumi luk long stori blong Elisa mo Neman. Yumi mas haremgud blong save se Jeova i neva gat ol raf fasin olsem plante skul blong wol tede oli mekem from we oli fas long wan tingting nomo. I gud tu blong makem se Jisas i glad blong tijim wan woman, nating se woman ya i stap wetem wan man we i no hasban blong hem. Jisas i no jajem woman ya, be i respektem hem, i toktok long hem long fasin we i save givhan long hem. Biaen, sam narafala man Sameria oli lesin long Jisas, mo oli talem se: “Mifala i save we hem i prapa man blong sevem ol man long wol.”​—Jon 4:2-30, 39-42, NW; 1 King 8:41-43; Matiu 9:10-13.

17. ?Stori blong Lasaros we i laef bakegen long ded, i soemaot wanem?

17 I gud yumi tingbaot wan narafala eksampel blong luk olsem wanem ol fasin mo ol tijing blong Jisas oli save givhan long yumi blong save moa long Man ya we i Wokem olgeta samting. Tingbaot taem ya we Lasros, fren blong Jisas i ded. Smoltaem bifo, Jisas i bin pruvum se hem i gat paoa blong mekem ol dedman oli laef bakegen. (Luk 7:11-17; 8:40-56) ?Be, Jisas i mekem wanem taem hem i luk Meri, sista blong Lasaros, i stap krae? Jisas i “harem nogud tumas we i stap pulum win blong hem from.” Hem i no mekem flas se hem i no save sore, nogat. Hem “i krae.” (Jon 11:33-35) Mo Jisas i no krae nomo blong soem filing blong hem. Hem i tekem aksin​—i mekem Lasaros i laef bakegen long ded. I sua se samting ya i givhan bigwan long ol aposol blong luksave ol filing mo wok blong Man ya we i Wokem olgeta samting. Samting ya i mas halpem yumi mo ol narafala man tu, blong kasem save long ol rod blong Man ya we i Wokem olgeta samting.

18. ?Ol man oli mas gat wanem tingting long fasin blong stadi Baebol?

18 Yumi no mas sem blong stadi Baebol mo lanem moa long saed blong Man ya we i Wokem yumi. Baebol i no wan buk we i blong ol man blong bifo nomo. Wan man we i stadi long Baebol mo frengud wetem Jisas, hemia Jon. Samtaem biaen, Jon i raetem se: “Yumi save we Pikinini blong God i kam long wol, mo i givim paoa long yumi blong yumi save God ya we i tru. Mo yumi stap joen gud long God ya from we yumi stap joen gud long Pikinini ya blong hem, Jisas Kraes. Hem i tru God, mo hem i stamba blong Laef ya we i no save finis.” (1 Jon 5:20) Makemgud se sipos yumi kasem save ‘paoa blong save’ long “tru God,”​—⁠Man ya we i Wokem olgeta samting​—⁠bambae yumi save kasem “Laef ya we i no save finis.”

?Olsem Wanem Yu Save Halpem Ol Narafala Blong Save Hem?

19. ?Wanem ol samting we yumi save mekem blong halpem ol man we oli no bilif long God?

19 Sam man oli nidim plante pruf bifo we oli save bilif se i gat wan Man we i Wokem olgeta samting. Oli nidim plante pruf tu blong luksave se Man ya i gat sore, i kea long yumi, mo se hem i olsem wanem. I gat plante milyan man we oli no sua yet se i rili gat wan Man we i Wokem olgeta samting. Plante long ol man ya, tingting blong olgeta long saed blong God i no laenap wetem Baebol. ?Olsem wanem yu save halpem olgeta? Long ol distrik mo intenasnal asembli we ol Witnes blong Jeova oli mekem long 1998 kam kasem stat blong 1999, i gat wan niufala buk i kamaot long plante lanwis. Buk ya, nem blong hem long Engglis se, Is There a Creator Who Cares About You?

20, 21. (a) ?Olsem wanem yumi save yusum gud buk ya Creator? (b) Talem sam ekspiryens we oli soemaot se buk ya Creator i wok gud.

20 Buk ya bambae i mekem bilif blong yu i kam strong moa long Man ya we i Wokem yu, mo bambae i mekem yu yu gat bigfala tangkiu from ol gudfala fasin mo ol rod blong hem. ?From wanem yumi sua long samting ya? From we risen ya nao i pusum ol man blong wokem buk ya Is There a Creator Who Cares About You? Wan stamba tingting we i stap long fulwan buk ya, hemia se “?Wanem i save givim mining long laef blong yu?” Buk ya i save pulum tingting blong enikaen man, olgeta ya tu we oli gat gudfala edukesen. Hem i tokbaot ol samting we yumi evriwan i wantem tumas blong kasem. I gat sam gudfala japta insaed long buk ya we oli save pulum intres blong ol man we maet oli no bilif se i gat wan Man we i Wokem olgeta samting. Buk ya i no toktok olsem se olgeta man we oli ridim hem oli bilif finis long Man ya we i Wokem olgeta samting. Ol man we oli no bilif, bambae oli intres tumas long samting we buk ya i talem long saed blong ol pruf mo tingting we sayens i jes faenem i no longtaem. Mo long semtaem, ol pruf mo tingting ya bambae oli mekem bilif blong ol man we oli bilif finis long God, i kam strong moa.

21 Taem yumi stadi long niufala buk ya, bambae yumi luk se sam haf blong hem oli tokbaot histri blong Baebol long wan rod we i soemaot klia ol nambawan fasin blong God. Long rod ya, ol man we oli ridim buk ya bambae oli kasem moa save long God. Plante man we oli ridim buk ya finis, oli talem se buk ya i givhan bigwan long olgeta long saed ya. (Lukluk nekis haf we i stap long pej 25-26.) Mifala i hop se bambae buk ya i givhan long yu tu. I gud we yu ridim buk ya mo yusum blong halpem ol narafala blong kasem moa save long Man ya we i Wokem yumi.

[Ol futnot]

a B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem, K.T. Kristin Taem.

b Wan katolik tija blong ol Jesuit, M. J. Gruenthaner, we i joen long olgeta we oli raetem buk ya The Catholic Biblical Quarterly, i yusum ol sem tok nomo blong eksplenem nem ya wetem hibru tok ya we hem i kamaot long hem; hem i talem se tok ya, neva oli yusum blong tokbaot wan samting we i stap nomo, be oltaem oli yusum blong tokbaot samting we i stap soemaot hem wan, mo we man i luksave se hem i stap.”

c Taem ol papa mama oli talem ol stori blong Baebol long pikinini blong olgeta, oli save halpem olgeta taem oli askem ol kwestin ya long olgeta. Long rod ya bambae ol pikinini oli kasem save gud long God, mo bambae oli lanem blong tingting dip long Tok blong Hem.

?Yu Yu Tingbaot?

◻ ?Olsem wanem Moses i kasem moa save long Jeova taem hem i stap long Hil ya Sinae?

◻ ?From wanem fasin blong stadi blong Baebol i save halpem yumi blong kasem save moa long God?

◻ ?Taem yumi ridim Baebol, yumi save mekem wanem blong kam klosap moa long Man ya we i Wokem yumi?

◻ ?Yu yu plan blong yusum buk ya Creator long wanem rod?

[Tok Blong Pija Long Pej 20]

?Bodi blong yumi we i naf blong faet agensem sik, i soemaot wanem long saed blong Man ya we i Wokem yumi?

[Tok Blong Pija Long Pej 21]

Wan haf blong Hanraet blong Ded Si, wetem fofala leta ya blong nem blong God long Hibru lanwis (Tetragramaton)

[Credit Line]

Courtesy of the Shrine of the Book, Israel Museum, Jerusalem

[Tok Blong Pija Long Pej 23]

Taem Jisas i luk Meri we i stap krae, hem tu i krae. ?Samting ya i lanem yumi long wanem samting?

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem