Hop We i Olsem Angka, Mo Lav We i Pusum Yumi
“I gat trifala fasin oli stap: bilif, hop mo lav. Be nambawan long trifala fasin ya, hemia lav.”—1 KORIN 13:13, NW.
1. ?Pol i givim wanem woning long yumi?
APOSOL Pol i givim woning long yumi se, bilif blong yumi i save kam olsem sip we i rek long rif. Hem i tokbaot ‘fasin blong holem bilif mo wan gudfala tingting we i stap jajem man. Samfala man, oli no moa lesin long tingting we i stap jajem olgeta, nao bilif blong olgeta i kam nogud, olsem sip we i rek long rif.’ (1 Timoti 1:19, NW) Long faswan handred yia K.T.,a oli stap bildim sip long timba nomo. Blong bildim wan sip we i strong, i nidim ol strongfala timba mo gudfala save blong bildim sip.
2. ?From wanem yumi mas bildimgud bilif blong yumi, mo i nidim wanem blong mekem samting ya?
2 Yumi stap long medel blong ol man we oli olsem solwota we i raf. From samting ya, yumi mas lukaot gud se sip blong yumi, hemia bilif, i no draon. (Aesea 57:20; Revelesen 17:15) Taswe, yumi mas bildimgud sip ya, mo samting ya i dipen long yumi wanwan. Taem ol faswan Kristin oli stap long raf ‘si,’ hemia ol man Jyu mo ol man Rom we oli raf tumas, Jud i raetem se: “Ol fren. Yufala i mas wok strong blong mekem bilif blong yufala i kam strong moa. Bilif ya i kamaot long God mo i klin gud. Mo oltaem yufala i mas prea long paoa blong tabu spirit. Yufala i mas stap long laef ya we oltaem yufala i save se God i stap lavem yufala, mo oltaem yufala i mas luk long Jisas Kraes, Masta blong yumi, blong hem bambae i gat sore long yufala, i givim laef long yufala we i no save finis.” (Jud 20, 21) Jud i talem tu se, ol Kristin oli mas faet strong blong holem “bilif ya we ol tabu man oli kasem finis.” Taswe, tok ya ‘bilif we i kamaot long God mo i klin gud,’ i minim olgeta Kristin tijing. Wan long ol tijing ya, hemia gud nius blong sevem man. (Jud 3, NW) Kraes i fandesen blong bilif ya. Sipos yumi wantem holemstrong long trufala Kristin bilif, yumi mas mekem bilif ya i strong.
Winim Strong Win Blong “Krangke Grup Blong Skul We Oli Mekem Man i Fraet”
3. ?Olsem wanem samfala oli yusum ol “narakaen grup blong wosip blong mekem man i fraet”?
3 Long ol yia we oli jes pas, plante nius i kamaot long saed blong sam grup blong man we oli kilkilim olgeta bakegen i ded, plante man we narafala i kilim olgeta i ded, mo fulap faet blong ol teroris we oli kamaot long plante ples. Olgeta we oli mekem ol nogud fasin ya, oli ol narakaen grup blong wosip we oli stap wok long fasin haed. From samting ya, i stret nomo we plante man, sam strongfala lida blong politik tu, oli traehad blong protektem ol man we oli no gat fol, antap moa, ol yangfala, blong ol grup ya we oli denja tumas, oli no spolem olgeta. I sua se, “Setan we i rabis god blong wol ya,” i stap biaenem ol nogud fasin ya. Taswe, hem i stanemap wan samting we sam man oli kolem, ol krangke grup blong skul we oli mekem man i fraet. Mo Setan i stap yusum ol grup ya blong agensem ol man blong Jeova. (2 Korin 4:4; Revelesen 12:12) Sam man, oli yusum jans ya blong pulum ol narafala blong agensem wok blong yumi. Long sam kantri, i gat sam program blong protektem ol man agensem “ol grup ya we oli denja tumas.” Mo, oli talem se ol Witnes blong Jeova tu oli joen wetem ol grup ya, from we ol Witnes oli save trikim ol man blong jenisim bilif blong olgeta. From samting ya, long sam kantri long Yurop, i hadwok blong prij long ol haos wanwan. Mo tu, sam man we oli stap stadi Baebol wetem yumi, oli no moa gohed long stadi blong olgeta. Samting ya i mekem tingting blong sam brata blong yumi i foldaon.
4. ?From wanem yumi no mas letem fasin agens i mekem tingting blong yumi i foldaon?
4 Be, yumi no mas letem tingting blong yumi i foldaon taem ol man oli agensem yumi. I gud we tingting blong yumi i stap strong oltaem se yumi stap folem trufala Kristin skul. (Matiu 5:11, 12) I bin gat toktok se ol faswan Kristin oli krangke kampani we i stap biaenem wan man, mo se long evri ples ol man oli stap “tok nogud” long olgeta. (Ol Wok 24:5; 28:22) Be, aposol Pita i leftemap tingting blong ol Kristin brata sista blong hem, se: “Ol fren. I nogud yufala i sapraes long ol strong samting ya we oli kam blong traem bilif blong yufala. Ol samting olsem, i no yufala nomo i kasem, be plante narafala Kristin man tu oli kasem. I stret blong yufala i harem gud, from we yufala i joen long Kraes, mo yufala i stap kasem haf blong ol samting ya we i mekem hem i harem nogud. Nao taem ol gudgudfala samting blong Kraes oli kamtru, bambae yufala i glad tumas.” (1 Pita 4:12, 13) Long sem fasin, wan memba blong hed kampani long faswan handred yia i raetem se: “Ol brata mo sista. Taem plante samting oli kam blong traem yufala, bambae yufala i save luk olgeta olsem samting blong harem gud, from we yufala i save se taem bilif blong yufala i strong, nao yufala i winim ol samting ya blong traem yufala, bambae yufala i save kam strong moa blong stanap longtaem. Mo yufala i mas stanap strong olwe gogo kasem en blong rod, blong bambae yufala i stret gud, yufala i no sot long wan samting, mo yufala i gat olgeta samting blong Kristin laef blong yufala.” (Jemes 1:2-4) Fasin agens bambae i soemaot sipos bilif blong yumi i strong no i no strong, olsem wan sip we i pastru long strongfala win blong pruvum sipos sip ya i strong no nogat.
Ol Traem Oli Wokem Fasin Blong Stanap Strong Longtaem
5. ?Olsem wanem yumi save sua se bilif blong yumi i strong taem yumi kasem traem?
5 From ol hadtaem, ol Kristin oli save pruvum sipos bilif blong olgeta i strong no nogat. Taem yumi kasem hadtaem, bambae yumi stanap strong “gogo kasem en” sipos yumi ‘no sot long wan samting, mo yumi gat olgeta samting blong Kristin laef blong yumi.’ Wan long ol samting ya, hemia strongfala bilif. Pol i raetem se: “Long olgeta samting we mifala i mekem, mifala i stap soemaot we mifala i man blong wok blong God. Mifala i gat trabol, mifala i gat hadtaem, mifala i stap harem nogud tumas, be tingting blong mifala i stap gud, i no foldaon.”—2 Korin 6:4.
6. ?From wanem yumi mas tingbaot ‘ol traem olsem samting blong harem gud,’ mo olsem wanem samting ya i mekem bilif blong yumi i kam strong moa?
6 Taem yumi kasem ol hadtaem, i gud blong luk samting ya olsem jans blong pruvum sipos bilif blong yumi i strong no nogat. Pol i raet long ol Kristin long Rom, i se: “I gud yumi glad taem yumi fesem hadtaem, from we yumi save se ol hadtaem ya bambae oli mekem yumi strong moa; nao taem yumi stanap strong, God i save glad long yumi. Ale, taem God i glad long yumi, samting ya i givim wan hop long yumi, mo hop ya i no save mekem yumi harem nogud.” (Rom 5:3-5, NW) Sipos yumi stanap strong long ol hadtaem, bambae Jeova i glad long yumi. Nao, bambae samting ya i mekem hop blong yumi i kam strong moa.
?From Wanem Sip Blong Samfala i Rek Long Rif?
7. (a) Olsem Pol i soem, ?wanem i mekem se sip blong samfala i rek long saed blong spirit? (b) ?Olsem wanem sam Kristin tede oli gowe long trutok?
7 Taem Pol i givim woning long saed blong “sip we i rek long rif,” hem i stap tingbaot sam man we ‘oli no lesin’ long tingting we i stap jajem olgeta, nao bilif blong olgeta i foldaon. (1 Timoti 1:19, NW) Sam long ol man ya, hemia Haemeneus mo Aleksanda. Tufala ya i tanem baksaed long trufala bilif, nao tufala i lego trutok mo tufala i stap tok nogud long trutok ya. (1 Timoti 1:20, futnot, NW; 2 Timoti 2:17, 18) Tede, ol man we oli tanem baksaed long trufala bilif, nao oli lego trutok, oli stap sakem ol rabis tok agens long “slef ya we i stret mo waes.” I olsem we oli stap kakae han blong man ya we i bin fidim olgeta long saed blong spirit. Sam narafala man oli olsem ‘rabis slef,’ oli stap talem se, ‘Masta blong mi i tektaem tumas.’ (Matiu 24:44-49; 2 Timoti 4:14, 15) Ol man olsem oli no wantem bilif se en blong rabis wol ya i klosap, nao oli tok agens long slef ya we i stap wekap gud long saed blong spirit. Oli talem se, i no nid blong slef ya i stap givim woning long ol man blong Jeova blong lukaot gud. (Aesea 1:3) Ol man ya, oli “spolem fasin blong bilif blong sam Kristin,” nao bilif blong olgeta i kam nogud, olsem sip we i rek long rif.—2 Timoti 2:18.
8. ?Wanem i mekem se bilif blong samfala i kam olsem wan sip we i rek no i draon?
8 Sam narafala Kristin we oli givim laef blong olgeta i go long God finis, oli no moa lesin long tingting we i stap jajem olgeta. Ale, from we oli stap gohed nomo blong ronem ol pleplei blong wol ya mo rabis fasin blong seks, bilif blong olgeta i kam olsem wan sip we i rek long rif. (2 Pita 2:20-22) Samfala, bilif blong olgeta i olsem wan sip we i draon from we oli ting niufala wol we i olsem sefples blong olgeta man, hem i longwe yet. Mo from we oli no save faenemaot stret taem we sam profet tok i mas kamtru long hem, mo oli no wantem tingbaot “dei blong Jeova,” oli lego trufala wosip. (2 Pita 3:10-13; 1 Pita 1:9) Nao, oli gobak bakegen long tudak, mo long solwota blong rabis wol ya we i raf tumas. (Aesea 17:12, 13; 57:20) Sam long olgeta we oli no moa joen wetem Kristin kongregesen, oli bilif yet se hemia trufala skul. Be, i klia se olgeta ya oli no gat longfala tingting mo oli no naf blong stanap strong longtaem. Taswe, oli no save wet long niufala wol ya we Jeova God i promes blong mekem. Long tingting blong olgeta ya, laef long Paradaes i tektaem tumas.
9. ?Sam Kristin we oli givim laef blong olgeta long God, oli stap mekem wanem, mo samting ya i mas mekem yumi tingbaot wanem?
9 Long sam ples long wol, sam Kristin we oli givim laef blong olgeta long God finis, oli mekem samting we i defren. I olsem we oli stap long sip, we oli pulum sel blong hem i go haf nomo. Nao sip i flot, be hem i go sloslou. Sem mak long olgeta, oli gat bilif yet be oli hafhaf, nao oli jusum blong go sloslou nomo. Sam long olgeta, fastaem oli hop se “Paradaes bambae i kam i no longtaem,” ale oli traehad blong kasem hop ya. Oli gat strong tingting blong prij, go long ol miting, mo ol asembli. Be, nao oli stat tingting se Paradaes ya i stap longwe yet. Ale, oli no moa wantem traehad. Samting ya i klia taem oli kam slak blong prij, oli no moa go oltaem long ol miting, mo oli no kea sipos oli mestem sam haf blong asembli. Samfala oli spenem moa taem long pleplei mo blong kasem ol samting blong harem gud long laef. Ol fasin ya, oli lidim yumi blong skelem wanem we i mas pusum yumi blong givim laef blong yumi i go long Jeova. ?Strong tingting we yumi gat long wok blong prij i mas stanap long hop ya se “Paradaes bambae i kamtru i no longtaem”?
Hop We i Olsem Wan Angka
10, 11. ?Pol i talem se hop blong yumi i sem mak long wanem samting, mo from wanem samting ya i stret nomo?
10 Aposol Pol i eksplenem se Jeova i mekem wan promes blong blesem olgeta man, mo se promes ya bambae i kamtru long laen blong Ebraham. Biaen, hem i eksplenem se: “I gat tufala tok blong God i stap, tok ya blong promes blong hem, wetem tok ya blong mekem promes ya i strong. Tufala tok ya i no save jenis, mo long tufala tok ya God i no save giaman. Yumi ya we yumi kam long sef ples finis, tufala tok ya i stap mekem tingting blong yumi i kam strong moa. Nao yumi save holem fasin ya we God i givim finis long yumi, we yumi putum tingting blong yumi i stap strong long promes blong hem. Fasin ya we yumi putum tingting blong yumi i stap strong blong kasem ol samting ya, hem i olsem wan angka blong holemtaet laef blong yumi. Hem i wan angka we i fas strong, we i no save muf.” (Hibrus 6:17-19; Jenesis 22:16-18) Hop blong ol tabu Kristin, hemia blong go laef blong olwe long heven. Tede, bighaf blong ol man blong Jeova oli gat nambawan hop ya blong laef foreva long paradaes long wol ya. (Luk 23:43) Sipos i no gat hop ya, man i no save gat bilif.
11 Angka i wan samting we i impoten tumas. Hem i holemtaet sip blong i stap long wan ples mo i no drif i go. Olgeta sip we oli aot blong go long narafala ples, oli mas gat angka. Plante taem, ol sip we Pol i pas long olgeta, oli rek. Taswe, hem i save gud se oltaem, laef blong ol boskru i dipen long ol angka blong sip. (Ol Wok 27:29, 39, 40; 2 Korin 11:25) Long faswan handred yia, ol sip oli no wok wetem enjin. From samting ya, kapten i no save stiarem sip i go long eni ples we hem i wantem. Sip i mas folem ples we win i stap blu i go long hem. Sam sip nomo we oli gat ol bigbigfala parel, oli save tanem blong go long eniples. Be sipos kapten blong sip we i no gat ol bigfala parel, i luk se win i stap tekem sip i go long rif, hem i save mekem wan samting nomo: hem i mas sakem angka. Kapten i trastem se ol angka ya bambae oli fas strong mo holemtaet sip ya i go kasem we win i jenis. Taswe, Pol i talem se hop blong wan Kristin i olsem ‘wan angka we i holem laef blong hem, we i fas strong, i no save muf.’ (Hibrus 6:19) Taem ol strongfala win blong fasin agens no ol narafala hadtaem oli kasem yumi, nambawan hop blong yumi i olsem wan angka we bambae i mekem se yumi stap stret oltaem olsem ol man we i laef. Olsem nao, bambae sip blong yumi, we i minim bilif, bambae i no drif i go long soa, hemia tingting we i hafhaf, no long rif we i save mekem sip i draon, hemia apostasi.b—Hibrus 2:1; Jud 8-13.
12. ?Olsem wanem blong blokem fasin ya blong gowe long Jeova?
12 Pol i givim woning long ol Hibru Kristin se: “Ol brata mo sista. Yufala i mas lukaot gud blong bambae i no gat wan long yufala we tingting blong hem i kam fulap long ol fasin nogud, nao hem i no save bilif long God ya we i laef, i stap we i stap, nao man ya bambae i girap, i gowe long hem.” (Hibru 3:12) Long Grik hanraet, tok ya “gowe,” i minim se “stanap longwe.” Hemia nao fasin blong apostasi. Be, yumi save lukaot gud long sip blong yumi blong i no rek long rif. Nomata we yumi kasem ol bigfala hadtaem, bilif mo hop bambae i halpem yumi blong holemstrong long Jeova. (Dutronome 4:4; 30:19, 20) Bambae bilif blong yumi i no kam olsem sip we win i stap karem i go. I minim se ol tijing blong apostasi oli no save pulum yumi. (Efesas 4:13, 14) Mo sipos hop blong yumi i olsem angka we i holemtaet yumi, bambae yumi naf blong winim ol hadtaem, nao bambae yumi kasem laef olsem ol man blong Jeova.
Lav Mo Tabu Spirit i Pusum Yumi
13, 14. (a) ?From wanem hop we i olsem angka, hem wan i no naf? (b) ?Wanem i mas pusum yumi blong mekem tabu wok blong Jeova, mo from wanem?
13 Sipos wan Kristin i stap mekem wok blong Jeova jes from we hem i wantem laef long paradaes long wol ya, bambae hem i no save gohed go kasem niufala wol. I tru se hop i olsem angka we i holemtaet Kristin ya, i mekem hem i stap stret, be lav nao i stamba samting biaen long hop mo bilif blong hem. Pol i makem poen ya taem hem i raetem se: “I gat trifala fasin oli stap: bilif, hop mo lav. Be nambawan long trifala fasin ya, hemia lav.”—1 Korin 13:13, NW.
14 Sipos yumi luksave se Jeova i lavem yumi tumas, bambae yumi lavem hem wetem fulhat blong yumi, mo lav ya nao bambae i pusum yumi blong mekem tabu wok blong hem. Aposol Jon i raetem se: “Man we i no save lavem narafala man, hem i no save God, from we God i stamba blong fasin ya blong lavem man. God i gat wan pikinini nomo blong hem, be hem i sanem hem i kam long wol ya, blong i mekem rod blong yumi, blong yumi kasem laef. Long samting ya nao, God i soemaot fasin blong hem blong lavem yumi. Yumi stap lavem God mo ol narafala man, from we God i lavem yumi fastaem.” (1 Jon 4:8, 9, 19) From fasin tangkiu we yumi gat long Jeova, faswan samting we yumi mas tingbaot, hemia blong givim witnes blong mekem nem blong Hem i tabu mo blong leftemap hae rul blong hem, be i no blong kasem laef blong yumi wan.
15. ?Olsem wanem lav we yumi gat long Jeova i joen long kwestin long saed blong hae rul blong hem?
15 Jeova i wantem se yumi wosip long hem from lav we yumi gat long hem, be i no jes from we yumi wantem laef long Paradaes. Wan insaeklopedia blong Baebol, we nem blong hem Insight on the Scripturesc i talem se: “Jeova i glad tumas taem lav i pusum ol man blong hem blong sapotem mo leftemap hae rul blong hem. Hem i wantem se olgeta we oli lavem hae rul blong hem, i from we oli save ol gudgudfala fasin blong hem mo oli save se hae rul ya i stret. Hem i wantem se oli lavem hae rul blong hem bitim ol narafala rul. (1 Kor 2:9) Oli jusum blong wok aninit long hae rul blong hem, oli no traem blong kam independen—from we oli kasem save se lav, stret fasin, mo waes blong hem, i bigwan tumas. (Sam 84:10, 11)”—Buk 2, pej 275.
16. ?Olsem wanem lav we yumi gat long Jisas i olsem paoa we i stap pusum yumi?
16 Jisas i lavem yumi tumas. Taswe, yumi ol Kristin, yumi mas lavem hem tu. Pol i talem se: “Mifala i mekem olsem, from we Kraes i lavem mifala tumas, nao fasin ya blong hem i stap holemtaet mifala. Mifala i luksave se hem wan nomo we hem i ded blong sevem olgeta man. Nao from samting ya i olsem we olgeta man oli ded finis wetem hem. Hem i ded blong sevem olgeta man, blong bambae ol man we oli laef wetem hem, oli no moa laef blong mekem ol wok blong olgeta nomo. Olgeta oli laef blong mekem ol wok blong hem, we hem i ded, mo i laef bakegen, blong i sevem olgeta.” (2 Korin 5:14, 15) Kraes i olsem fandesen blong yumi. Laef blong yumi long saed blong spirit, bilif blong yumi, mo hop blong yumi, i stanap long fandesen ya. Lav we yumi gat long Jisas Kraes i mekem se hop mo bilif blong yumi i kam moa strong, antap moa, taem yumi kasem traem we i olsem hariken.—1 Korin 3:11; Kolosi 1:23; 2:6, 7.
17. ?Jeova i givim wanem bigfala paoa long yumi, mo olsem wanem Ol Wok 1:8 mo Efesas 3:16 i soem se paoa ya i impoten tumas?
17 Yes, yumi mas lavem God mo Pikinini blong hem. Lav ya nao i stamba samting we i pusum yumi ol Kristin. Be, i gat wan narafala samting we Jeova i givim blong pusum yumi, givim paoa long yumi, mo blong mekem yumi strong blong gohed long wok blong hem. Hem i givim tabu spirit blong hem long yumi. Hibru mo Grik tok we oli tanem i kam “spirit,” i minim wan strongfala paoa, olsem win we i blu strong. Ol seling sip olsem hemia long taem blong Pol, oli dipen long win blong go long ples we oli wantem go long hem. Long sem fasin, yumi nidim lav mo strongfala paoa blong God we i stap wok, sipos yumi wantem se bilif i pusum yumi blong gohed long wok blong Jeova.—Ol Wok 1:8; Efesas 3:16.
!Go Kasem Ples We Yumi Wantem Kasem!
18. ?Wanem bambae i givhan long yumi blong stanap strong tru long ol samting we oli save traem bilif blong yumi long fiuja?
18 Bifo we yumi kasem niufala wol, bilif mo lav blong yumi i save kasem bigfala traem. Be Jeova i givim wan angka long yumi, we angka ya i ‘fas strong, mo i no save muf’—hemia nambawan hop blong yumi. (Hibrus 6:19; Rom 15:4, 13) Taem ol man oli agensem yumi, no yumi kasem sam narafala hadtaem, yumi save stanap strong sipos yumi mekem hop blong yumi i olsem angka blong yumi. Taem yumi winim wan traem, be bifo we yumi kasem wan narafala traem, i gud we yumi gat strong tingting blong mekem hop mo bilif blong yumi i kam strong mo i stap strong oltaem.
19. ?Olsem wanem yumi save stanap strong long bilif go kasem niufala wol blong God?
19 Bifo we Pol i tokbaot “angka blong holem laef blong yumi,” hem i talem se: “Mifala i wantem tumas we yufala i soem sem tingting ya blong wok strong, [“spid moa,” futnot], nao bambae yufala i save kasem ol samting ya we yufala i putum tingting blong yufala i stap strong long hem. Mifala i no wantem we bambae yufala i kam slak. Mifala i wantem we yufala i folem fasin blong olgeta ya we oli bilif strong, mo we tingting blong olgeta i longfala, nao oli kasem ol samting we God i promes blong givim long olgeta.” (Hibrus 6:11, 12, NW) From we lav we yumi gat long Jeova mo Pikinini blong hem i pusum yumi, mo from we tabu spirit i givim paoa long yumi, i gud we yumi mekem sip blong yumi, we i minim bilif, i gohed long rod blong hem go kasem niufala wol we God i promes long hem.
[Ol futnot]
a K.T. i minim Kristin Taem.
b Fasin blong lego trufala bilif mo agensem hem.
c Wan buk we Watchtower Bible and Tract Society blong Niu Yok, Inc. i wokem.
Rod Blong Tingting Bak
◻ ?Pol i givim wanem woning long saed blong bilif blong yumi?
◻ ?Olsem wanem samfala oli rek long saed blong spirit, mo olsem wanem samfala oli stap muf sloslou?
◻ ?Wanem fasin blong God we i mas joen wetem bilif blong yumi?
◻ ?Wanem bambae i givhan long yumi blong kasem niufala wol we God i promes long hem?
[Tok Blong Pija Long Pej 16]
Yumi mas bildimgud sip blong bilif blong yumi blong winim ol strong win blong laef
[Tok Blong Pija Long Pej 17]
Bilif blong yumi i save kam olsem wan sip we i rek long rif
[Tok Blong Pija Long Pej 18]
Hop i wan angka long laef blong yumi ol Kristin