Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w99 8/15 pp. 25-28
  • Kasem Blesing From “Kakae Ya We i Kamaot Long Heven”

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Kasem Blesing From “Kakae Ya We i Kamaot Long Heven”
  • Wajtaoa—1999
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Ol Kristin Oli Kasem Blesing From Wan Lesen Blong Ol Man Isrel
  • Gat Bigfala Tangkiu From Ol Samting We God i Givim
  • “Mana” We i Save Givim Laef We i No Save Finis
  • Mining Blong “Mana We i Stap Haed”
  • Wan Niufala Kakae
    Buk Blong Ol Baebol Stori
  • Wan Kwestin
    Wajtaoa—2003
  • “Prapa Bred We i Kamaot Long Heven”
    Man We i Hae Moa Long Olgeta Narawan
  • Holemgud Nem Blong Jisas
    Revelesen—Nambawan En
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1999
w99 8/15 pp. 25-28

Kasem Blesing From “Kakae Ya We i Kamaot Long Heven”

SMOLTAEM afta we ol man Isrel oli kam fri long Ijip, oli soemaot se oli no bilif nating long Jeova, Man ya we i bin mekem olgeta oli gofri. From samting ya, Jeova i mekem se oli wokbaot 40 yia long draeples blong Sinae. Long olgeta taem ya, ol man Isrel mo “wan bigfala kampani blong man” we oli no man Isrel, oli stap kakae mo dring “olsem we oli wantem.” (Eksodas 12:37, 38, NW) Ol Sam 78:23-​25 i tokbaot samting ya, se: “Hem [Jeova] i talem long ol doa blong skae blong oli open, nao hem i tekem kakae ya we i kamaot long heven, i givim long olgeta. Hem i sanem samting ya mana i kam long olgeta blong oli kakae. Kakae ya i kakae blong enjel, mo hem i stap givim plante long olgeta olsem we oli wantem.”

Moses, we hem tu i bin kakae mana, i tokbaot spesel kakae ya. Hem i raetem se long moning, afta we “wota blong naet . . . i kam drae, i gat ol samting olsem [skel] blong fis i fulap olbaot long ples ya. Ol samting ya oli smosmol, mo taem man i holemstrong, oli save brok isi nomo. Mo taem ol man oli luk samting ya, oli no save nating nem blong hem, nao oli stap asaskem long olgeta se, ‘?Olgeta, wanem samting ya?’ ” Long Hibru lanwis, fasin blong talem kwestin ya i olsem se, “?man huʼ?” Maet hemia nao tok we wod ya “mana” i kamaot long hem. Ol man Isrel oli stap yusum wod ya “mana” taem oli tokbaot kakae ya we oli kasem. Moses i talem se: “Mana ya i olsem sid blong tri, i smol, mo i waet, mo taem oli kakae, oli harem i swit, olsem bisket we oli wokem wetem hani.”​—Eksodas 16:13-​15, 31.

Sam man oli talem se mana i wan kakae we i kamaot long wol ya nomo, be samting ya i no tru. Hem i wan kakae we i kamaot from wan bigfala paoa long heven. Eksampel, kakae ya, i no gat stret ples we man i mas go long hem blong tekem, mo i no gat stret sisen blong hem. Sipos man i kipim kasem nekis dei, bambae kakae ya i sting mo maget i kamaot long hem. Be long Sabat dei, i no gat mana i foldaon. Taswe, wan dei bifo long Sabat, ol man Isrel oli mas hivimap mana we i naf blong tu dei. Long taem ya nomo, mana i no sting. Tru ya, kakae ya mana i kamaot from wan merikel.​—Eksodas 16:19-​30.

From we Ol Sam 78 i tokbaot ol “enjel,” samting ya i soemaot se maet, Jeova i bin yusum ol enjel blong givim mana long ol man Isrel. (Ol Sam 78:25.) Nating sipos i olsem, no nogat, ol man Isrel oli gat bigfala risen blong talem tangkiu long Jeova from kaen fasin blong hem. Be bighaf blong olgeta oli no soem tangkiu nating long Man ya we i bin mekem olgeta oli fri long fasin slef long Ijip. Long sem fasin, sipos yumi no tingting dip long kaen fasin blong Jeova, yumi save ting nating long ol samting we hem i givim, mo bambae yumi no moa gat fasin tangkiu long hem. Jeova i mekem se ol man oli raetemdaon stori ya blong ol man Isrel we hem i mekem olgeta oli fri mo ol samting we i hapen long olgeta biaen, blong “tijim yumi.” Taswe, yumi mas talem bigfala tangkiu long Hem from.​—Rom 15:4.

Ol Kristin Oli Kasem Blesing From Wan Lesen Blong Ol Man Isrel

Taem Jeova i givim mana long samwe tri milyan man Isrel, hem i no jes tingbaot nomo ol nid blong olgeta long saed blong bodi, hem i stap tingbaot wan narafala samting bakegen. Hem i wantem ‘traem olgeta blong mekem se oli putum olgeta oli stap daon aninit long han blong hem.’ Traem ya i blong stretem olgeta mo blong mekem olgeta oli klin long ol nogud fasin, nao biaen oli save harem gud. (Dutronome 8:​16, NW; Aesea 48:17) Sipos oli obei long rod ya we i blong mekem olgeta oli klin mo blong stretem olgeta, bambae Jeova i glad tumas long olgeta, mo bambae i ‘blesem olgeta wetem plante gudgudfala samting.’ Bambae hem i givim pis long olgeta, i mekem oli rij, mo oli glad, taem oli kasem Promes Lan.

Wan impoten samting we oli mas kasem save long hem, hemia se “kakae nomo i no save mekem man i laef. Evri tok we hem [Jeova] i talem, hemia nao i save mekem man i laef.” (Dutronome 8:3) Sipos God i no givim mana long ol man Isrel, bambae oli ded long hanggri. Ol man Isrel oli luksave samting ya. (Eksodas 16:​3, 4) Taswe, evri dei mana ya i mekem olgeta we oli gat fasin tangkiu, oli tingbaot se Jeova nomo i mekem oli laef. Ale, from samting ya, oli putum olgeta i stap daon aninit long han blong hem. Biaen, taem bambae oli kasem Promes Lan, we i gat plante gudgudfala samting long saed blong laef, bambae oli no save fogetem Jeova mo fasin ya blong dipen fulwan long hem.

Ol Kristin oli mas mekem olsem ol man Isrel. Oltaem, oli mas luksave se Jeova nomo i save givim ol samting we oli nidim​—long saed blong bodi mo long saed blong spirit. (Matiu 5:3; 6:​31-​33) Taem Devel Setan i wantem mekem Jisas Kraes i foldaon, Jisas i talem bakegen ol tok blong Moses long Dutronome 8:⁠3. Hem i talem se: “Baebol i talem se, ‘Man i no save laef long kakae nomo. Evri tok we God i talem, hemia nao samting blong mekem man i laef.’ ” (Matiu 4:4) Yes, taem ol trufala man blong wosip long God oli ridim Tok blong Jeova, samting ya i olsem kakae we i mekem olgeta oli laef. Mo tu, oli kasem gudfala frut from tok we Jeova i talem, taem oli wokbaot wetem God mo putum Kingdom blong hem fastaem long laef blong olgeta. Samting ya i mekem se bilif blong olgeta i kam moa strong.

From we yumi sinman, yumi save les taem ol samting no wok long laef blong yumi oli stap sem mak oltaem. Sem samting i save kamaot long saed blong ol samting we Jeova i givim from lav blong hem. Eksampel, fastaem ol man Isrel oli sapraes mo oli gat bigfala tangkiu from mana we i kamaot long heven. Be biaen, plante long olgeta oli komplen. Oli no gat respek nating long God, oli stap talem se: “!Evri dei nomo yumi stap kakae mana ya! Yumi les long hem finis!” Fasin ya i soemaot se oli stat blong ‘gowe long God ya we i laef.’ (Namba 11:6; 21:5; Hibrus 3:​12) Taswe, eksampel blong olgeta i olsem “wan woning long yumi ya we yumi stap laef tede, we lasdei blong wol i klosap.”​—1 Korin 10:​11, NW.

?Olsem wanem yumi save obei long woning ya? Wan rod, hemia se yumi neva mas ting nating long ol tijing blong Baebol mo ol samting we slef we i stret mo waes i givim long yumi. (Matiu 24:45) Taem yumi stat blong ting nating long ol presen we Jeova i givim, no yumi kam les long olgeta, bambae fasin fren blong yumi wetem Jeova i stat blong lus.

I stret nomo we Jeova i no givim fulap niufala save long yumi wantaem. Be hem i mekem se laet long Tok blong hem i gohed blong kam klia sloslou. (Ol Proveb 4:​18) Hemia i givim jans long ol man blong hem blong kasem save long ol samting we oli stap lanem mo blong mekem i wok long laef blong olgeta. Jisas i folem eksampel blong Papa blong hem taem hem i stap tijim ol faswan disaepol blong hem. Hem i eksplenem Tok blong God long olgeta, “stret long mak we olgeta oli save haremsave,” no “kasem save,” olsem sam Baebol i talem.​—Mak 4:​33; skelem wetem Jon 16:12.

Gat Bigfala Tangkiu From Ol Samting We God i Givim

Jisas i yusum fasin ya blong talem bakegen mo bakegen. Tru ya, i isi blong kasem save long wan poen​—eksampel, wan rul blong Baebol. Be, i tekem taem blong rul ya i kasem hat blong yumi mo blong mekem hem i kam olsem “niufala fasin” we i blong ol Kristin. Samting ya i tekem moa taem sipos ol fasin mo tingting blong olfala wol ya oli stap dip insaed long yumi. (Efesas 4:​22-​24, NW) Hemia nao problem blong ol disaepol blong Jisas taem oli stap traem blong winim fasin flas mo wokem tingting daon. Plante taem bakegen, Jisas i mas tijim olgeta long saed blong tingting daon. Long ol wanwan taem ya, hem i yusum ol defren rod blong talem bakegen semfala poen long olgeta, blong mekem se tingting daon i kasem hat blong olgeta, gogo biaen, oli gat tingting daon.​—Matiu 18:​1-4; 23:11, 12; Luk 14:​7-​11; Jon 13:​5, 12-​17.

Long taem blong yumi, ol Kristin miting mo ol buk blong Watch Tower Sosaeti oli folem eksampel blong Jisas. Oli yusumgud fasin ya blong talem bakegen mo bakegen. Taswe, i gud we yumi luksave se fasin ya blong talem bakegen mo bakegen i soemaot se Jeova i lavem yumi tumas. Taswe, yumi neva mas kam les long ol samting we yumi kasem. Yumi no mas mekem olsem ol man Isrel we oli les blong kakae mana. Yes, sipos yumi holem longfala tingting mo lesin long ol advaes we Jeova i stap talem long yumi bakegen mo bakegen, bambae yumi kasem ol nambawan frut long laef blong yumi. (2 Pita 3:1) Taem yumi gat fasin tangkiu long God, yumi soem se yumi “save mining” blong Tok blong hem long hat mo tingting blong yumi. (Matiu 13:15, 19, 23) Deved, man blong raetem Ol Sam, i soemaot nambawan eksampel long saed ya. Nating se hem i no kasem fulap kaen kakae long saed blong spirit olsem yumi tede, hem i talem se loa blong Jeova i “swit moa, i winim eg blong sugabag.”​—Ol Sam 19:10.

“Mana” We i Save Givim Laef We i No Save Finis

Jisas i talem long ol man Jiu se: “Mi nao, kakae ya blong givim laef. Ol bubu ya blong yufala bifo we oli stap kakae mana ya long draeples, be oli ded finis. . . . Mi nao, kakae ya we i laef, we i aot long heven i kamdaon long wol. Man we i kakae kakae ya, hem bambae i laef gogo i no save finis. Mo kakae ya we mi bambae mi givim, hem i mit blong bodi blong mi, we bambae mi givim, blong ol man long wol oli gat laef.” (Jon 6:​48-​51) Prapa bred no mana, i no givim laef we i no save finis long ol man we oli kakae mo bambae i no save givim laef ya samtaem. Be olgeta we oli soem bilif long ransom sakrefaes blong Jisas, bambae oli haremgud long ol blesing blong laef we i no save finis.​—Matiu 20:28.

Bighaf blong olgeta we oli kasem blesing from sakrefaes blong Jisas, bambae oli haremgud long laef we i no save finis long paradaes long wol ya. “Bigfala kampani blong man” blong narafala kantri, we oli aot wetem ol man Isrel long Ijip, i pija blong “bigfala hip” blong ol man ya we bambae oli pastru long “bigfala trabol” taem hem i finisim ol rabis fasin long wol ya. (Revelesen 7:​9, 10, 14; Eksodas 12:38) Olgeta ya we ol prapa man Isrel oli pija blong olgeta, olgeta tu oli harem gud long wan bigfala blesing. Aposol Pol i tokbaot olgeta ya, we namba blong olgeta i kasem 144,000, se oli mekemap Isrel blong God long saed blong spirit. Taem oli ded, pei we oli kasem, hemia blong laef bakegen mo go long heven. (Galesia 6:​16; Hibrus 3:1; Revelesen 14:1) Long heven, bambae Jisas i givim wan spesel mana long olgeta.

Mining Blong “Mana We i Stap Haed”

Jisas we i laef bakegen long ded i talem long ol man Isrel long saed blong spirit se: “Man we bambae i win long faet, mi bambae mi tekem mana ya we i stap haed yet, mi givim long hem blong i kakae.” (Revelesen 2:​17) Mana ya we i haed, we i olsem pija nomo, i mekem yumi tingbaot mana we God i talem long Moses blong putumgud long wan botel we oli wokem long gol mo kipim insaed long tabu bokis blong kontrak. Bokis ya, oli putum insaed long haos prea, long rum ya we i Tabu we i Tabu. Taswe, ol man oli no save luk Bokis ya, i olsem we i haed. Mana ya we i stap olsem wan memori, i no save kam nogud. Taswe, mana ya i saen blong wan rod blong kasem kakae we i no gat wan samting i save stopem. (Eksodas 16:32; Hibrus 9:​3, 4, 23, 24) Taem Jisas i tekem mana ya we i stap haed, i givim long ol 144,000 man, hemia i olsem wan promes se bambae oli kam ol spirit pikinini blong God long heven we oli no save ded samtaem.​—Jon 6:​51; 1 Korin 15:54.

Man blong raetem Ol Sam i talem se: “Yu [Jeova] yu stamba blong laef blong olgeta samting.” (Ol Sam 36:9) !Fasin ya we God i givim mana​—trufala mana mo mana we i olsem pija nomo​—i pruvum bakegen stamba trutok ya! Mana we God i givim long ol man Isrel bifo, mana we i minim bodi blong Jisas we hem i givim blong sevem yumi, mo mana ya we i stap haed we i pija nomo, we God i givim long ol 144,000 man, tru long Jisas, i mekem yumi tingbaot se yumi mas lukluk i go long God nomo blong kasem laef. (Ol Sam 39:​5, 7) I gud yumi holem tingting daon, stret tingting, mo yumi luksave oltaem se Jeova nomo i givim laef long yumi. Nao biaen, bambae Hem i “blesem yumi long plante gudgudfala samting.”​—Dutronome 8:​16.

[Tok Blong Pija Long Pej 26]

Blong kasem laef we i no save finis, olgeta man oli mas kakae “kakae ya we i laef, we i aot long heven i kamdaon long wol”

[Tok Blong Pija Long Pej 28]

Taem yumi joen long olgeta Kristin miting, yumi soem se yumi gat tangkiu long ol tok we Jeova i stap talem bakegen long yumi

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem