?Jeova i Askem Tumas Samting Long Yumi?
“?Jeova i askem wanem long yu? Yu mas wokem stret fasin, yu mas laekem kaen fasin, mo yu mas wokbaot wetem God we tingting blong yu i stap daon.”—MAEKA 6:8, NW.
1. ?Wanem risen we i mekem se sam man oli no mekem wok blong Jeova?
JEOVA i askem ol man blong hem blong mekem sam samting. Be taem yu ridim vas antap, we i kamaot long profet tok blong Maeka, maet yu tingting se ol samting ya we God i askem, oli stret nomo. Nating se i olsem, plante man oli no mekem wok blong Bigfala Man Ya We i Wokem yumi. Mo sam man we oli bin mekem wok blong hem, naoia oli no moa mekem olsem. ?From wanem? From we oli ting se God i askem tumas samting long yumi. ?Samting ya i tru? ?No maet samtaem, problem ya i kamaot from tingting we man i gat long saed blong samting we God i askem? Wan stori we i hapen bifo, i givhan long yumi blong save moa long saed ya.
2. ?Hu ya Neman, mo profet blong Jeova i askem hem blong mekem wanem?
2 Neman, wan komanda blong ami blong Siria, i kasem leprosi. Hem i harem se long Isrel i gat wan profet blong Jeova we bambae i save mekem hem i kamgud bakegen. Ale, Neman mo sam long ol man blong hem, oli wokbaot i go long Isrel, go kasem haos blong Elisa, wan profet blong God. Elisa i no kamaot long haos blong hem blong go mitim haefala man ya. Hem i sanem wan man blong wok blong hem i go talem long Neman se: “Yu go swim seven taem long Jodan Reva, nao sik blong yu bambae i finis, bodi blong yu bambae i kam gud bakegen.”—2 King 5:10.
3. ?From wanem Neman i no wantem mekem samting we Jeova i askem?
3 Sipos Neman i folem tok blong profet blong God, bambae hem i save kamgud bakegen long rabis sik blong hem. From samting ya, ?yu ting se Jeova i askem tumas samting long hem? No gat. Be, Neman i no wantem mekem wanem we Jeova i talem long hem. Hem i tok se: “?Weswe? Abana Reva mo Fapara Reva long Damaskes, tufala i gud moa, i winim ol reva ya long Isrel. !I moa gud mi go swim long wan long tufala, blong sik blong mi i finis!” Nao, Neman i gowe, we hem i kros we i kros.—2 King 5:12.
4, 5. (a) ?Wanem blesing i kamaot from we Neman i obei, mo hem i mekem wanem taem hem i kasem blesing ya? (b) ?Bambae yumi tokbaot wanem naoia?
4 ?Wanem samting nao i mekem hadwok long Neman? I no hadwok tumas blong mekem samting ya we God i askem. Ol man blong wok blong Neman oli talem long hem se: “Masta, sipos profet ya i talem long yu blong yu mekem wan strong samting, bambae yu save mekem, be samting ya we hem i talem i isi nomo. ?From wanem yu no save go swim olsem we hem i talem, blong bodi blong yu i kam gud bakegen?” (2 King 5:13) Samting we i mekem hadwok long Neman, hemia prapa tingting blong hem. Hem i ting se hem i no bin kasem ona we i stret blong hem i kasem, from we hem i wan haeman. Hem i ting se samting ya we oli askem hem blong mekem, bambae i no save wok, mo bambae i daonem hem nomo. Be, biaen, Neman i lesin long gudfala advaes blong ol man blong wok blong hem, mo hem i draonem hem seven taem long Jodan Reva. !Tingbaot glad we hem i kasem taem “bodi blong hem i kam gud bakegen, mo ol skin blong hem i kam klin olsem skin blong smol bebi”! Neman i tangkiu bigwan from samting ya. Mo hem i talem se stat long taem ya, bambae hem i no save wosipim wan narafala god, be bambae hem i wosip long Jeova nomo.—2 King 5:14-17.
5 Long olgeta handred yia we oli pas, Jeova i bin askem ol defren samting long ol man blong oli mekem. Mifala i askem yu blong tingbaot sam long ol samting ya. Taem yu tingting olsem, askem long yu wan se, ?sipos mi bin stap long ol taem ya bambae mi mekem ol samting we Jeova i askem? Biaen, bambae yumi luk wanem ol samting we Jeova i askem long yumi tede.
Samting We Jeova i Askem Long Ol Man Bifo
6. ?God i askem long faswan man mo woman blong mekem wanem, mo sipos yu yu stap long taem ya, bambae yu bin mekem wanem?
6 Jeova i talem long faswan man mo woman, Adam mo Iv, se tufala i mas karem pikinini, fulumap wol, mo lukaot long ol anamol. Man ya wetem woman blong hem, tufala i gat jans blong laef long wan naesfala garen we i bigwan. (Jenesis 1:27, 28; 2:9-15) Be i gat wan samting we tufala i no mas mekem. Long olgeta tri we oli karem frut long garen blong Iden, i gat wan tri nomo we tufala i no mas kakae frut blong hem. (Jenesis 2:16, 17) ?Yu ting se God i askem samting we i tumas long tufala blong mekem? ?Yu yu glad sipos yu stap long ples blong tufala ya, blong mekem wok blong tufala mo gat jans blong laef olwe wetem wan gudfala helt? Sipos wan man i kam long garen ya blong traem yu, ?bambae yu sakemaot tok blong hem? ?Bambae yu yu agri se Jeova i gat raet blong putum tabu long wan smol samting olsem?—Jenesis 3:1-5.
7. (a) ?Wanem wok we Jeova i givim long Noa, mo wanem hadtaem we hem i fesem? (b) ?Wanem tingting blong yu long saed blong samting ya we Jeova i askem long Noa?
7 Samtaem biaen, Jeova i askem Noa blong bildim wan bigfala sip blong stap sef taem bigfala wota i ron. Taem yu tingbaot saes blong bigfala sip ya, i sua se wok ya i no isi. Mo ating hemia wan wok we oli mas mekem long fored blong plante man we bambae oli tok jik mo agensem olgeta. !Be, i wan blesing long Noa blong sevem famle blong hem, mo antap long samting ya, blong sevem plante anamol! (Jenesis 6:1-8, 14-16; Hibrus 11:7; 2 Pita 2:5) Sipos yu yu kasem wan wok olsem, ?bambae yu wok had long hem? no ?bambae yu tingting se Jeova i askem samting we i tumas long yu?
8. ?God i askem Ebraham blong mekem wanem, mo from fasin obei blong hem, hem i olsem pija blong hu?
8 God i askem wan samting we i no isi long Ebraham. Hem i se: “Pikinini ya blong yu Aesak, hem i wan nomo we yu yu gat, mo yu yu lavem hem tumas. Mi wantem blong yu tekem hem, yu go long ples ya Moria. Nao long ples ya bambae mi mi soemaot wan hil long yu, mo long hil ya, bambae yu kilim pikinini ya, yu bonem hem long faea, blong mekem sakrefaes long hem blong mekem wosip long mi.” (Jenesis 22:2) Jeova i bin promes se Aesak, we long taem ya i no gat pikinini yet, bambae hem i gat laen blong hem. Taswe, samting we God i askem, i traem bilif we Ebraham i gat long paoa blong God blong mekem Aesak i laef bakegen. Taem Ebraham i wantem kilim Aesak i ded, God i blokem hem. Stori ya i wan pija blong taem ya we God i bin givim stret Pikinini blong hem blong i ded from ol man, mo biaen i mekem hem i laef bakegen.—Jenesis 17:19; 22:9-18; Jon 3:16; Ol Wok 2:23, 24, 29-32; Hibrus 11:17-19.
9. ?From wanem yumi save talem se Jeova i no askem samting we i tumas long Ebraham?
9 Maet sam oli tingting se Jeova God i askem samting we i tumas long Ebraham. Be, ?samting ya i tru? ?Yu ting se Man Ya We i Wokem yumi mo we i naf blong mekem ol dedman oli laef bakegen, hem i no gat lav taem hem i askem yumi blong obei long hem, nomata sipos samting ya i minim se yumi mas slip smoltaem long ded? Jisas Kraes mo ol faswan disaepol blong hem, oli no ting olsem. Olgeta ya oli rere blong safa we man i kilim olgeta, mo oli rere blong ded, blong mekem wok blong God. (Jon 10:11, 17, 18; Ol Wok 5:40-42; 21:13) Sipos sam samting olsem oli hapen long laef blong yu, ?bambae yu yu rere blong mekem sem mak? Tingbaot sam samting we Jeova i askem long olgeta ya we oli agri blong kam ol man blong hem.
Loa We Jeova i Givim Long Isrel
10. ?Hu i promes blong mekem evri samting we Jeova i askem, mo Hem i givim wanem long olgeta?
10 Laen blong Ebraham, we i kamaot tru long pikinini blong hem Aesak mo smol bubu blong hem Jekob, no Isrel, i kam nesen blong Isrel. Jeova i mekem ol man Isrel oli fri long wok blong slef long Ijip. (Jenesis 32:28; 46:1-3; 2 Samuel 7:23, 24) Smoltaem biaen, ol man long nesen ya oli promes blong mekem olgeta samting we God i askem olgeta blong mekem. Oli se: “Bambae mifala i mekem olgeta samting we Hae God i talem.” (Eksodas 19:8) From we ol man Isrel oli rere blong letem Jeova i rul long olgeta, ale, Jeova i givim bitim 600 loa, wetem ol Ten Komanmen, i go long olgeta. Biaen, ol man oli putum nem ya se Loa, blong talem olgeta loa ya we God i givim tru long Moses.—Esra 7:6; Luk 10:25-27; Jon 1:17.
11. ?Wanem wan risen we God i givim Loa, mo wanem sam rul we oli soemaot samting ya?
11 Wan long ol risen we God i givim Loa, hemia blong blokem ol man Isrel long ol trabol. Loa ya i givim ol gudfala rul long saed blong seks, bisnes blong winim mane, mo fasin blong lukaot long pikinini. (Eksodas 20:14; Levitikas 18:6-18, 22-24; 19:35, 36; Dutronome 6:6-9) I gat ol rul long saed blong fasin we wanwan man i mas mekem long narafala man mo long anamol tu. (Levitikas 19:18; Dutronome 22:4, 10) I gat ol bigfala lafet evri yia, mo i gat ol taem we oli mas kam wanples blong wosip. Samting ya i givhan long ol man Isrel blong stap strong long saed blong spirit.—Levitikas 23:1-43; Dutronome 31:10-13.
12. ?Wanem stamba risen blong Loa?
12 Wan stamba risen blong Loa, hemia we aposol Pol i raetem se: “Hem i joenem Loa ya long promes blong hem, blong soemaot ol fasin we i nogud, mo i putum Loa blong i stanap, gogo kasem taem we man ya [Jisas Kraes] we i laen blong Ebraham, we promes ya i tokbaot bifo, hem i kamtru.” (Galesia 3:19) Loa i mekem ol man Isrel oli tingbaot se oli doti mo from samting ya oli kasem save se oli nidim wan sakrefaes we i stretgud olgeta, blong karemaot sin blong olgeta fulwan. (Hibrus 10:1-4) Yes, Loa i blong mekem ol man oli rere blong akseptem Jisas, we hem i Mesaea, no Kraes. Pol i raetem se: “Loa ya i olsem tija blong yumi, blong lidim yumi i go long Kraes, blong yumi save kam olsem stret man from bilif.”—Galesia 3:24, NW.
?Loa Blong Jeova i Wan Baden?
13. (a) ?Wanem tingting blong ol sinman long saed blong Loa, mo from wanem oli ting olsem? (b) ?I tru se Loa i wan baden?
13 Nating se Loa i wan samting we i “tabu, i stret mo i gud nomo,” plante man oli tingting se hem i wan baden. (Rom 7:12) From we Loa i stret gud olgeta, ol man Isrel oli no naf blong kasem ol haefala mak blong hem. (Ol Sam 19:7) Taswe aposol Pita i tokbaot Loa ya se: “Yumi, mo ol olfala blong yumi tu, yumi evriwan i no naf blong karem hevi samting ya.” (Ol Wok 15:10) Defren olgeta, Loa ya i no wan baden, mo ol man we oli obei long hem oli kasem blesing.
14. ?Wanem sam eksampel we oli soem se Loa i givhan bigwan long ol man Isrel?
14 Eksampel, aninit long Loa, wan stilman i no go kalabus. Be, hem i mas wok blong givim dabol, no antap moa, blong pembak samting we hem i stilim. Long rod ya, man we i lusum samting, hem i kasembak samting ya. Mo tu, ol man oli no gat baden ya blong lukaot long wan kalabus antap long ol strongfala wok we oli stap mekem finis. (Eksodas 22:1, 3, 4, 7) Loa i putum tabu long enikaen kakae we i save spolem helt blong ol man. Mit blong pig, we i no tan gud, i save karem sik ya trichinosis, mo mit blong rabet i save givim tularemia long man. (Levitikas 11:4-12) Mo tu, Loa i protektem ol man from we hem i putum tabu long eni man blong tajem ol dedbodi blong man no anamol. Sipos wan man i tajem wan dedbodi, hem i mas wasemgud prapa bodi mo klos blong hem. (Levitikas 11:31-36; Namba 19:11-22) Ol man oli mas berem sitsit blong olgeta, samting ya i blokem ol jem blong no kasem narafala man. Hemia wan samting we ol sayentis oli faenemaot nomo long taem blong yumi.—Dutronome 23:13.
15. ?Wanem samting nao i olsem wan baden long ol man Isrel?
15 Loa i no askem long ol man blong mekem samting we i bitim mak. Be, ol man we oli stap tijim Loa ya, oli bin mekem olsem. Buk ya A Dictionary of the Bible we James Hastings i raetem, i talem se: “Oli ademap plante smosmol rul, we oli no impoten nating, antap long ol wanwan loa blong Baebol. . . . Long rod ya oli traem eksplenem evri bisnes blong Loa, mo tru long sam smosmol rul we oli kamaot long tingting blong olgeta nomo, oli traem bos antap long olgeta fasin blong man, we oli no gat sore nating long olgeta. . . . Oli daonem raet we man i gat blong yusum prapa tingting blong hem blong jajem samting; oli blokem paoa we tok blong God i gat long laef blong man mo paoa ya i lus aninit long olgeta smosmol rul we oli ademap.”
16. ?Jisas i talem wanem long saed blong ol hevi rul mo kastom blong ol lida blong skul?
16 Jisas Kraes i tok agensem ol lida blong skul we oli stap fosem ol man blong folem plante smosmol rul. Hem i se: “Oli stap putum ol hevi samting long solda blong ol man, we i had blong ol man oli karem, be olgeta oli no save mekem wan samting nating blong givhan long ol man, blong oli karem ol hevi samting ya.” (Matiu 23:2, 4) Jisas i mekem i klia se ol hevi rul ya we oli kamaot long tingting blong olgeta nomo, mo olkaen kastom we oli folem blong mekem man i klin, oli mekem “tok ya blong God i olsem nating nomo.” (Mak 7:1-13; Matiu 23:13, 24-26) Bifo we Jisas i kam long wol ya, ol tija blong skul long Isrel oli stat finis blong tanem ol samting we Jeova i askem ol man blong hem blong oli mekem.
Wanem We Jeova i Rili Askem
17. ?From wanem Jeova i no glad long sakrefaes blong ol man Isrel?
17 Jeova i toktok tru long profet Aesea, i se: “Mi mi taed finis long ol sipsip ya we yufala i stap bonem olgeta, mo mi taed gud long ol gris blong ol gudfala anamol ya blong yufala. Mi mi taed we mi taed gud long blad blong ol bul mo ol nani mo ol sipsip ya we yufala i stap kilim olgeta.” (Aesea 1:10, 11) ?From wanem God i no glad long ol sakrefaes ya we hem wan i bin askem ol man blong givim tru long Loa? (Levitikas 1:1–4:35) Hemia from we ol man oli no soem respek long hem. Taswe, oli kasem woning ya se: “Yufala i mas wasem yufala, blong yufala i kam klin. Yufala i mas finis long ol rabis fasin ya we yufala i stap mekem long fes blong mi. Yufala i mas lego ol fasin ya we oli no stret, yufala i mas lanem ol fasin we oli stret nomo. Yufala i mas leftemap fasin ya we man i stap mekem i stret long narafala man, mo yufala i mas givhan long olgeta we ol narafala man oli stap mekem i strong tumas long olgeta. Yufala i mas givhan long ol pikinini we papa blong olgeta i lus, mo yufala i mas stanap wetem ol wido, blong ol man long kot bambae oli mekem i stret long olgeta.” (Aesea 1:16, 17) Hemia i halpem yumi blong luksave wanem we Jeova i wantem ol man blong hem blong mekem.
18. ?Wanem samting we Jeova i stap askem long ol man Isrel?
18 Jisas i soemaot wanem samting we God i wantem. Hem i soemaot samting ya taem wan man i askem kwestin long hem se, “?Wanem loa blong God we i hae moa long ol narafala loa, i winim olgeta evriwan?” Jisas i ansa se: “ ‘Yu mas lavem Hae God ya we i God blong yu long olgeta hat blong yu, mo long olgeta laef blong yu, mo long olgeta tingting blong yu.’ Hemia nao loa ya we i hae moa long ol narafala loa, mo i nambawan blong folem. Mo narawan, we klosap i sem mak long hem, i talem se, ‘Yu mas lavem ol man we oli stap raonabaot long yu, yu mas mekem i gud long olgeta, olsem we yu stap mekem i gud long yu.’ Tufala loa ya i stamba blong Loa we God i givim long Moses, wetem ol tok blong ol profet tu.” (Matiu 22:36-40; Levitikas 19:18; Dutronome 6:4-6) Profet Moses i talem sem samting taem hem i se: “Hae God i God blong yumi, mo ol samting we hem i wantem blong yumi mekem i olsem. Yumi mas tinghevi long hem, mo yumi mas ona long hem, mo yumi mas folem ol fasin blong hem, mo yumi mas lavem hem, mo yumi mas mekem ol samting we hem i talem long yumi, long olgeta tingting blong yumi, mo long olgeta laef blong yumi, mo yumi mas obei long olgeta loa blong hem.”—Dutronome 10:12, 13; 15:7, 8.
19. ?Olsem wanem ol man Isrel oli traem soem se oli klin, be Jeova i talem wanem long olgeta?
19 Ol man Isrel oli mekem mastik, be oli wantem soemaot se oli klin. I tru, Loa i talem se i tabu blong kakae long Dei blong Stretem Sin, we i wan taem wan yia nomo. Be, ol man Isrel oli putumap plante narafala dei bakegen we oli talem se i dei blong livim kakae. (Levitikas 16:30, 31) Jeova i tok long olgeta, i se: “?Yufala i ting se hemia nao fasin blong livim kakae blong mekem wosip long mi? ?Yufala i ting se mi mi glad long ol fasin ya? Fasin we mi mi wantem luk i olsem. Ol man we . . . yufala i fasem olgeta long jen, naoia yufala i mas tekemaot jen ya long olgeta. Ol man we yufala i stap . . . mekem olgeta oli karem ol hevi samting, naoia yufala i mas tekemaot ol samting ya long olgeta, yufala i mas letem olgeta oli gofri. Ol man we yufala i stap mekem olgeta . . . oli olsem slef blong yufala, naoia yufala i mas letem olgeta oli gofri. Yufala i mas letem olgeta we oli hanggri oli kam kakae wetem yufala. Yufala i mas letem olgeta we oli no gat haos blong olgeta oli kam stap long haos blong yufala. Yufala i mas givim klos long ol puaman we oli no gat klos blong olgeta, mo yufala i no mas blokem ol famle blong yufala we oli kam askem blong yufala i givhan long olgeta.”—Aesea 58:3-7.
20. ?From wanem Jisas i tok strong agensem ol lida blong skul?
20 Ol man Isrel ya we oli ting se oli stret gud, oli gat wan problem we i sem mak long ol lida blong skul we oli gat tu fes. Jisas i tokbaot olgeta ya i se: “Yufala i stap mekem taet blong yufala long ol smosmol lif ya, min mo dil mo kamin, we man i stap putum long kakae. Hemia i stret, i folem Loa, be yufala i tanem baksaed long ol nambawan tok blong Loa we i talem se man i mas mekem i stret, mo i mas gat sore long man, mo i mas holem promes blong hem. Hemia nao ol nambawan tok we yufala i mas folem. Be yufala i no mas lego ol taet ya blong yufala tu.” (Matiu 23:23; Levitikas 27:30) Ol tok ya blong Jisas oli halpem yumi blong luksave samting we Jeova i rili wantem yumi blong mekem.
21. ?Olsem wanem profet Maeka i tokbaot olgeta samting we Jeova i wantem mo i no wantem yumi blong mekem?
21 Profet blong God, hemia Maeka, i makem klia wanem samting we Jeova i wantem mo i no wantem yumi blong mekem. Hem i askem se: “?Bambae mi mi mekem presen long Jeova long wanem samting? ?Taem bambae mi mi bodaon long Jeova, mi mi karem wanem samting i kam? ?Bambae mi mi kam wetem ol anamol blong mekem sakrefaes, wetem ol yang buluk we oli gat wan yia blong olgeta? ?Bambae Jeova i glad long ol taosen man sipsip, no long plante taosen reva blong oel? ?Maet bambae mi mi givim fasbon blong mi we i frut blong bel blong mi, blong pemaot rebelian blong mi mo sin blong sol blong mi? Ol man blong graon, hem i talem finis long yu wanem i gud. ?Mo Jeova i askem wanem long yu from? Yu mas wokem stret fasin, yu mas laekem kaen fasin, mo yu mas wokbaot wetem God we tingting blong yu i stap daon. Hemia nomo hem i wantem.”—Maeka 6:6-8, NW.
22. ?Wanem samting we Jeova i rili wantem olgeta we oli stap aninit long Loa oli mekem?
22 Taswe, ?wanem samting we Jeova i rili wantem se ol man blong hem oli mekem taem hem i givim Loa long olgeta? Loa ya i blong mekem se oli lavem Jeova God. Antap long samting ya, aposol Pol i talem se: “I gat wan tok blong Loa we i kavremap olgeta samting we Loa i talem. Hemia tok ya we i talem se, ‘Yu mas lavem ol man we oli stap raonabaot long yu, yu mas mekem i gud long olgeta, olsem we yu stap mekem i gud long yu nomo.’ ” (Galesia 5:14) Long sem fasin, Pol i talem long ol Kristin blong Rom se: “Sipos wan man i stap lavem ol man we oli stap raonabaot long hem, hem i mekem olgeta samting we Loa blong God i talem. . . . Man we i lavem ol man, hem i mekem olgeta samting we Loa blong God i talem.”—Rom 13:8-10.
Hem i No Askem Samting We i Tumas
23, 24. (a) ?From wanem yumi neva mas gat tingting ya se Jeova i askem tumas samting long yumi? (b) ?Bambae yumi tokbaot wanem long nekis stadi?
23 ?Yu yu sapraes blong luk se Jeova hem i wan God we i gat bigfala lav, i tingbaot man, mo i gat sore? Prapa Pikinini blong hem, Jisas Kraes, i kam long wol ya blong soemaot lav ya blong God. Jisas i soem long ol man se oli sas tumas long ae blong Jeova. Hem i tokbaot lav blong God taem hem i talem wan pijatok long saed blong ol smosmol pijin: “Sipos Papa blong yufala i no letem, i no gat wan long olgeta we i save foldaon long graon.” Nao hem i finisim pijatok ya i se: “Yufala i no fraet. Long fes blong hem, yufala i gud moa, i winim plante smolfala pijin ya.” (Matiu 10:29-31) !I sua se, God ya blong lav bambae i neva save askem yumi blong mekem samting we i tumas long yumi!
24 Be, ?wanem samting we Jeova i askem yumi blong mekem tede? Mo, ?from wanem sam man oli tingting se God i askem tumas samting? Taem yumi lukluk moa long ol kwestin ya, bambae yumi save luksave from wanem i rili wan nambawan jans long yumi blong mekem eni samting we Jeova i askem.
?Yu Yu Save Ansa?
◻ ?From wanem maet samfala oli no wantem mekem wok blong Jeova?
◻ ?Long olgeta yia we oli pas, wanem ol defdefren samting we Jeova i askem long man blong mekem?
◻ ?Loa i givhan long wanem samting?
◻ ?From wanem yumi save talem se ol samting we Jeova i askem oli no tumas?
[Tok Blong Pija Long Pej 18]
Ol rul we man i stanemap, olsem ol defren kastom blong kam klin, oli mekem wosip blong God i kam wan baden