Taem Fasin Blong Givim i Kam Bigwan
SIPOS yu gat jans blong givim wan presen long wan king, ?wanem samting we bambae yu yu givim long hem? ?Olsem wanem sipos man ya i wan king we i rij tumas mo i waes moa i bitim ol narafala man long wol? ?Yu save tingbaot wan presen we bambae i mekem hem i harem gud? Tri taosen yia bifo, wan kwin blong Seba i mas tingbaot ol kwestin ya taem hem i rere blong visitim wan king we i olsem—hemia King Solomon blong Isrel.
Baebol i talem se long presen we kwin ya i mekem, i gat moa long fo tan gol “mo ol lif blong wokem senta, mo blong putum long kakae blong mekem tes i gud, mo ol gudfala ston we oli flas gud.” Long taem blong yumi praes blong gol hem wan i kasem klosap 40,000,000 dola. Ol lif ya we oli gat gudfala smel mo we ol man oli yusum olsem meresin, praes blong olgeta i sem mak long gol, oli sas moa i bitim ol narafala kakae we man i salem. Baebol i no talem stret amaon blong lif we kwin ya i bin givim long Solomon. Be, hem i talem se presen ya i plante we i plante, we neva man i luk olsem samtaem.—1 King 10:10.
I klia se kwin blong Seba hem i wan woman we i rij tumas mo hem i glad blong givim presen. Mo tu, hem i kasem gudfala frut from fasin blong hem blong givim wetem gladhat. Baebol i talem se: “Ol samting we kwin ya i askem, [King Solomon] i givim olgeta evriwan i go long hem, mo i givim sam moa samting long hem bakegen long gladhat blong hem, antap long ol presen we i givim olsem jenis blong ol presen we kwin i givim long hem.” (2 Kronikel 9:12) Yes, maet hem i wan kastom blong ol king blong jenisim presen. Nating se i olsem, Baebol i talem stret se Solomon “i givim sam moa samting bakegen long . . . gladhat blong hem.” (1 King 10:13) Solomon hem wan i bin raetem se: “Man we i stap givim ol samting long narafala man long gladhat blong hem, oltaem hem i gat plante samting. Man we i stap givhan long ol man, oltaem ol man oli stap givhan long hem.”—Ol Proveb 11:25.
I tru se, kwin blong Seba tu i mekem bigfala samting taem hem i yusum prapa taem mo paoa blong hem blong go visitim Solomon. I luk olsem se Seba i stap long kantri ya we tede oli kolem Ripablik blong Yemen. Taswe kwin mo ol kamel blong hem, we oli stap karem plante samting, maet oli mekem wan trip blong 1,900 kilometa blong go kasem Jerusalem. Olsem Jisas i talem, “hem i aot long narasaed wol.” ?From wanem kwin Seba i traehad bigwan olsemia? Faswan samting se hem i kam “blong harem waestok blong King Solomon.”—Luk 11:31.
Fas King 10:1, 2 i talem se kwin blong Seba i kam “blong askem ol strong kwestin long king blong traem faenemaot waes blong [Solomon]. . . . Hem i askem ol kwestin ya long hem.” ?Solomon i ansa olsem wanem? “Mo King i ansa long olgeta evriwan, we i no gat wan long olgeta nating we i strong blong i talemaot mining blong hem.”—1 King 10:3.
From we kwin ya i sapraes tumas long samting we hem i harem mo we i luk, hem i talem, wetem tingting daon se: “Ol woman blong yu mo ol man blong wok blong yu oli laki tumas we oli stap wetem yu oltaem, nao oli gat gudfala janis blong harem ol waestok blong yu.” (1 King 10:4-8) Kwin i no talem se ol man blong wok blong Solomon oli hapi from we oli stap long wan naesfala ples—nating se samting ya i tru. Be, ol man blong wok blong Solomon oli haremgud from we oltaem oli save harem ol waestok we God i givim long Solomon. Kwin blong Seba i soem wan gudfala eksampel long ol man blong Jeova tede, we oli stap haremgud from waes we God hem wan mo Pikinini blong hem, Jisas Kraes, tufala i stap givim!
Mo tu, makem narafala tok we kwin i talem long Solomon: “!Mi mi presem Hae God ya we i God blong yu!” (1 King 10:9) Kwin i luksave klia se Jeova nomo i bin givim waes long Solomon wetem olgeta sas samting we hem i gat. Samting ya i laenap wetem promes we Jeova i bin mekem longtaem bifo, long ol man Isrel. Sipos oli ‘obei long ol loa blong hem,’ God i talem se hemia “i soemaot long ol man blong ol narafala kantri we yufala i waes. Nao taem oli harem nius blong ol loa ya, bambae oli save talem se, ‘!Tru, ol laen blong Isrel ya oli gat save! !Olgeta oli waes we oli waes!’. ”—Dutronome 4:5-7.
Kam Long Man We i Givim Waes
Long taem blong yumi tu, plante milyan man oli kam insaed long ogenaesesen blong Jeova from we oli luksave se “Isrel blong God” oli “waes we oli waes”—i no from we oli bon wetem ol fasin ya, be from we oli letem ol stretfala loa mo rul blong God i lidim olgeta. (Galesia 6:16, NW) Namba blong ol man we oli baptaes i soem se long ol yia we oli jes pas, i gat plante handred niufala disaepol evri yia we oli stap talem long Isrel long saed blong spirit, se: “Mifala i wantem kam fren blong yufala, from we mifala i harem nius se God i stap givhan long yufala.” (Sekaraea 8:23) !Ol niuwan ya oli sapraes tumas taem oli luk ol nambawan kakae long saed blong spirit we Jeova i givim long ol man blong hem! Oli neva luk samting ya long skul we oli stap long hem bifo.—Aesea 25:6.
Givim Presen Long Man We i Stampa Blong Fasin Blong Givim
Ol man we oli gat tangkiu from we ol samting we oli kasem oli plante tumas, oli stap tingbaot rod blong olgeta tu oli save givim presen i go long hae King mo Man ya blong Givim Presen, Jeova God. Baebol i soemaot se beswan presen we yumi save givim long Jeova hemia blong ‘leftemap nem blong hem olsem we yumi stap mekem sakrefaes blong givim long hem.’ (Hibrus 13:15) ?From wanem? From we sakrefaes ya i joen wetem wok blong sevem laef blong man. Long taem ya blong en, wok ya i wan impoten samting long tingting blong Jeova. (Esikel 18:23) Mo tu, fasin blong givim paoa mo taem blong yumi blong halpem ol sikman, olgeta we tingting blong olgeta i foldaon, mo ol narafala man, hemia wan sakrefaes we God i agri long hem.—1 Tesalonaeka 5:14; Hibrus 13:16; Jemes 1:27.
Fasin blong givim presen mane i wan impoten haf blong samting ya. Mane ya i givhan long wok blong prentem ol Baebol, ol buk we oli eksplenem Baebol, mo blong gat ol ples we ol Kristin oli save joen blong mekem miting long hem. (Hibrus 10:24, 25) Ol presen mane ya oli save givhan tu, long olgeta we oli kasem trabol from faet mo from ol disasta.
Baebol i givim sam nambawan rul blong lidim yumi long saed blong fasin blong givim presen. Eksampel, Baebol i no talem stret se wanwan man i mas givim hamas mane, be hem i tijim se man i mas givim samting we hem i naf blong givim, long gladhat blong hem. (2 Korin 9:7) Samfala oli save givim plante, ol narawan maet oli givim smol, olsem widowoman we i pua. (Luk 21:2-4) I nambawan tumas blong tingbaot se Jeova—we olgeta samting long heven mo wol oli blong hem—i tinghae long olgeta presen mo sakrefaes we ol man oli mekem i go long hem wetem gladhat blong olgeta.—Hibrus 6:10
Blong mekem se ol man blong Jeova oli givim presen wetem gladhat, oli stap sanem nius i go long olgeta blong talemaot sipos i gat sam spesel nid mo rod blong fulumap ol nid ya. Ale, tabu spirit blong Jeova i pusum olgeta we oli gat gladhat, blong oli givim presen. Long taem blong ol man Isrel bifo, oli folem rod ya taem oli bildim haos tapolen, mo biaen, oli mekem sem mak long saed blong haos prea. (Eksodas 25:2; 35:5, 21, 29; 36:5-7; 39:32; 1 Kronikel 29:1-19) Long faswan handred yia K.T., ol Kristin oli folem sem rod ya blong kasem samting we oli nidim blong karem gud nius blong Kingdom i go long olgeta nesen, mo blong givhan long ol brata blong olgeta we oli stap long Isrel taem we kakae i sot.—1 Korin 16:2-4; 2 Korin 8:4, 15; Kolosi 1:23.
Long sem fasin, tede Jeova i blesem ol man blong hem. Mo bambae hem i gohed blong blesem olgeta, taem hem i givim olgeta samting we oli nidim blong finisim bigfala wok ya blong prij mo tijim man long wol. (Matiu 24:14; 28:19, 20)
?Wanem Ol Nid Long Taem Blong Yumi?
Long ol yia we oli jes pas, plante kantri we fastaem oli putum tabu long wok blong ol Witnes blong Jeova, naoia oli agri long wok ya. From samting ya, long plante long ol kantri ya, namba blong ol pablisa i kam antap bigwan. Taswe i nidim plante moa Baebol mo buk we oli eksplenem Baebol.
Hemia i sem mak long saed blong ol Haos Kingdom. Naoia i nidim samwe long 9,000 niufala Haos Kingdom long olgeta ples blong wol. !Sipos oli bildim wan Haos Kingdom evri dei, i minim se bambae i tekem bitim 24 yia blong bildim olgeta evriwan! Long semtaem, klosap seven niufala kongregesen oli stanap evri dei. Bighaf blong ol kongregesen ya oli stanap long ol ples we mane i sot. Defren olgeta, plante long ol ples ya oli no nidim tumas mane blong bildim ol Haos Kingdom. Long sam ples, oli nidim 6,000 dola nomo blong wokem wan Haos Kingdom we i naf blong olgeta man long ol ples ya mo we i save givim gudfala witnes long ol man we oli stap raonabaot.
Long faswan handred yia, sam Kristin oli gat moa mane i bitim ol narawan, taswe aposol Pol i raetem se: “Naoia, from we yufala i gat plante samting, i stret blong yufala i givhan long sam narafala man we oli sot. Nao sipos samtaem yufala i sot mo olgeta oli gat plante, bambae olgeta oli save givhan long yufala bakegen. Hemia i rod blong mekem i stret long olgeta man.” (2 Korin 8:14) Sem fasin ya i stap gohed tede. Yumi stap “givim” samting we narafala i sot long hem, nao long rod ya yumi stap givhan long olgeta blong oli kasem ol Baebol, ol buk we oli eksplenem Baebol, ol Haos Kingdom, help long taem blong disasta, mo ol narafala samting olsem long plante ples blong wol. !Fasin blong givim i wan blesing long hemia we i givim mo long hemia we i kasem!—Ol Wok 20:35.
Ol leta we Sosaeti i stap kasem long ol man we oli gat gladhat blong givim, oli soemaot se plante man we oli ridim Wajtaoa oli wantem givhan, be oli no save olsem wanem blong mekem samting ya. I sua se bokis we i stap wetem haf ya bambae i givhan blong ansa long ol kwestin blong olgeta.
Long taem blong nambawan rul blong Solomon, “olgeta king” we oli harem nius blong hem oli kam luk hem. Baebol i talem nem blong wan long olgeta ya nomo—hemia kwin blong Seba. (2 Kronikel 9:23) !Kwin ya i traehad bigwan! Be hem i kasem bigfala blesing from. Taswe, long en blong visit blong hem, hem i aot we “hem i sapraes tumas, i no moa askem wan samting bakegen.”—2 Kronikel 9:4, Today’s English Version.
Long fiuja, Jeova we i haefala King mo Man blong Givim Presen, bambae i givim moa samting long olgeta we oli mekem sakrefaes i go long hem, i bitim ol samting we Solomon i bin givim. Olgeta ya oli stanap ‘we oli sapraes tumas, oli no moa askem wan samting bakegen,’ i no from we Jeova bambae i sevem olgeta long bigfala dei blong hem blong jajem ol man, be from we hem bambae ‘i givim plante kakae long olgeta, mo i stap mekem olgeta evriwan oli haremgud.’—Ol Sam 145:16.
[Bokis blong pija long pej 22]
Ol Rod We Samfala Oli Folem Blong Givim Presen Mane
BLONG SAPOTEM WOK LONG OLGETA PLES LONG WOL
PLANTE man oli makemaot, no mekem plan, blong stret mane we bambae oli putum long bokis blong presen mane, we oli raetem long hem se: “Presen Mane Blong Sapotem Wok Blong Sosaeti Long Ful Wol—Matiu 24:14.” Evri manis, ol kongregesen oli sanem mane ya i go long hedkwota blong wol long Bruklin, Niu Yok, no long ofis we i lukaot long wok blong kantri blong olgeta.
Yu tu, yu save sanem presen mane i go long ofis blong Sosaeti we i lukaot long kantri blong yu. Ol gol jen mo sas ston mo ol narafala sas samting, yu save givim tu olsem presen. Yu mas sanem wan sotfala leta i go wetem presen ya blong talemaot se yu givim samting ya olsem wan presen nomo.
PRESEN MANE WE MAN I SAVE KASEMBAK SIPOS I NIDIM
Man i save givim mane long Watch Tower Sosaeti blong oli kipim go kasem man ya i ded, be sipos hem i nidim mane ya, bambae Sosaeti i givimbak long hem. Blong kasem moa save long saed ya, plis raet i go long branj ofis we i lukaot long kantri blong yu.
PLAN WE MAN I FOLEM BLONG GIVIM PRESEN MANE
Antap long ol presen mane we man i save givim stret, mo mane we hem save kasembak sipos i nidim, i gat sam narafala rod blong givim presen we oli save givhan long wok blong Kingdom long olgeta ples blong wol. Sam long olgeta ya hemia:
Insurens: Man i save mekem se Watch Tower Sosaeti i kasem mane blong wan laef insurens, no mane blong pem yia blong hem taem i ritae long wok, no mane we sam kampani oli givim long ol olfala.
Ol Bang Akaon: Man i save mekem se bang i holem mane we i stap long kaon blong hem, mane we maet sam narafala oli putum stret i go long kaon blong hem long bang, no mane we hem i kasem taem i ritae, gogo Sosaeti i nidim. Sipos no, hem i save mekem se mane ya i go long Watch Tower Sosaeti taem hem i ded, folem ol rul blong bang long ples blong hem.
Ol Stok Mo Bon: Man i save givim stok mo bon oli go fulwan long Watch Tower Sosaeti olsem presen nomo, no folem wan plan we ol profit blong ol stok mo bon ya oli stap go oltaem long man ya we i givim.
Graon Mo Haos: Man i save givim graon no haos blong hem i go olsem presen blong Watch Tower Sosaeti, blong oli salem biaen. Sipos no, man i save folem plan se Sosaeti i kasem haos no graon ya taem hem i ded, be man ya i save gohed blong stap long haos ya long fulwan laef blong hem. Man i mas toktok wetem Sosaeti bifo we hem i givim graon no haos blong hem long Sosaeti.
Lastok Blong Man Bifo We Hem i Ded Mo Plan Blong Holem Mane i Stap Kasem Ded: Man i save givim graon no haos no mane blong hem i go long Watch Tower Sosaeti taem hem i raetem wan pepa folem loa, we i olsem lastok blong hem bifo we hem i ded. Sipos no, bang i save holem sam mane blong man ya i stap, blong i go long Sosaeti taem man ya i ded. Mane we bang i holem blong givhan long wan skul, maet man ya i no nidim blong pem takis long hem.
Olgeta we oli intres blong mekem wan plan olsem, oli mas toktok wetem olgeta long ofis blong plan blong mekem presen. Mo tu oli save raet no telefon long ofis blong Sosaeti we i lukaot long kantri blong olgeta.
[Tok Blong Pija Long Pej 23]
Ol presen mane oli sapotem ol wok blong ol Witnes blong Jeova