Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w17 Septemba pp. 3-8
  • Yumi Mas Bos Long Tingting Blong Yumi

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Yumi Mas Bos Long Tingting Blong Yumi
  • Wajtaoa Stadi—2017
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • EKSAMPOL BLONG JEHOVA
  • SAM MAN BLONG GOD OLI SOEMAOT GUDFALA EKSAMPOL MO SAM NOGAT
  • SAMTING WE YU SAVE MEKEM
  • Wokem Frut Blong Fasin Blong Bos Long Tingting
    Wajtaoa—1992
  • ?From Wanem i Impoten Tumas Blong Bos Long Tingting Blong Yumi?
    Wajtaoa—1992
  • !Blong Winim Praes Yu Mas Bos Long Yu Wan!
    Wajtaoa—2003
  • Yu Yu Gat Save, Ale Yu Mas Joenem Long Fasin Blong Bos Long Tingting
    Wajtaoa—2003
Luk Moa Samting
Wajtaoa Stadi—2017
w17 Septemba pp. 3-8
Josef i ronwe long woman blong Potifa

Yumi Mas Bos Long Tingting Blong Yumi

“Tabu spirit i save mekem se man i . . . bos long tingting.” —GALESIA 5:22, 23.

SINGSING: 121, 36

?BAMBAE YU YU ANSA OLSEM WANEM?

  • ?Samting we God i mekem taem Setan i agensem hem, i tijim yumi long wanem?

  • Tokbaot sam man long Baebol we oli gat fasin ya blong bos long tingting mo sam we oli no gat.

  • ?Olsem wanem stadi blong Baebol i save givhan long yu blong yu bos long tingting?

1, 2. (1) ?Wanem i save kamaot taem man i no bos long tingting blong hem? (2) ?From wanem i gud yumi tokbaot fasin ya?

JEHOVA GOD i save givhan long yumi, blong yumi wokem fasin ya blong bos long tingting. (Galesia 5:22, 23) Jehova i bos long tingting blong hem oltaem, be yumi, nogat, from we yumi sinman. Blong talem stret, plante problem we ol man oli gat tede, oli kamaot from we oli no bos long tingting blong olgeta. Taem man i no gat fasin ya, maet hem i slo blong mekem ol impoten samting, mo i no wok gud long skul no long ples blong wok. Mo tu, hem i save tok nogud long narafala, dring bitim mak, faet, divos, gat plante tumas kaon, kam slef blong wan nogud fasin, i save go kalabus, harem nogud tumas long filing blong hem, kasem ol sik we man i kasem taem i slip olbaot, mo gat bel be i no wantem pikinini.—Ol Sam 34:11-14.

2 Man we i no bos long tingting blong hem i pulum trabol i kam long hem wan mo long ol narafala. Taem ol yia oli stap pas, i klia se plante moa man oli no gat fasin ya. Yumi no sapraes long samting ya, from we Baebol i talem finis se long “ol las dei” ya, ol man bambae oli no moa bos long tingting blong olgeta.—2 Timoti 3:1-3.

3. ?From wanem yumi mas bos long tingting blong yumi?

3 ?From wanem yumi mas bos long tingting blong yumi? I gat tu impoten risen. Faswan se, man we i save blokem ol filing blong hem, i no kasem plante problem. Mo tu, i isi moa blong hem i fren wetem ol narafala, hem i no kros kwik, i no wari, mo tingting i no foldaon. Namba tu risen se, sipos yumi wantem gohed blong fren gud wetem God, yumi mas blokem ol nogud tingting mo fasin we oli pulum yumi. Hemia samting we Adam mo Iv i no mekem. (Jenesis 3:6) Plante man tede oli kasem ol bigfala trabol olsem tufala ya, from we oli no bos long tingting blong olgeta.

4. ?Wanem i save leftemap tingting blong olgeta we oli stap traehad blong blokem ol nogud tingting mo filing?

4 Jehova i save se yumi sinman mo i had blong yumi bos long tingting. Be hem i wantem givhan long yumi, blong yumi blokem ol nogud samting we tingting blong yumi i wantem. (1 King 8:46-50) Hem i olsem wan gudfala Fren, we i talem gudfala toktok blong leftemap tingting blong olgeta, we oli luk se i had blong blokem ol nogud tingting mo filing. Long stadi ya, bambae yumi tokbaot eksampol blong Jehova blong bos long tingting. Mo tu, bambae yumi tokbaot sam man long Baebol we oli bos long tingting blong olgeta, mo sam we oli no gat fasin ya. Mo bambae yumi tokbaot sam samting we yumi save mekem blong bos long tingting.

EKSAMPOL BLONG JEHOVA

5, 6. ?Olsem wanem Jehova i soemaot se hem i bos long tingting blong hem?

5 Jehova i stret gud olgeta, taswe hem i bos long tingting blong hem long evri samting. (Dutronome 32:4) Be yumi no stret gud olgeta. Nating se i olsem, i gud yumi tokbaot eksampol blong hem, nao yumi save kamgud moa blong folem fasin blong hem. Olsem nao, taem wan samting i hapen we i mekem yumi harem nogud, bambae yumi save samting we i stret blong mekem. Naoia, bambae yumi tokbaot olsem wanem Jehova i soemaot se hem i bos long tingting blong hem.

Jehova i stret gud olgeta, taswe hem i bos long tingting long evri samting

6 Traem tingbaot taem ya we Setan i agensem Jehova long garen blong Iden. Ating ol gudfala enjel blong God long heven oli sek, oli kros, mo oli no moa gat respek long Setan. Taem yu tingbaot olsem wanem Setan i mekem yu yu safa, maet yu tu yu harem olsem. ?Be Jehova i mekem wanem? Hem i no hareap blong mekem wan samting. Hem i skelem gud ol samting fastaem, nao i ansa long Setan. Hem i no kros kwik, be i stretem trabol ya we Setan i mekem long fasin we i beswan. (Eksodas 34:6; Job 2:2-6) ?From wanem Jehova i letem taem i pas? From we hem i no wantem se wan man i lus, be i “wantem se olgeta man oli tanem tingting blong olgeta.”—2 Pita 3:9.

7. ?Eksampol blong Jehova i tijim yumi long wanem?

7 Eksampol blong Jehova i tijim yumi se yumi no mas hareap blong toktok o mekem wan samting, be yumi mas tingting gud fastaem. Taswe, taem yu mekem wan impoten desisen, yu mas tekem taem blong tingting gud long hem. Yu save prea blong Jehova i givim waes, blong bambae yu talem o mekem samting we i stret. (Ol Sam 141:3) Taem yumi kros no yumi harem nogud, i isi blong faerap kwiktaem. !Hemia nao from wanem plante man oli sore, afta we oli talem o mekem wan samting we oli no tingting gud long hem fastaem!—Ol Proveb 14:29; 15:28; 19:2.

SAM MAN BLONG GOD OLI SOEMAOT GUDFALA EKSAMPOL MO SAM NOGAT

8. (1) ?Weples yumi save faenem ol gudfala eksampol blong bos long tingting? (2) ?Wanem i givhan long Josef taem woman blong Potifa i traem pulum hem? (Yu luk pija long stat blong stadi.)

8 ?I gat sam man long Baebol we oli soemaot gudfala eksampol blong bos long tingting? Yes. Wan long olgeta hemia Josef, boe blong Jekob. Taem hem i stap wok long haos blong Potifa we i kapten blong ol gad blong Fero, woman blong Potifa i traem pulum hem plante taem blong slip wetem hem, from we hem i luk se Josef i wan “gudfala yang boe we bodi blong hem i naes.” Be Josef i no letem woman ya i pulum hem. ?Wanem i givhan long Josef? Ating hem i tekem taem finis blong tingting gud long samting we bambae i hapen sipos i slip wetem woman ya. Ale hem i ronwe taem woman ya i traem holemtaet hem, mo i talem se: ‘Sipos mi kam slip wetem yu, bambae mi mekem i no stret long masta blong mi, mo mi mekem sin long fes blong God tu. Hemia i nogud tumas ya.’—Jenesis 39:6, 9; ridim Ol Proveb 1:10.

Askem long Jehova blong i givim waes, blong yu save bos long tingting mo no foldaon

9. ?Yu mas tingbaot wanem blong yu rere from ol samting we oli save pulum yu?

9 ?Yumi lanem wanem long eksampol blong Josef? Sipos wan samting i pulum yumi blong brekem loa blong God, yumi mas blokem samting ya. Bifo we sam long yumi i kam Witnes blong Jehova, oli gat problem blong kakae bitim mak, dring bitim mak, smok, tekem drag, slip olbaot, mo plante narafala problem. Nating se yumi baptaes finis, maet samtaem ol samting ya i pulum yumi bakegen. Sipos i hapen olsem, yu mas tekem taem blong tingbaot ol nogud frut we i save kamaot taem yu foldaon bakegen long wan nogud fasin. !Bambae yu no moa fren gud wetem Jehova! Maet yu tingbaot tu, ol samting we oli save pulum yu blong mekem nogud fasin ya, mo olsem wanem blong stap longwe long ol samting ya. (Ol Sam 26:4, 5; Ol Proveb 22:3) Sipos wan samting olsem i traem yu, askem long Jehova blong i givim waes, blong yu save bos long tingting mo no foldaon.

10, 11. (1) ?Wanem i stap hapen long plante yangfala long skul? (2) ?Wanem i save givhan long ol yangfala Kristin, blong oli blokem ol samting we i pulum olgeta?

10 Samting we i hapen long Josef i stap hapen long plante yangfala Kristin tede. Wan long olgeta hemia Kim. Ol yangfala long klas blong hem oli stap tok flas from ol boe we oli slip wetem olgeta long wiken. Be Kim i no gat wan stori olsem blong tokbaot. Taswe, plante taem hem i harem se “hem i stap hem wan mo i no gat fren.” Ol yangfala long klas oli ting se hem i krangke from we i no gat boefren. Be Kim i waes. Hem i save se taem yu yangfala, filing blong seks i strong mo i save pulum yu. (2 Timoti 2:22) Sam studen oli stap askem long hem sipos hem i slip wetem wan boe samtaem. Hemia i givim janis blong hem i eksplenem from wanem hem i no slip wetem wan boe. !Yumi praod long ol yangfala blong yumi we oli strong blong blokem ol samting we i pulum olgeta, mo Jehova tu i praod long olgeta!

11 Be Baebol i tokbaot sam narafala we oli no blokem tingting blong slip olbaot. Mo hem i soemaot nogud frut we i kamaot taem yumi no bos long tingting blong yumi. Sipos yu stap fesem samting we Kim i fesem, i gud yu tingbaot yangfala man ya we i no waes, we Ol Proveb japta 7 i tokbaot. Mo yu save tingbaot Amnon tu, mo ol nogud frut we hem i kasem. (2 Samuel 13:1, 2, 10-15, 28-32) Sipos ol papa mo mama oli tokbaot ol stori ya long famle wosip, oli save tijim pikinini blong i kam waes mo i wokem fasin ya blong bos long tingting.

12. (1) ?Olsem wanem Josef i bos long filing blong hem? (2) ?Wetaem yu mas bos long filing blong yu?

12 I gat wan narafala taem bakegen we Josef i givim gudfala eksampol blong bos long tingting mo filing. Hemia taem ol brata blong hem oli kamdaon long Ijip blong pem kakae. Josef i no talem long olgeta se hem i brata blong olgeta, from we hem i wantem faenemaot wanem i rili stap long tingting blong olgeta. Taem ol filing blong hem oli kam strong tumas, hem i gowe mo i krae hem wan. (Jenesis 43:30, 31; 45:1) Sipos wan brata o sista i mekem yu yu harem nogud, yu no mas talem o mekem samting we biaen bambae yu sore from. Eksampol blong Josef i save givhan long yu, blong yu bos long tingting blong yu. (Ol Proveb 16:32; 17:27) Mo tu, sipos yu gat wan famle we kongregesen i putumaot, yu mas bos long ol filing blong yu blong yu no toktok long hem. Hemia i had, be sipos yu tingbaot se yu stap folem eksampol blong Jehova mo yu stap obei long hem, bambae i isi moa.

Yumi no mas trastem yumi tumas, nao yumi ting se yumi no save foldaon

13. ?Stori blong King Deved i tijim yumi long wanem?

13 Stori blong King Deved tu i save tijim yumi. Taem Sol i ronem Deved, mo Simei i singaot trabol i kam long hem, hem i no kam kros mo i no yusum paoa blong hem blong spolem tufala. (1 Samuel 26:9-11; 2 Samuel 16:5-10) Be i gat sam taem we Deved i no bos long tingting blong hem. Tingbaot taem we hem i mekem sin wetem Batseba, mo taem hem i kam kros tumas from griri fasin blong Nabal. (1 Samuel 25:10-13; 2 Samuel 11:2-4) Stori blong Deved i save tijim yumi long plante impoten samting. Faswan se, ol elda oli mas bos long tingting, blong oli no yusum paoa blong olgeta long fasin we i no stret. Sekenwan, yumi no mas trastem yumi tumas, nao yumi ting se yumi no save foldaon samtaem.—1 Korin 10:12.

SAMTING WE YU SAVE MEKEM

14. ?Wanem i hapen long Luigi? ?From wanem i impoten we yumi no kam kros long taem olsem?

14 ?Yu save mekem wanem blong bos moa long tingting blong yu? Tingbaot samting we i hapen long Luigi. Wan trak i sperem trak blong hem biaen. Man we i draevem trak ya i singaot strong long Luigi mo i wantem faetem hem, nating se aksiden ya i fol blong hem nomo. Luigi i prea long Jehova blong i no kam kros, mo blong i save toktok gud long man ya. Be man ya i gohed nomo blong singaot strong. Ale Luigi i raetemdaon ol save we i stap long pepa blong insurens blong man ya, mo i go. Wan wik biaen, Luigi i mekem visit long wan woman. !Man blong hem nao i sperem trak blong Luigi! Man ya i sem bigwan mo i talem sore. Hem i talem se bae i go luk kampani blong insurens blong Luigi, blong oli save fiksimap trak blong hem kwiktaem. Man ya i joen blong storian long Baebol mo i laekem tumas. Samting ya i mekem Luigi i luksave se i gud tumas we hem i stap kwaet long taem blong aksiden. Sipos i bin kam kros, bambae i gat nogud frut i kamaot.—Ridim 2 Korin 6:3, 4.

Sipos Witnes i no kros taem wan man i kros long hem, maet man ya i lesin taem Witnes i prij long hem

Samting we yumi mekem, i save karem gudfala frut o nogud frut long wok blong prij (Haf 14)

15, 16. ?Olsem wanem stadi blong Baebol i save givhan blong wokem fasin ya blong bos long tingting?

15 Yumi save wokem fasin ya blong bos long tingting sipos yumi stadi Baebol oltaem mo tingting long samting we yumi lanem. Tingbaot ol tok we God i talem long Josua se: “Oltaem, ol tok we yu yu stap tijim ol man long hem oli mas kamaot long buk blong Loa ya. Mo yu mas tingting gud long ol tok blong hem long dei mo long naet, blong yu save mekem olgeta samting we hem i talem. Sipos yu mekem olsem, bambae ol wok blong yu i gat frut blong hem, mo bambae yu save win.” (Josua 1:8) ?Olsem wanem stadi blong Baebol i save givhan blong wokem fasin ya blong bos long tingting?

Yumi save wokem fasin ya blong bos long tingting sipos yumi stadi Baebol oltaem

16 Yumi tokbaot sam man long Baebol we oli bos long tingting nao oli kasem gudfala frut, mo sam man we oli no bos long tingting nao oli safa from. I gat wan risen from wanem Jehova i meksua se ol stori ya oli stap long Baebol. (Rom 15:4) I gud yu ridim olgeta, mo yu stadi mo tingting gud long olgeta. Traehad blong kasem save olsem wanem oli stret long yu mo famle blong yu. Askem long Jehova blong i givhan long yu, blong yu folem ol advaes blong Baebol. Sipos yu luksave se yu no stap bos long tingting blong yu long sam samting, yu no fraet blong talemaot rong blong yu. Nao prea long saed ya, mo wok had blong traem kam gud moa. (Jemes 1:5) Yu save mekem risej long ol buk blong yumi blong faenem ol gudfala advaes.

17. ?Olsem wanem blong givhan long pikinini blong i bos long tingting blong hem?

17 ?Olsem wanem blong givhan long pikinini blong i bos long tingting blong hem? Ol papa mo mama oli savegud se pikinini blong olgeta i no bon wetem fasin ya. Taswe oli mas soemaot gudfala eksampol we i save tijim pikinini. (Efesas 6:4) Sipos yu luk se pikinini blong yu i no bos long tingting blong hem, traem tingbaot eksampol we yu soemaot long hem. Sipos yu putum wok blong prij, miting, mo famle wosip long fasples, bambae yu soemaot gudfala eksampol. !Mo yu no mas fraet blong talem ‘no’ long pikinini taem i nidim! Jehova i putum sam rul long Adam mo Iv tu. Ol rul ya oli sud tijim tufala blong respektem Jehova olsem rula blong tufala. Long sem fasin, taem papa mo mama i stretem pikinini mo soemaot gudfala eksampol long hem, tufala i tijim hem blong bos long tingting blong hem. Taem yu tijim pikinini blong laekem rul blong Jehova mo respektem loa blong hem, yu stap tijim hem long ol samting we oli moa impoten bitim ol narafala samting.—Ridim Ol Proveb 1:5, 7, 8.

18. ?From wanem yu mas jusum gud ol fren blong yu?

18 Nating se yumi pikinini o nogat, yumi evriwan i mas jusum gud ol fren blong yumi. Sipos ol fren blong yu oli lavem Jehova, bambae oli pulum yu blong yu kasem ol gudfala mak mo blokem ol trabol. (Ol Proveb 13:20) Gudfala eksampol blong olgeta bambae i mekem se yu wantem wokem fasin ya blong bos long tingting. Mo gudfala fasin blong yu bambae i pulum olgeta tu blong oli traehad. Sipos yu wokem fasin ya blong bos long tingting, bambae God i glad long yu, yu harem gud long laef, mo yu mekem i gud long famle blong yu.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem