ADVAES LONG FAMLE
?Olsem Wanem Sipos Wan Stronghed i Stap Spolem Pikinini Blong Mi?
Boe blong yu i talem se wan stronghed i stap spolem hem long skul. ?Yu save mekem wanem? ?Yu talem long tija se i mas panisim stronghed ya? ?Yu tijim boe blong yu blong i faet? Bifo we yu mekem desisen, tingbaot ol save ya.a
?Mi mas save wanem long saed blong ol stronghed ya?
?Olsem wanem ol stronghed oli spolem ol narafala? Oli minim nomo blong gohed blong spolem bodi o filing blong narafala. Oli defren long man we i talem wan nogud tok nomo o mekem wan nogud aksen agensem narafala.
?From wanem i impoten blong save samting ya? From we samfala oli ting se enikaen smosmol samting we man i mekem agensem narafala i blong spolem hem. Sipos yu mekem ol smosmol samting oli kam ol bigfala problem, maet yu tijim pikinini blong yu se hem i no save stretem ol smosmol rao, be hemia wan fasin we hem i nidim taem hem i kam bigwan.
Rul blong Baebol: “I nogud yu yu man blong kros kwik.”—Prija 7:9.
Stamba poen: Maet samtaem yu nao yu mas stretem problem, be samtaem i gud yu letem pikinini tu i stretem, from we hemia i save tijim hem olsem wanem blong stretem ol problem wetem narafala.—Kolosi 3:13.
?Be olsem wanem sipos pikinini i talem se stronghed ya i stap gohed nomo blong spolem hem?
?Olsem wanem mi save givhan long pikinini blong mi?
Lesin gud long pikinini blong yu. Traem faenemaot (1) wanem i stap hapen mo (2) from wanem narafala i wantem spolem hem. Yu no kwik blong talem wan samting, be faenemaot evri samting fastaem. Tingbaot se: ‘?I gat sam moa samting we mi mi no save yet?’ Blong faenemaot evri samting, maet yu mas toktok long tija o long papa mo mama blong stronghed ya.
Rul blong Baebol: “Yu mas lesin long tok blong ol man fastaem, nao biaen bambae yu save givim ansa long olgeta. Sipos no, fasin ya i soemaot we yu yu no gat hed, mo bambae yu sem bigwan from.”—Ol Proveb 18:13.
Sipos i tru se narafala i stap spolem pikinini blong yu, givhan long hem blong i kasem save se hem i save mekem trabol ya i godaon o i save mekem i kam bigwan moa. Taswe Baebol i talem se: “Sipos yu toktok gud long man we i kros, bambae yu save mekem tingting blong hem i kam kwaet, be sipos yu tok strong long hem, bambae yu mekem hem i kros moa.” (Ol Proveb 15:1) Yes, sipos hem i givimbak, ol samting i save kam moa nogud. Mo hemia i save mekem se stronghed ya i spolem hem moa.
Rul blong Baebol: “Taem man i mekem i nogud long yufala, yufala i no mas mekem i nogud long hem bakegen. Taem man i tok nogud long yufala, yufala i no mas tok nogud long hem bakegen.”—1 Pita 3:9.
Eksplenem long pikinini se sipos hem i no givimbak, hemia i no min se hem i wan slak man, be i min se hem i strong from we hem i no folem fasin blong stronghed ya. Hem i winim stronghed ya long fasin we hem i no givimbak.
I moa impoten we pikinini blong yu i tingbaot samting ya sipos narafala i stap yusum Intenet blong spolem hem. Sipos hem i faet wetem stronghed ya long Intenet, i olsem we i wantem se hem i gohed nomo. !Mo maet i luk olsem se pikinini blong yu tu i wan stronghed! Taswe, samtaem i moa gud hem i no ansa nating. Hemia i save mekem stronghed i luksave se hem i no stap win, nao maet hem i no moa gohed.
Rul blong Baebol: “Sipos i no moa gat faeawud, bambae faea i ded.”—Ol Proveb 26:20.
I moagud we pikinini blong yu i no go long ol ples we ol stronghed oli save spolem hem. Sipos hem i save weples wan stronghed o grup blong ol stronghed oli stap go long hem, i moa gud hem i no pas long ples ya be i folem wan narafala rod.
Rul blong Baebol: “Man we i gat gudfala tingting i save luksave we trabol i stap kam, nao i save ronwe long hem, be man we i no save tingting gud, hem i save letem trabol i kam, i kasem hem, we biaen i sore from.”—Ol Proveb 22:3.
Maet yu mas toktok long tija o long papa mo mama blong stronghed ya
YU TRAEM MEKEM OLSEM: Givhan long pikinini blong i tingbaot gudfala frut o nogud frut we i save kamaot sipos hem i mekem samting we hem i wantem. Pulum hem blong tingbaot:
?Wanem i save hapen sipos hem i no ansa nating long stronghed ya?
?Olsem wanem sipos hem i talem stret long stronghed ya se hem i mas stop?
?Olsem wanem sipos hem i ripotem stronghed ya long tija?
?Hem i save winim stronghed ya sipos hem i toktok gud mo tok plei wetem hem?
Nating se ol stronghed oli toktok stret long man we oli wantem spolem o oli yusum Intenet, be ol trabol we i kamaot oli defdefren. Taswe yu mas givhan long pikinini blong i faenem wan rod blong winim problem blong hem. Soemaot long hem se yu stap sapotem hem long hadtaem ya.
Rul blong Baebol: “Fren blong yu, oltaem hem i stap soemaot we hem i lavem yu, mo ol brata blong yumi oli stap, blong yumi save givgivhan long yumi long taem blong trabol.”—Ol Proveb 17:17.
a Long stori ya bambae yumi tokbaot wan boe, be advaes ya i stret tu long ol gel.