Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g09 Eprel pp. 16-17
  • Stap Tru Long Hasban No Waef Blong Yu—?Hemia i Rili Minim Wanem?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Stap Tru Long Hasban No Waef Blong Yu—?Hemia i Rili Minim Wanem?
  • Wekap!—2009
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • ?I Oraet We Olgeta We Oli Mared Oli Stap Drim Long Narafala?
  • ?From Wanem Yu Mas Gat Filing Nomo Long Hasban No Waef Blong Yu?
  • Lukaotgud Blong Yutufala i Save Stap Olsem Wan Bodi Nomo
  • “Stap Glad Wetem Waef Blong Yu”
    Wajtaoa—2006
  • Wan Gudfala Faondesen Blong Mared Blong Yu
    ?Olsem Wanem Blong Mekem Famle Blong Yu i Hapi?
  • ‘Mared i Wan Fasin We Yu Mas Tinghae Long Hem’
    ‘Stap Long Laef Ya We God i Lavem Yu’
  • Taem Mared Kolosap i Brok
    Spesel Rod Blong Mekem Famle i Hapi
Luk Moa Samting
Wekap!—2009
g09 Eprel pp. 16-17

Baebol i Talem Wanem

Stap Tru Long Hasban No Waef Blong Yu—?Hemia i Rili Minim Wanem?

Bighaf blong ol man mo woman we oli mared oli wantem se hasban no waef blong olgeta i stap tru long olgeta. Tingting ya i laenapgud wetem Baebol we i talem se: “Mared i wan fasin we yufala evriwan i mas tinghae long hem. Yufala we i mared, yufala i mas lukaot gud long mared blong yufala, blong i stap klin gud oltaem.”—Hibrus 13:4.

?FASIN ya blong no slip wetem narafala man no woman, hemia nao mining blong fasin ya blong stap tru fulwan? ?Olsem wanem sipos yumi stap drim long wan narafala we i no man no woman blong yumi? ?Sipos hasban i frengud wetem narafala woman, no waef i frengud wetem narafala man, hemia fasin blong “no stap tru” long mared?

?I Oraet We Olgeta We Oli Mared Oli Stap Drim Long Narafala?

Baebol i talem se seks i stret mo i wan gudfala haf blong mared laef, we i givim glad long tufala mo tufala i save haremgud long hem. (Ol Proveb 5:18, 19) Be plante man blong hae save oli ting se i stret nomo we olgeta we oli mared oli stap drim long narafala patna, mo fasin ya i save mekem i gud long man tu. ?Sipos oli stap drim nomo be oli no slip wetem narafala, hemia i oraet nomo?

Fasin ya blong stap drim long narafala, i rod blong man i tingbaot hem wan nomo. Hemia i no laenap nating wetem advaes ya blong Baebol long saed blong olgeta we oli mared, we i talem se: “Taem tufala i mared, i no woman nomo we i bos long bodi blong hem, man blong hem tu i bos long hem. Mo long sem fasin, i no man nomo we i bos long bodi blong hem, woman blong hem tu i bos long hem.” (1 Korin 7:4) Ol man we oli tingbaot seks olsem wan fasin blong mekem olgeta nomo oli haremgud, oli mekem samting ya from we fastaem, oli drim se oli stap slip wetem narafala. Sipos oli folem ol advaes blong Baebol, bambae oli no save mekem olsem. Sipos man mo woman we tufala i mared i folem advaes ya, tufala i save haremgud tugeta.—Ol Wok 20:35; Filipae 2:4.

Fasin blong man i drim long saed blong seks wetem narafala man no woman, i olsem we hem i stap lanem wan fasin, nao sipos biaen hem i mekem fasin ya, bambae hem i spolemgud filing blong hasban no waef blong hem, i mekem hem i harem nogud. ?Olsem wanem? ?Fasin blong drim long saed blong seks i save pulum yumi moa blong wantem slip wetem narafala? Ansa i isi nomo, yes. Baebol i soemaot olsem wanem samting we man i tingting long hem i joen wetem aksen blong hem, i se: “Taem wan man i wantem tumas ol samting nogud, ol fasin nogud oli holem hem, oli pulum hem, nao hem i foldaon long sin. Mo taem hem i wantem tumas ol samting nogud, fasin ya bambae i kam bigwan moa long hem, nao bambae man ya i stap mekem ol samting nogud from.”—Jemes 1:14, 15.

Jisas i talem se: “Man we i luk wan woman, nao i wantem hem tumas, i olsem we hem i slip wetem woman ya finis.” (Matiu 5:28) Sipos yu blokem fasin ya blong stap drim long narafala, yu stap ‘lukaot long hat blong yu’ mo mekem mared blong yu i stap strong.—Ol Proveb 4:23, NW.

?From Wanem Yu Mas Gat Filing Nomo Long Hasban No Waef Blong Yu?

Mared blong yu i save stap strong sipos ‘yutufala i wantem yutufala tumas.’ (Sing Blong Solomon 8:6; Ol Proveb 5:15-18) ?Samting ya i minim wanem? I stret blong gat ol fren we oli man mo woman tugeta, be yu mas givim beswan taem, lav, mo filing blong yu, long hemia we yu maredem. Nating we yu no slip wetem narafala man no woman, be sipos yu givim ol samting long hem we yu mas givim fastaem long hasban no waef blong yu, hemia i olsem we yu “no stap tru” long hasban no waef blong yu.a

?Olsem wanem yu stat blong fren wetem narafala? Maet yu ting se narafala man no woman ya i luk naes moa, no hem i soem kaen fasin i bitim hasban no waef blong yu. Sipos yu spenem plante taem wetem man no woman ya long ples blong wok, no taem yu joen wetem ol narafala, maet long taem ya nao yu stap tokbaot ol bisnes blong yu, ol problem, mo ol samting we oli mekem yu yu harem nogud long mared blong yu. Maet yu stat blong dipen long man no woman ya, blong hem i halpem yu long ol trabol blong yu. Taem yu stap storian long hem, no long telefon, no sanem mesej long Intenet, maet yutufala i tokbaot ol samting we yutufala i no mas tokbaot. I stret nomo we mared man mo woman tufala i gat sam ‘bisnes we i no blong tokbaot’ wetem ol narafala, tufala i holem blong tufala nomo.—Ol Proveb 25:9.

!Lukaot, maet yu talem se yu no laekem narafala, be maet filing ya i stap finis! Jeremaea 17:9 (NW) i talem se: “Hat i save giaman long yumi.” Sipos yu jusum blong stap fren long narafala man no woman we i no hasban no waef blong yu, i gud we yu askem se: ‘?Bambae mi save eksplenem bisnes ya long olgeta we oli askem, no bambae mi mi traem blong haedem? ?Sipos man no woman blong mi i harem ol storian blong mi wetem fren blong mi, bambae mi sem from? ?Bambae mi harem olsem wanem, sipos man no woman blong mi i ‘frenem’ wan narafala, sem mak olsem we mi mi mekem?’—Matiu 7:12.

Fasin blong frenem wan narafala i save mekem trabol long mared, from we taem yumi go klosap tumas long narafala, samting ya i save pulum yumi blong mekem rabis fasin long saed blong seks. Jisas i givim woning se: “Long tingting blong man nao, ol rabis tingting olsem, oli save kamaot. Ol tingting olsem . . . man i mekem i nogud wetem woman.” (Matiu 15:19) Nating we tufala i no slip wanples, be maet trabol ya i mekem se hasban mo waef, tufala i no moa trastem tufala, mo bambae i hadwok tumas blong tufala i winim fasin ya. Wan woman we nem blong hem Karen,b i talem se: “Taem mi faenemaot we plante taem long wan dei, Mak i stap toktok long telefon wetem wan narafala woman, mi mi harem nogud tumas. I had blong bilivim se tufala i no bin mekem rabis fasin long saed blong seks. Mi mi no sua sipos mi save trastem hem bakegen.”

Yumi no mas go klosap tumas long olgeta we oli no man no woman blong yumi. Yumi no mas ting nating long ol filing we oli no stret, mo yumi no mas mekem eskius from rong tingting we i save pusum yumi blong mekem samting we i no stret. Sipos yu yu luksave se fasin ya blong frenem wan narafala i stap putum mared blong yu long denja, yu mas mekem wan samting kwiktaem blong finisim, no blong mekem se yu no joen tumas wetem narafala ya. Baebol i talem se: “Man we i gat gudfala tingting i save luksave we trabol i stap kam, nao i save ronwe long hem.”—Ol Proveb 22:3.

Lukaotgud Blong Yutufala i Save Stap Olsem Wan Bodi Nomo

Man we i Wokem yumi i wantem se tufala we i mared, tufala i fren moa tugeta i bitim we tufala i fren wetem ol narafala. Hem i talem long hasban mo waef se, ‘tufala i kam olsem wan bodi nomo.’ (Jenesis 2:24) Blong stap olsem wan bodi, i no minim nomo fasin blong slip tugeta, be tufala i mas go moa. Tufala i mas joen long saed blong filing. Mo blong mekem olsem, tufala i mas tingbaot tufala, trastem mo soem respek long tufala. (Ol Proveb 31:11; Malakae 2:14, 15; Efesas 5:28, 33) Sipos yu folem ol stamba rul ya, bambae yu protektem mared blong yu long trabol we i kamaot from ol nogud tingting mo filing.

[Ol futnot]

a Be i impoten blong save se Baebol i talem se man mo woman we i mared, tufala i gat raet blong divos nomo sipos wan long tufala i slip wetem narafala man no woman.—Matiu 19:9.

b Mifala i jenisim ol nem.

?YU YU BIN TINGBAOT?

◼ ?Olsem wanem? ?Fasin blong stap drim long narafala i save lidim yumi blong mekem wan rong samting?—Jemes 1:14, 15.

◼ ?Olsem wanem fasin ya blong frenem wan narafala man no woman i save putum mared blong yu long denja?—Jeremaea 17:9, NW; Matiu 15:19.

◼ ?Olsem wanem blong mekem mared blong yu i stap strong?—1 Korin 7:4; 13:8; Efesas 5:28, 33.

[Tok blong makem poen long pej 17]

“Man we i luk wan woman, nao i wantem hem tumas, i olsem we hem i slip wetem woman ya finis.”—Matiu 5:28

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem