Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g00 Julae pp. 26-27
  • Fasin Blong Giaman—?I Stret Samtaem?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Fasin Blong Giaman—?I Stret Samtaem?
  • Wekap!—2000
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Hae Rul We Baebol i Soem
  • ‘Yufala i Mas Waes Olsem Snek’
  • ?From Wanem i Isi Blong Gyaman?
    Wajtaoa—1992
  • Yu Mas Talem Trutok
    Wajtaoa Stadi—2018
  • ?Olsem Wanem? ?Trutok i No Moa Impoten?
    Sam Moa Topik
  • ?Olsem Wanem Sipos Pikinini i Giaman?
    Wekap!—2015
Luk Moa Samting
Wekap!—2000
g00 Julae pp. 26-27

Baebol i Talem Wanem

Fasin Blong Giaman—?I Stret Samtaem?

“WAN SMOL GIAMAN TOK, SAMTAEM I GIVHAN LONG YU BLONG NO EKSPLENEM TUMAS SAMTING.”

TOKTOK ya i soemaot tingting we plante man i gat long saed blong fasin blong giaman. Risen we oli gat blong giaman hemia se, fasin blong giaman i no rong sipos hem i no givim kil long eni man. Ol man blong hae save oli putum wan spesel nem long fasin ya blong giaman—hemia situation ethics, we i min se i gat wan loa nomo blong folem, hemia loa blong lav. Wan woman blong raetem buk, Diane Komp, i eksplenem samting ya olsem: “Sipos tingting we i pusum yu blong giaman, hem i stret, mo hat blong yu i stret, (ale, fasin ya) we yu giaman . . . i no rili wan impoten samting.”

Long wol blong tede, bighaf blong ol man oli gat tingting ya. Ol bigfala toktok we oli kamaot from fasin giaman blong sam haeman blong politik mo sam narafala lida blong wol oli mekem plante man oli sek bigwan. From we fasin ya i kamaot plante taem, hem i mekem se fulap man oli no moa tinghae long fasin blong talem trutok. Long sam samting, fasin blong giaman hem i kam wan fasin we i stret. Wan woman we i wok long wan stoa, i talem se: “Oli pem mi blong giaman. Sipos mi giaman, bambae mi winim ol praes mo evri yia ol bos blong mi bambae oli tokbaotgud mi. . . . I luk olsem se fasin ya i bigfala samting we yu kasem trening blong mekem, blong wok long ol stoa long evri ples.” Plante man oli tingting se i no rili wan trabol sipos oli talem ol smosmol giaman we oli no spolem wan man. ?Samting ya i tru? ?I gat sam taem we maet wan Kristin i save giaman long fasin we i stret nomo?

Hae Rul We Baebol i Soem

Baebol i talem klia mo stret se olkaen fasin blong giaman oli no stret nating. Man blong raetem Ol Sam i talem se: “[God] i stap flatemgud ol man blong giaman.” (Ol Sam 5:6; lukluk Revelesen 22:15.) Long Ol Proveb 6:16-19, Baebol i givim wan lis blong seven samting we oli nogud olgeta long fes blong Jeova. “Fasin blong giaman,” mo “fasin blong giaman insaed long kot,” oli stap klia nomo long lis ya. ?From wanem? From we Jeova i no glad nating long soa we wan giaman tok i save givim long narafala. Hemia wan risen from wanem Jisas i singaot Setan se, man blong giaman mo man blong kilim man i ded. Ol giaman tok blong Setan oli karem trabol mo ded i kam long olgeta man.—Jenesis 3:4, 5; Jon 8:44; Rom 5:12.

Samting we i hapen long Ananaeas mo Safaera i soemaot klia se Jeova i no ting nating long fasin blong giaman. Man ya mo woman blong hem, tufala i minim nomo blong giaman long ol aposol. I luk olsem se tufala i wantem soemaot se tufala i glad blong givim presen. Oli tingtinggud mo mekemgud plan fastaem blong aksin blong olgeta. Taswe, aposol Pita i talem se: “!Yu yu no giaman long ol man, yu giaman long God ya!” From risen ya, God i kilim tufala tugeta i ded.—Ol Wok 5:1-10.

Plante yia biaen, aposol Pol i givim advaes ya long ol Kristin se: “Bambae yufala i no moa giaman long yufala.” (Kolosi 3:9) Advaes ya i impoten tumas insaed long Kristin kongregesen. Jisas i talem se lav bambae hem i stamba mak blong ol trufala man blong hem. (Jon 13:34, 35) Man we i soemaot lav ya, hem i no gat tu fes. Lav ya i save gru mo karem frut long medel blong ol trufala man nomo, from we olgeta oli tok tru oltaem, mo ol narafala oli save trastem olgeta. I no isi blong lavem wan man sipos yumi no sua fulwan se hem i stap talem trutok oltaem no olsem wanem.

I tru se evri fasin blong giaman i rabis, be i gat sam fasin blong giaman we oli moa nogud i bitim ol narawan. Eksampel, wan man maet hem i giaman from we hem i sem, no i fraet. Wan narafala man maet hem i tekem fasin ya blong giaman oltaem from we hem i wantem spolem narafala no mekem i rong long narafala. Tingting we i pusum hem blong giaman, hemia se hem i wantem luk narafala i harem nogud. Man olsem, we i minim nomo blong giaman, hem i wan denja long ol narafala, mo kongregesen i save putumaot man ya sipos hem i no tanem tingting blong hem from fasin ya. Be i no evri giaman fasin we i kamaot from we man i gat tingting blong spolem narafala. Taswe, taem wan man i giaman yumi mas lukaotgud blong no panisim man ya kwiktaem blong nating nomo, be yumi mas sua fastaem long evri risen biaen long aksin blong hem. Yumi mas tingbaot wanem tingting i pusum man ya, mo from wanem maet hem i wantem mekem eskius.—Jemes 2:13.

‘Yufala i Mas Waes Olsem Snek’

I tru, fasin blong tok tru oltaem i no min se yumi mas talemaot evri samting we eni man i wantem save. Jisas i givim woning ya long Matiu 7:6 se: “I nogud yu givim ol samting we i tabu, i go long ol dog. Bambae ol dog ya oli girap nomo, oli kakae yu. Mo i nogud yu sakem ol gudgudfala samting blong yu i go long ol pig. Bambae ol pig ya oli purumbut nomo long hem.” Wan eksampel, i gat sam samting we ol man we oli gat rabis plan oli no gat raet nating blong save. Ol Kristin oli save se oli laef long wan wol we ol man blong hem oli no frengud. Taswe, Jisas i givim advaes long ol disaepol blong hem se oli mas ‘waes olsem snek’ be long semtaem oli mas “kwaet man, olsem sotleg.” (Matiu 10:16; Jon 15:19) I no oltaem we Jisas i talemaot klia evri trutok. Samtaem hem i no talem sam tok blong no karem trabol i kam long hem wan no long ol disaepol blong hem. Oraet, hem i no toktok, be neva hem i giaman. Long taem olsem, hem i jusum moa blong no talem wan samting, no blong jenisim toktok i go long narafala samting.—Matiu 15:1-6; 21:23-27; Jon 7:3-10.

Ol man blong bilif we Baebol i tokbaot, olsem Ebraham, Aesak, Rehab, mo Deved, oli soem fasin luksave mo waes fasin tu, taem oli toktok long medel blong ol man we maet oli enemi blong olgeta. (Jenesis 20:11-13; 26:9; 1 Samuel 21:10-14) Baebol i makem grup blong ol man mo woman ya se oli wosipim God wetem bilif we i strong mo oli obei long God oltaem long laef blong olgeta. From samting ya, i stret blong yumi folem eksampel blong olgeta.—Rom 15:4; Hibrus 11:8-10, 20, 31, 32-39.

Maet i gat sam taem we fasin blong giaman i luk olsem se hem i isi rod blong ronwe long wan trabol. Be taem ol Kristin tede oli fesem sam traem, i gud sipos oli folem fasin blong Jisas. Mo tu, oli mas folem voes blong tingting blong olgeta we Baebol i trenem.—Hibrus 5:14.

Baebol i leftemap tingting blong yumi, blong yumi talem tok we i tru oltaem mo blong yumi no giaman. Fasin blong giaman i rong, mo yumi mas folem advaes blong Baebol we i se: “Yufala i mas tok tru nomo long yufala.” (Efesas 4:25) Taem yumi mekem olsem, tingting blong yumi bambae i no stikim yumi, bambae yumi leftemap pis mo lav insaed long kongregesen, mo bambae yumi gohed blong ona long “God blong trutok.”—Ol Sam 31:5, NW; Hibrus 13:18.

[Tok blong pija long pej 26]

Ananaeas mo Safaera, tufala i lusum laef blong tufala from fasin blong giaman

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem