?Yumi Sot Long Wota?
Wan waestok blong ol man Uzbek i talem se: “Sipos yu no moa gat wota, yu no moa laef.” Sam man we oli gat plante save long saed ya, oli talem se ol tok ya oli no jes ol waestok nomo, be oli talemaot samting we oli stap hapen tede. Evri yia, klosap tu milian man oli ded from we oli no gat gudfala toelet mo from we wota blong olgeta i no klin, mo 90 pesen blong ol man ya we oli ded oli ol pikinini.
?OLSEM wanem yu yu kasem wota blong yu? ?Yu yu jes openem paep nomo nao wota i ron? Long plante ples, ol man oli mas wokbaot longwe blong kasem wota, oli mas wet long wan longfala laen, mo biaen oli mas karem baket we i hevi tumas i gobak long haos. ?Yu tu yu mekem olsem? ?Yu yu faenem se evri dei yu mas spenem plante aoa jes blong kasem wota we i naf blong was mo kuk? Long plante ples, wota i kam olsem wan samting we i had blong kasem. Diane Raines Ward i talem long buk blong hem (Water Wars—Drought, Flood, Folly, and the Politics of Thirst), se 40 pesen blong ol man long wol, oli “kasem wota blong olgeta long ol wel, ol reva, ol smol lek, mo ol smosmol hol blong wota afsaed long haos blong olgeta.” Long sam kantri, ol woman oli mas spenem samting olsem sikis aoa evri dei blong oli go long ples blong wota, fulumap wota long ol bigfala plastik we i naf blong famle blong olgeta, mo karem i gobak long haos. Wanwan plastik wota ya oli hevi olsem 20 kilo.
Bitim wan long evri tri man long wol oli gat trabol long saed blong wota, mo oli no gat gudfala toelet. Problem ya i bigwan moa long Afrika, from we 6 aot long 10 man oli no gat prapa toelet blong olgeta. From samting ya, ripot blong World Health Organization i talem se, “ol jem, ol smosmol bebet mo vaeras we oli stap long sitsit blong man oli . . . mekem se wota, graon, mo kakae oli doti.” Ripot ya i talem se from we wota, graon, mo kakae oli doti, “plante man oli kasem sitsitwota, hemia namba tu bigfala sik we i kilim plante pikinini oli ded long ol kantri we namba blong ol man i stap kam antap bigwan. Mo tu, ol jem ya oli mekem se plante narafala bigfala sik tu oli kamaot, olsem kolera, schistosomiasis (fiva blong snel), mo trachoma (sik we i spolem ae).”
Long ol yia 2000, wota i kam wan samting we i sas tumas, olsem we bensin i sas. Wan niuspepa i kolem wota se gol. Nating se i olsem, olgeta kantri oli westem sas samting ya bitim mak, mekem se klosap i no moa gat wota long ol bigfala reva we oli stap ron i go blong fulumap solwota. Taem ol man oli yusum wota long ol garen blong olgeta mo taem san i pulum wota i go antap, ol reva we plante man oli stap kasem wota long olgeta, oli stap kam drae. Long ol reva ya i gat Colorado Reva long wes saed blong Yunaeted Stet, Yangtze Reva long Jaena, Indus Reva long Pakistan, Ganges Reva long India, mo Nael Reva long Ijip. ?Wanem samting we ol man oli mekem finis blong traem winim bigfala trabol ya? ?Wanem nao rod we i sua blong winim trabol ya?
[Bokis/Foto blong pija long pej 3]
KLOSAP I NO MOA GAT WOTA
◼ “Long yia 1960, Aral Si we i stap long Sentrol Esia i namba fo bigfala lek long wol. Long 2007, lek ya i godaon kasem 10 pesen long prapa saes blong hem.”—Scientific American.
◼ Ol faefala Bigfala Lek blong Yunaeted Stet mo Kanada, hemia Lek Erie, Huron, Michigan, Ontario, mo Superior, oli stap godaon “long wan spid we i mekem man i fraet.”—The Globe and Mail.
◼ Long Ostrelia, i gat wan taem we faktri blong raes long taon ya Deniliquin, i save givim raes we i naf blong fidim 20 milian man. Be naoia, oli no moa planem plante raes, mekem se 98 pesen blong raes we faktri i stap wokem bifo, i no moa gat, ale, oli klosem faktri ya long Disemba 2007. ?From wanem oli klosem? Hemia from “longfala draetaem blong sikis yia.”—The New York Times.
[Foto]
Wan bot i stap long drae graon long Aral Si
[Credit Line]
© Marcus Rose/Insight/Panos Pictures
[Bokis/Map blong pija long pej 4]
“OL REVA OLI DRAE”
“Bifo, ol man we oli stap go antap long skae long ol bigfala roket, oli save luk bigfala Lek ya Jad long Afrika. Be naoia i hadwok long olgeta blong luk lek ya. Ol kantri ya [Kamerun], Jad, Naeja, mo Naejeria . . . , oli raonem lek ya, mo stat long yia 1960 i kam, 95 pesen blong ol wota long lek ya i lus. Ol man oli yusum plante moa wota long ol garen blong olgeta. From samting ya, ol reva we oli ron i go long lek ya oli kam drae. Ale maet i no longtaem, Lek Jad bambae i no moa gat wota nating long hem, mo ol pikinini we bambae oli bon, oli no moa save luk se wan lek i bin stap long ples ya.”—Plan B 2.0—Rescuing a Planet Under Stress and a Civilization in Trouble, we Lester R. Brown i raetem.
[Map]
(Lukluk niuspepa)
■ Wota
☒ Graon
□ Bus
1963
NAEJA
JAD
Lek Jad
NAEJERIA
KAMERUN
2007
NAEJA
JAD
Lek Jad
NAEJERIA
KAMERUN
[Credit Line]
NASA/U.S. Geological Survey