Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w02 3/1 pp. 26-30
  • Baptaes Blong Clovis 1,500 Yia We Katolik Jos i Stap Long Franis

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Baptaes Blong Clovis 1,500 Yia We Katolik Jos i Stap Long Franis
  • Wajtaoa—2002
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Wan Gavman We i Stap Lusum Paoa
  • Man We Bambae Hem i King
  • Rao We i Kamaot From Tijing Blong Ol Arian
  • ?Wanem Trufala Fasin Blong Clovis?
  • Wan Selebresen We i Pulum Rao
  • 1,500 Yia Blong Katolik Skul
  • Olsem Wanem Krisendom i Kam Haf Blong Wol Ya
    Wajtaoa—1993
  • ?From Wanem Yumi Mas Baptaes?
    Wajtaoa—2002
  • Mining Blong Baptaes Blong Yu
    Wosip
Wajtaoa—2002
w02 3/1 pp. 26-30

Baptaes Blong Clovis 1,500 Yia We Katolik Jos i Stap Long Franis

LONG wan jos blong Franis, oli faenem wan bom we ol man olbaot nomo oli mekem, mo i gat wan mesej long bom ya we i se: “Bambae Mi Bosta Blong Ona Long Pop.” Oli putum bom ya long taem we John-Paul 2 i plan blong visitim jos ya long Septemba 1996. Hemia namba faef taem we bambae hem i visitim ples ya. Mo samting we i hapen i soemaot klia wanem tingting we ol man Franis oli gat long saed blong pop. Nomata long samting ya, taem pop i kam long taon ya blong Reims long Franis blong selebretem 1,500 yia we King Clovis i baptaes i kam long Katolik Jos, i gat samwe 200,000 man tu we oli kam. ?Hu ya king ya we baptaes blong hem i gat bigfala mining long ol man Franis? ?Mo from wanem plante man oli agensem olgeta we oli selebretem taem ya?

Wan Gavman We i Stap Lusum Paoa

Clovis i bon raonabaot long yia 466 K.T. Hem i pikinini blong Childeric 1, king blong wan laen blong ol man Jemani we oli kolem olgeta ol Franks. Long yia 358 K.T. ol man Rom oli winim faet agensem ol Franks mo oli givim raet long olgeta blong stap long kantri we tede hem i Beljiom. Be, fastaem ol Franks ya oli mas agri blong faet agensem ol man we oli wantem kam ova long boda blong kantri ya, mo tu oli mas givim ol soldia blong joen long ami blong Rom. From samting ya ol Franks oli stat meks plante wetem ol man Gaula we oli stap aninit long rul blong Rom. Sloslou laen ya i tekem fasin blong ol man Rom. Childeric 1 i wok klosap wetem ol man Rom. Hem i faet agensem ol narafala laen blong Jemani we oli kam mekem trabol long ol man Rom, hemia ol laen olsem ol Visigoth mo ol Saxon. From samting ya ol man Gaul mo ol man Rom oli gat bigfala tangkiu long hem.

Gaul we hem i wan provins blong Rom, i stat long Reva Rhine, long not, i go kasem ol bigfala hil blong Pyrenees, long saot. Long 454 K.T., afta long ded blong Jenerol Aetius blong Rom i no gat narafala man i tekem ples blong hem, ale kantri i stap we i no gat lida blong hem. Antap long hemia, laswan rula long Rom, nem blong hem Romulus Augustulus, i aot long ples blong hem olsem rula long 476 K.T. Nao gavman blong Rom long wes i lusum paoa mo ol eria blong Gaul oli kasem plante trabol long saed blong politik. From samting ya, Gaul i olsem wan frut we i raef gud mo i stap nomo blong eni wan long ol laen blong Jemani we oli stap long ol boda blong Gaul oli tekem hem. Yumi no sapraes se Clovis, we i tekem ples blong papa blong hem, i stat nao blong traem mekem we rul blong hem i kam bigwan moa. Long 486 K.T., hem i winim faet agensem laswan man we i wok long nem blong Rom long Gaul, hemia klosap long taon ya Soissons. From we hem i win long faet ya, hem i tekem paoa antap long olgeta eria we i stap bitwin long Somme reva, long not, mo Loire reva, long sentrol mo wes saed blong Gaul.

Man We Bambae Hem i King

Laen blong ol Franks i defren olgeta long ol narafala laen blong Jemani, from we ol man blong hem oli neva lego hiten skul blong olgeta. Be laef blong Clovis i jenis bigwan taem hem i maredem Clotilda, pikinini gel blong wan hae man long Burgundy. Clotilda hem i strong long Katolik Jos, mo hem i traehad bakegen mo bakegen blong pulum man blong hem i kam long skul blong hem. Long ol yia faef handred K.T., wan man blong raetem histri, we nem blong hem Gregory blong Tours, i stori se samwe long 496 K.T., taem ol man Tolbiac (Zülpich, Jemani) oli faet agensem laen blong ol man Alemanni, Clovis i mekem promes se bambae hem i lego hiten skul sipos God blong Clotilda i givhan long hem blong winim faet ya. Klosap nomo ol ami blong Clovis oli lus, be taem king blong Alemanni i ded long faet ya, ami blong king ya i lus wantaem. Long tingting blong Clovis, hemia wan saen se God blong Clotilda i givhan long hem blong win. Stori we ol man oli talem long saed ya i se, “Tabu Man” ya Remigius i baptaesem Clovis long bigfala jos haos blong Reims, long Disemba 25, 496 K.T. Be sam man oli talem se ating hem i baptaes biaen, samwe long yia 498 no 499 K.T.

Clovis i traehad blong winim ol man long saot blong Burgundy, be hem i lus. Be long 507 K.T., hem i winim faet agensem ol Visogoth long Vouillé, klosap long Poitiers. Faet ya i mekem we bighaf blong ol eria long saot wes blong Gaul oli kam aninit long paoa blong hem. From samting ya, king blong gavman blong Rom long Is, Anastasius, i putumap Clovis olsem jif majistret we i wok long nem blong gavman blong Rom. Ale, hem i gat wan posisen we i antap moa long ol narafala king blong wes, mo long lukluk blong ol man Rom we oli stap long Gaul, gavman blong hem i stret.

Naoia we eria blong ol Franks we oli laef long saed blong Rhine reva long is i stap aninit long paoa blong Clovis, hem i jusum Paris olsem kapitel blong gavman blong hem. Long ol laswan yia blong laef blong Clovis, hem i givim moa paoa long gavman blong hem taem hem i stanemap wan lis blong ol loa we oli kolem Lex Salica. Mo hem i karem tugeta ol memba blong kaonsel blong jos long Orléans blong oli tokbaot wok we i stap gohed bitwin Jos mo Gavman. Taem hem i ded, we ol man oli ting se hemia long Novemba 27, 511 K.T., hem wan nomo i bin rulum 75 pesen blong Gaul.

Buk ya The New Encyclopædia Britannica, i talem se disisen we Clovis i tekem blong joen long Katolik Jos i karem “wan bigfala jenis i kam long histri blong wes Yurop.” ?From wanem baptaes blong hiten king ya i wan bigfala samting? Hem i wan bigfala samting from we Clovis i jus blong joenem Katolik jos i bitim we hem i joenem skul blong ol Arian.

Rao We i Kamaot From Tijing Blong Ol Arian

Raonabaot long yia 320 K.T., Arius, wan pris blong Alexandria long Ijip, i stat prijimaot sam tingting we oli defren olgeta long tijing blong Triniti. Arius i tok agensem bilif ya se Pikinini i sem mak long Papa. Hem i se, Pikinini i no God, hem i no sem mak long Papa, from we hem i gat stat blong hem. (Kolosi 1:15) Mo Arius i bilif se tabu spirit hem i wan man be hem i no sem mak long Papa mo Pikinini. Niufala tijing ya, we plante man oli stat bilif long hem, i pulum ol bigfala raorao insaed long jos. Long 325 K.T., Kaonsel blong Nicea i sakemaot Arius long kantri blong hem mo talemaot se ol tijing blong hem oli rong.b

Be disisen ya i no finisim raorao we i bin kamaot. Raorao ya i gohed long samwe 60 yia, from we olgeta king we oli stanap oli folem defren tingting, wan i sapotem tijing ya narawan i agensem. Ale, long 392 K.T., king ya Theodosius 1 i jusum Katolik skul wetem tijing blong Triniti, olsem stamba skul blong gavman blong ol man Rom. Long sem taem ya, plante man Jemani oli joenem grup blong ol Arian folem man ya Ulfilas, wan bisop blong Jemani. Ol narafala laen blong Jemani tu oli hareap blong joenem niufala “Kristin” skul ya.c

Taem Clovis i stat rul, Katolik Jos long Gaul i stap long trabol. Ol man Visigoth we oli joenem grup blong ol Arian oli traem blokem Katolik skul taem oli no letem ol niufala bisop i tekem ples blong olgeta we oli ded. Mo tu, Katolik jos i stap fesem hadtaem from seraot we i kamaot from tu man we oli tekem posisen blong pop long Rom. Seraot ya i mekem we ol pris we oli sapotem wan pop oli stap kilim i ded ol pris we oli stap long saed blong narafala pop. Antap long ol trabol ya, sam man blong raetem buk, we oli memba blong Katolik jos, oli stat prijimaot se wol bambae i lus long yia 500 K.T. Taswe taem king blong ol Frank i joenem Katolik Jos, ol man oli ting se hemia wan impoten saen we i soemaot se ol man oli kam insaed long wanem we oli kolem “niufala mileniam blong ol tabu man.”

?Be wanem i pusum Clovis blong i tekem baptaes? I tru se maet hem i intres long ol bilif blong skul ya, be i sua se tingting blong hem i stap long politik tu mo samting we hem i save kasem. Sipos Clovis i jus blong joenem Katolik Jos hem i save mekem we ol man Rom we oli stap long Gaul oli laekem hem from we bighaf blong olgeta oli Katolik. Mo tu, hem i save kasem sapot blong ol lida blong Katolik Jos we oli gat bigfala paoa long ol man long taem ya. Long saed blong politik, disisen ya we Clovis i mekem i givim moa paoa long hem antap long ol narafala lida. Buk ya The New Encyclopædia Britannica, i makem se “faet blong hem blong winim Franis i kam olsem wan faet blong mekem ol man oli fri long paoa blong ol Arian we man i no laekem olgeta.”

?Wanem Trufala Fasin Blong Clovis?

Long 1996, bifo long selebresen blong baptaes blong Clovis, ajbisop blong Reims, nem blong hem Gérard Defois, i talem se Clovis hem i wan man we i “no mekem samting olbaot mo hem i soemaot waes taem hem i tekem disisen blong baptaes [long Katolik Jos].” Be, Ernest Lavisse, wan man Franis we i stadi long histri, i talem se: “Baptaes blong Clovis i no mekem we hem i jenisim fasin blong hem. Mesej blong Gospel we i leftemap kwaet fasin mo pis i no kasem hat blong hem.” Wan narafala man we i stadi long histri i talem se: “Hem i no jenis nating, wan samting nomo we i defren se naoia hem i no moa prea long Odin [god blong ol man Not Yurop] be i stap prea long Kraes.” Clovis i mekem sem mak olsem Constantine afta we hem i baptaes blong kam wan Kristin. Yes, afta we Clovis i baptaes, hem i wantem meksua se rul blong hem i stanap strong, ale hem i kilim i ded olgeta man we hem i ting se oli wantem tekem ples blong hem olsem king. Hem i kilimaot “olgeta famle blong hem, wetem olgeta ya tu we maet oli famle longwe lelebet.”

Afta we Clovis i ded, ol man oli talem plante stori we oli no tru long saed blong hem. Ol stori ya oli haedem rabis fasin blong hem olsem man blong faet mo oli soem hem olsem wan gudfala man we i tabu long ae blong God. Stori we Gregory blong Tours i raetem klosap wan handred yia biaen long ded blong Clovis, i soem klia se man ya i traehad blong mekem Clovis i sem mak wetem Constantine, faswan rula blong Rom we i joen long “Kristin skul.” Mo Gregory i talem se Clovis i gat 30 yia taem hem i baptaes, i olsem we hem i wantem talem se Clovis i sem mak long Kraes.​—Luk 3:23.

Long ol yia eit handred, Hincmar, wan bisop blong Reims, i gohed blong talem ol stori olsem. Long taem ya ol jos haos blong Katolik skul oli stap traehad blong pulum plante man oli kam wosip long ples blong olgeta, Hincmar i raetem stori blong laef blong “Tabu Man” ya Remigius, we i bisop fastaem long hem. Hem i raetem stori ya blong givim gudnem long jos blong hem mo mekem we hem i kam antap moa i bitim ol narawan. Long stori ya hem i tokbaot taem we Clovis i baptaes mo i se, long taem ya, wan sotleg i kamdaon wetem wan smol botel oel blong makemaot Clovis. Maet hem i talem samting ya blong mekem baptaes blong Clovis i laenap wetem baptaes blong Jisas taem tabu spirit i makemaot hem. (Matiu 3:16) Hincmar i traem joenem Clovis, taon blong Reims, mo gavman blong hem, mo i pulum ol man blong bilif se Masta Jisas hem wan i jusum Clovis.d

Wan Selebresen We i Pulum Rao

Charles de Gaulle we hem i presiden blong Franis bifo, i talem se: “Long lukluk blong mi, Clovis nao i statem histri blong Franis. Hem i man we laen blong ol Frank i jusum olsem king blong Franis. Mo ol Frank ya nao oli givim nem blong olgeta long kantri blong Franis.” Be, i no evri man we oli agri long tingting ya. Selebresen blong tingbaot 1,500 yia blong baptaes blong Clovis i pulum rao i kam. Stat long 1905 finis, Gavman i no moa wok tugeta wetem Jos, mo plante man oli tok jikim Gavman from fasin blong hem blong stap joen long lafet ya we long lukluk blong man hem i wan lafet blong jos. Taem kaonsel blong Reims i talem se oli gat tingting blong givim mane blong pem platfom we pop bambae i stanap long hem long taem we hem i visitim taon ya, wan asosiesen i karem bisnes ya long kot from we oli se hemia i go agensem konstitusen. Sam narafala man oli ting se jos i stap traem pusum nus blong hem bakegen long politik blong Franis. Antap long hemia, rao i kamaot bakegen from fasin we wan grup blong politik, we oli kolem National Front, mo sam grup blong man we oli strong long ol rul blong Katolik oli mekem taem oli tekem nem blong Clovis olsem saen blong olgeta.

Sam narafala man bakegen oli tok agensem selebresen ya folem wanem we histri i talem. Oli talem se, baptaes blong Clovis i no karem Katolik jos i kam long Franis from we skul ya i stap finis olsem bigfala skul blong ol man Rom mo ol man Gaul. Mo oli talem tu se, baptaes ya i no wan saen blong makem taem we nesen blong Franis i bon. Oli ting se i moa stret blong talem se nesen blong Franis i bon long 843 K.T., taem gavman blong Charlemagne i seraot, mekem se Charles (the Bald) i faswan king blong Franis, mo i no Clovis.

1,500 Yia Blong Katolik Skul

?Olsem wanem tede? ?Katolik Skul i gat wanem paoa long ol man Franis afta we hem i stap 1,500 yia olsem “fasbon pikinini gel blong Jos” ya? Kam kasem 1938, Franis nao i holem bigfala namba blong Katolik. Be naoia hem i namba sikis biaen long ol narafala kantri olsem Filipin mo Yunaeted Stet. Mo, nating se i gat 45 milian Katolik long Franis, i gat 6 milian nomo we oli stap joen long Lames. Wan ripot i soemaot i no longtaem se long olgeta Katolik blong Franis, 65 pesen oli “no kea nating long ol tijing blong Jos long saed blong stret fasin long seks,” mo 5 pesen blong olgeta oli talem se Jisas i “no rili wan impoten man.” Ol nogud ripot ya oli mekem we, taem pop i visitim Franis long 1980, hem i askem kwestin ya se: “?Ol man Franis, yufala i mekem wanem long promes blong baptaes blong yufala?”

[Ol Futnot]

a Gaul hem i nem blong wan provins blong bifo we i kavremap Franis, Beljiom, saot blong Netalan, Swiselan, not blong Itali, mo wan haf blong Jemani.

b Lukluk Wajtaoa blong Ogis 1, 1984, pej 24.

c Lukluk Wajtaoa blong Mei 15, 1994, pej 8 mo 9.

d Nem ya Louis i kamaot long nem ya Clovis. Long olgeta king blong Franis i gat 19 we oli karem nem ya (olsem Louis namba 17 mo Louis-Philippe).

[Map blong pija long pej 27]

(Lukluk niuspepa)

SAXONS

Rhine River

Somme River

Soissons

Reims

Paris

GAUL

Loire River

Vouillé

Poitiers

PYRENEES

VISIGOTHS

Rome

[Tok blong pija long pej 26]

Baptaes blong Clovis olsem we wan hanraet blong ol yia 13 handred i soemaot

[Credit Line]

© Cliché Bibliothèque nationale de France, Paris

[Tok blong pija long pej 28]

Wan ston we man i katem blong soem baptaes blong Clovis (long medel) long Jos Haos blong Reims, Franis

[Tok blong pija long pej 29]

Plante rao i kamaot taem John Paul 2 i visitim Franis blong selebretem baptaes blong Clovis

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem