Oli Mekem Samting We Jeova i Wantem
Faenem Wan Waef Blong Aesak
WAN olfala man i stap sidaon kolosap long wan wel. Hem i taed tumas. Hem mo ol man blong wok blong hem, wetem ten kamel blong olgeta, oli bin mekem wan longfala trep. Oli aot long eria blong Bereseba oli go kasem not blong Mesopotamia. Oli bin wokbaot bitim 800 kilomita.a Naoia, oli jes kasem ples we oli wantem kam long hem. Ale, man ya blong wokbaot we i taed, i spel smol blong tingbaot impoten wok we hem i kam blong mekem. ?Hu ya man ya? ?From wanem hem i mekem trep ya we i had tumas?
Man ya hem i wan wokman blong Ebraham. Hem i “olfala moa long ol narafala man blong wok blong hem.” (Jenesis 24:2) Store long Baebol i no talem nem blong hem. Be i luk olsem se, hemia Eliesa. Wan taem, Ebraham i bin tokbaot hem olsem ‘pikinini blong famle blong hem.’ Mo hem i talem tu se man ya bambae i ‘karem ples blong Ebraham taem hem i ded.’ (Jenesis 15:2, 3) I tru se, hemia taem Ebraham mo Sera tufala i no gat pikinini yet. Be, naoia pikinini blong tufala, Aesak, i gat 40 yia finis. Mo nating se Eliesa i no moa faswan man blong kasem olting blong Ebraham taem hem i ded, be hem i stap yet olsem wokman blong Ebraham. Taswe, hem i obei taem Ebraham i askem long hem blong mekem wan samting we i no isi. ?Wanem samting ya?
Wan Wok We i Strong
Long taem blong Ebraham, wan mared i no jes jenisim laef blong famle. Be hem i jenisim ol samting long fulwan laen mo velej blong wan man. Taswe, hem i wan kastom se papa mama nao i mas jusum waef no hasban blong ol pikinini blong olgeta. Be, Ebraham i faenem i hadwok taem hem i wantem jusum wan waef blong pikinini blong hem Aesak. I nogud blong Aesak i mared wetem wan woman Kenan we oli stap raonabaot, from we ol man Kenan oli no folem ol loa blong God nating. (Dutronome 18:9-12) Mo tu, hem i wan kastom se man i mas mared wetem wan woman long sem laen nomo. Be ol famle blong Ebraham oli stap laef long Not Mesopotamia, hemia plante handred kilomita longwe long ples blong Ebraham. Hem i no save sanem Aesak i go stap longwe, from we Jeova i mekem promes long Ebraham se: ‘Bambae mi givim graon ya long ol pikinini blong yu,’ hemia graon blong Kenan. (Jenesis 24:7) Taswe, Ebraham i talem long Eliesa: “Gobak long kantri ya we mi mi bon long hem, nao bambae yu go luk ol famle blong mi we oli stap yet long ples ya, yu jusumaot dota blong wan long olgeta, blong pikinini ya blong mi bambae i mared long hem.”—Jenesis 24:4.
Taem Eliesa i finisim longfala trep blong hem, hem i spel long wan wel, blong tingbaot wok we hem i mas mekem. Hem i luksave se i no longtaem bambae ol woman oli kam long wel ya blong karem wora blong yusum long naet. Taswe, hem i prea i go long Jeova i se: “Bambae mi talem long wan long olgeta, se ‘Plis, yu kafsaedem smol wora blong mi, blong mi dring.’ Sipos hem i talem se ‘Ale, yu dring. Mo bambae mi go tekem wora blong ol kamel ya blong yu tu,’ plis yu letem we tok ya i saen we yu yu jusumaot gel ya, blong man ya blong yu Aesak bambae i mared long hem. Long fasin ya, bambae mi mi save we yu yu holem promes ya blong yu yet, long masta blong mi.”—Jenesis 24:14.
Taem hem i stap prea yet, wan naesfala yang woman i kam, nem blong hem Rebeka. Eliesa i talem long hem se: “Plis, yu kafsaedem smol wora long botel ya blong yu, blong mi dring.” Rebeka i mekem olsem. Nao gel ya i talem se: “Bambae mi go karem wora i kam, blong ol kamel ya blong yu tu oli save dring olsem we oli wantem.” Hemia wan bigfala samting we hem i wantem mekem. Wan kamel we i tosta i save dring 95 lita wora long ten menet nomo. Yumi no save sipos ol kamel blong Eliesa oli tosta bigwan no nogat. Be, i sua se Rebeka i save we wok ya we hem i rere blong mekem i rili wan strong wok. Nating se i olsem, “kwiktaem, hem i kafsaedem wora ya long botel blong hem i go long ples blong wora blong ol anamol, nao i stap resis i gobak long wel, i stap fulumap botel ya blong hem, i stap karem i kam, gogo ol kamel ya oli fulap.”—Jenesis 24:15-20.
Eliesa i haremsave se Jeova i stap lidim hem. Taswe, hem i givim wan gol ring long gel ya blong putum long nus blong hem, mo tufala jen we oli wokem long gol. Praes blong ol samting ya tede i samwe long 140,000 vatu. Nao Rebeka i talem se hem i smol bubu blong Naho, brata blong Ebraham. Ale, Eliesa i mekem wan prea blong talem tangkyu long God. Hem i talem se, ‘Jeova i tekem mi mi kam stret long haos blong ol brata blong masta blong mi.’ (Jenesis 24:22-27) Afta, Eliesa i go blong mitim famle blong Rebeka. Biaen, Rebeka i kam woman blong Aesak. Mo hem i kasem blesing blong kam wan bubu blong Mesaea, Jisas.
Ol Samting We Yumi Lanem
Jeova i blesem Eliesa we i joenem fasin traehad wetem prea, blong faenem wan waef blong Aesak, wan waef we i fraetgud long God. Be, rimemba se, mared blong Aesak i joen stret wetem stampa tingting blong God blong mekem laen blong Ebraham i gohed. Taswe, store ya i no minim se evriwan we oli prea blong faenem wan hasban no waef, bambae oli kasem samting ya tru long samkaen merikel. No gat. Be, sipos yumi gohed blong folem ol rul blong Jeova, bambae hem i givim paoa long yumi blong stanap strong tru long olgeta traem we yumi kasem long laef—nating se yumi mared no yumi stap yumi wan nomo.—1 Korin 7:8, 9, 28; skelem wetem Filipae 4:11-13.
Eliesa i mas traehad bigwan blong mekem ol samting olsem we Jeova i wantem. Ating yumi tu, yumi faenem se i no isi oltaem blong folem ol rul blong Jeova. Eksampel, samtaem i hadwok blong faenem wan wok we i letem naf taem long yumi blong mekem ol tiokratik wok. Maet i hadwok blong faenem wan hasban no waef we i fraetgud long God, sam fren we oli leftemap tingting, no sam pleplei we oli klin. (Matyu 6:33; 1 Korin 7:39; 15:33; Efesas 4:17-19) Be, Jeova i save givhan long olgeta we oli no wantem brekem ol rul blong Baebol. Baebol i promes se: “Trastem Jeova long fulhat blong yu. Yu no mas stanap long prapa waes blong yu nomo. Long olgeta samting we yu yu mekem, lesin long hem, mo hem bambae i mekem ol rod blong yu oli stret.”—Proveb 3:5, 6.
[Futnot]
a Taem yumi tingbaot spid blong wan kamel, maet i bin tekem bitim 25 dei blong mekem trep ya.