Refrens Blong Kristin Wok Mo Laef Miting Wokbuk
6-12 MAJ
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | 1 KRONIKEL 23-26
“Oganaesem Gud Wosip Long Tempol”
it-2 241
Ol Livaet
Deved i lukaot long wok blong oganaesem gud ol Livaet. Hem i putumap ol man blong lukaot long ol wok, ol ofisa, ol jaj, ol gad long get, mo ol tresera. Mo tu hem i mekem se plante man oli givhan long ol pris insaed long tempol, ol yad, mo insaed long ol rum blong kakae long taem blong ol ofring, oli givhan tu long ol sakrefaes, mekem ol tabu samting oli kam klin bakegen, skelem hevi blong ol samting, makem longfala blong ol samting, mo givhan blong mekem sam narafala wok blong ol gad. Hem i mekem se i gat 24 grup blong ol Livaet we oli plei miusik sem mak olsem namba blong ol grup blong ol pris, mo wanwan grup i gat prapa taem blong hem blong wok. Oli sakem ol spesel ston blong faenemaot weswan wok oli mas mekem. Oli mekem sem mak blong faenemaot weswan get wanwan grup blong gad i mas go wok long hem.—1Kr 23, 25, 26; 2Kr 35:3-5, 10.
it-2 686
Pris
Ol pris we oli wok long tempol, oli wok aninit long ol defdefren ofisa. Oli sakem ol spesel ston blong faenemaot ol wok we oli mas mekem. I gat 24 grup mo evri grup i mas wok long wan wik, hemia i min se wanwan grup i mas wok tu taem long wan yia. Be long taem blong ol spesel lafet olsem long taem blong dediketem tempol, olgeta pris oli kam wok from i gat plante taosen sakrefaes blong mekem. (1Kr 24:1-18, 31; 2Kr 5:11; skelem wetem 2Kr 29:31-35; 30:23-25; 35:10-19.) Wan pris i save kam wok long wan narafala taem, be hem i no mas mekem ol wok we oli givim finis long ol pris blong oli mekem long wik ya. Sam stori i talem se, long taem blong Jisas i gat plante pris, from samting ya ol pris long wan grup, oli save seraotem ol wok blong wan wik long ol defdefren famle long grup ya. Wanwan famle i save wok wan o tu dei, i dipen sipos oli plante o nogat.
it-2 451-452
Miusik
Taem Deved i stap rerem ol samting from tempol blong Jehova, hem i jusum 4,000 Livaet blong oli stap mekem miusik. (1Kr 23:4, 5) Long olgeta ya, i gat 288 “we oli trengud blong singsing long Jehova” mo “evriwan oli savegud fasin blong singsing.” (1Kr 25:7) Trifala man ya blong miusik Asaf, Heman mo Jedutun (narafala nem blong hem Etan) oli lidim wok ya. From we trifala ya i kamaot long ol boe blong Livae, hemia Gesom, Kohat mo Merari, mo we oli stap insaed long grup blong miusik long tempol, trifala i representem trifala famle ya blong Livae. (1Kr 6:16, 31-33, 39-44; 25:1-6) Ol boe blong Asaf, Heman mo Jedutun oli 24 evriwan mo oli pat blong 288 man ya we oli savegud miusik. Oli sakem ol spesel ston blong faenem weswan bambae i lidim wan grup blong ol man blong miusik. Mo wanwan long olgeta ya oli joen wetem 11 narafala Livaet we oli “savegud fasin blong singsing.” So insaed long wan grup i gat wan lida mo 11 narafala we sam oli pikinini blong ol lida ya wetem sam narafala Livaet. Ol Livaet we oli save gud fasin blong mekem miusik, we oli 288 ([1 + 11] × 24 = 288) oli seraot long 24 grup olsem ol pris. Sipos i gat 3,712 man ‘we oli stap lan yet’ mo oli seraotem olgeta i go long ol 24 grup ya, hemia i olsem we 155 man bakegen oli joenem wanwan long ol grup ya. Hemia i min se wan man blong miusik bambae i tijim mo trenem samwe 13 Livaet long ol defdefren save long saed blong miusik. (1Kr 25:1-31) I gat sam pris we oli stap blo long trampet, mo olgeta tu oli joen wetem ol Livaet we oli stap mekem miusik.—2Kr 5:12; skelem wetem Na 10:8.
it-1 898
Ol Gad Blong Get
Insaed Long Tempol. Bifo we King Deved i ded, hem i oganaesem wok blong ol Livaet mo ol narafala we oli wok long tempol, hemia i minim tu ol 4,000 man we oli stap gad long ol get. Ol defdefren grup bambae oli mekem wok blong olgeta blong seven dei. Wok blong olgeta i blong gad long haos blong Jehova mo oli mekem sua se ol doa oli open mo klos long stret taem. (1Kr 9:23-27; 23:1-6) Wan narafala wok we oli mekem, hemia blong lukaot long ol presen mane blong tempol we ol man oli kam putum. (2Ki 12:9; 22:4) Sam yia biaen, taem hae pris ya Jehoeada i makemaot Jehoas blong i kam king, hem i putum sam spesel gad long get blong tempol blong oli protektem Jehoas long rabis kwin ya Atalia. (2Ki 11:4-8) Taem King Josaea i spolem giaman wosip, ol man blong gad long doa oli givhan long hem blong tekemaot ol samting we oli yusum blong wosip long Bal mo oli bonem ol samting ya aotsaed long taon.—2Ki 23:4.
Ol Gudgudfala Samting
Tru Wosip Bambae i Givhan Blong Mekem Yu Glad Moa
10 Yumi wosipim Jehova, taem yumi joen blong singsing. (Sam 28:7) Long taem blong ol man Isrel bifo, singsing i wan impoten haf blong wosip blong olgeta. Hemia nao from wanem King Deved i jusumaot 288 Livaet, blong oli kam ol man blong singsing long tempol. (1 Kron. 25:1, 6-8) Tede, yumi save soemaot lav blong yumi long God, taem yumi singsing blong presem hem. Yumi no mas harem nogud sipos yumi no gat gudfala voes. Traem tingbaot: Taem yumi toktok, “yumi evriwan i stambol plante taem,” be hemia i no stopem yumi blong toktok insaed long kongregesen mo wok blong prij. (Jem. 3:2) Long sem fasin, yumi save presem Jehova nating sipos yumi ting se yumi no save singsing gud.
13-19 MAJ
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | 1 KRONIKEL 27-29
“Advaes Blong Wan Papa We i Lavem Boe Blong Hem”
Holemtaet Ol Fasin We Oli Pruvum Se Yu Yu Kristin
9 Pruvum long yu wan se ol tok blong Baebol i tru. Yumi save lusum ol fasin we oli soem se yumi man blong Jeova sipos yumi no bilif strong long ol save blong Baebol. (Filipae 1:9, 10) Evri Kristin—ol yangfala mo ol olfala tu—oli mas pruvum se bilif blong olgeta i laenap wetem trutok blong Baebol. Pol i talem long ol Kristin se: “Yufala i mas traem olgeta samting fastaem, nao yufala i save holemstrong ol samting we oli gud.” (1 Tesalonaeka 5:21) Ol yangfala Kristin long ol famle we oli onagud long God, oli mas luksave se oli no save dipen long bilif blong papa mama blong olgeta nomo. Deved i talem long stret pikinini blong hem Solomon, se hem i mas ‘save God blong papa blong hem, mo hem i mas mekem wok blong hem wetem fulhat blong hem.’ (1 Kronikel 28:9, NW ) I no naf we yangfala Solomon i lukluk nomo olsem wanem papa blong hem i mekem bilif blong hem i kam strong. Solomon hem wan i mas save Jeova, mo hem i bin tekem aksin blong mekem olsem. Hem i askem long God se: “Plis, mi wantem blong yu givim waes mo save long mi, blong mi save rul long ol man ya long stret fasin.”—2 Kronikel 1:10.
Yu Mas Wok Blong Jehova Long Olgeta Hat Blong Yu
13 Tijing we yumi kasem i klia nomo. Yumi mas wok strong moa, blong soemaot se yumi mekem wok blong Jehova long olgeta hat blong yumi. I no naf we yumi joen oltaem long ol miting blong kongregesen mo long wok blong prij. (2 Kron. 25:1, 2, 27) Sipos long hat blong yumi, yumi stap laekem “ol samting biaen,” hemia ol samting blong wol ya, yumi stap spolem fasin fren blong yumi wetem Jehova. (Luk 17:32) Taswe, blong yumi save mekem wok blong Jehova long olgeta hat blong yumi, yumi mas “agens long ol rabis fasin,” mo yumi mas “holemstrong ol gudfala fasin.” (Rom 12:9; Luk 9:62, NW) Yes, nating we i luk olsem se sam samting long wol blong Setan oli save givhan long yumi mo oli save mekem yumi harem gud, yumi mas lukaot se oli no blokem yumi blong mekem wok blong Jehova long olgeta hat blong yumi.—2 Kor. 11:14; ridim Filipae 3:13, 14.
‘Tingting Blong Yu i Mas Strong Mo Yu Mas Wok’
20 King Deved i talem long Solomon se, Jehova bambae i stap wetem hem gogo i finisim haos tempol. (1 Kronikel 28:20) Yumi save se Solomon i mas tingting dip long ol tok ya, nao hem i no ting se hem i yangfala tumas mo i no gat save blong mekem wok ya. Be hem i soemaot strong tingting, mo Jehova i givhan long hem blong i finisim nambawan haos tempol ya long seven yia haf.
21 Jehova i givhan long Solomon, mo i save givhan long yu tu, blong yu gat strong tingting mo yu mekem wok blong yu insaed long famle mo long kongregesen. (Aesea 41:10, 13) Sipos yu yu gat strong tingting blong mekem wok blong Jehova, yu save sua se bambae hem i blesem yu naoia mo long fiuja. Taswe, ‘tingting blong yu i mas strong mo yu mas wok.’
Ol Gudgudfala Samting
Stap Olsem Wan Fren Nating Se i Had
Deved i gat sam narafala fren we oli holemstrong long hem nating se i no isi. Wan long olgeta hemia Husae we Baebol i singaotem hem se “fren blong Deved.” (2Sa 16:16; 1Kr 27:33) Hem i wan haeman mo i wan fren blong Deved mo i stap oltaem wetem hem. Mo samtaem king i askem hem blong mekem sam impoten wok we ol narafala i no save.
Taem Absalom we i boe blong Deved i fos blong kam king, plante man Isrel oli sapotem hem, be i no Husae. Taem Deved i stap ronwe, Husae i go luk hem. Deved i rili harem nogud taem boe blong hem mo sam narafala we hem i trastem, oli agensem hem. Be Husae i no lego Deved mo hem i rere blong spolem rabis plan blong Absalom nating se hem i save ded from. Husae i no jes mekem olsem from we hemia i wok blong hem olsem wan haeman, be hem i pruvum se hem i wan trufala fren blong Deved.—2Sa 15:13-17, 32-37; 16:15–17:16.
20-26 MAJ
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | 2 KRONIKEL 1-4
“King Solomon i Mekem Wan Desisen We i No Waes”
it-1 174 ¶5
Ami
Taem Solomon i rul i olsem we oli raetem wan niufala japta long saed blong ol ami blong Isrel. Nating se i gat pis long taem we Solomon i rul, be hem i stap hivimap plante hos mo jariot. (Luk JARIOT.) Bighaf blong ol hos ya oli pem long Ijip mo karem i kam. So oli mas bildim sam niufala taon blong putum ol samting ya long hem. (1Ki 4:26; 9:19; 10:26, 29; 2Kr 1:14-17) Be Jehova i no blesem ol wok ya blong Solomon, afta we hem i ded mo kingdom blong hem i seraot, ami blong Isrel i no moa plante. Olsem Aesea i talem: “Sore tumas long olgeta we oli godaon long Ijip blong kasem help, olgeta ya oli dipen long ol hos, oli dipen long ol wo jariot from we oli plante, mo oli trastem ol hos blong faet from we oli strong. Be oli no lukluk i go long Tabu Man Blong Isrel, mo oli no lukaotem Jehova.”—Aes 31:1.
it-1 427
Jariot
Bifo long taem blong Solomon, Isrel i neva gat plante wo jariot. From we God i givim woning se wan king i no mas gat plante hos, olsem se kantri ya bambae i dipen long ol samting ya blong stap sef. Ol hos nao oli stap pulum ol jariot, taswe loa ya i blong mekem se oli no yusum plante jariot. (Du 17:16) Taem Samuel i givim woning long ol man Isrel from ol samting we king i save mekem long olgeta, hem i se: “Hem bambae i tekem ol boe blong yufala mo i putum olgeta long ol jariot we hos i pulum.” (1Sa 8:11) Taem Absalom mo Adonaejah i traem blong kam king, tufala i gat prapa jariot blong tufala, mo mekem 50 man i stap ron fastaem long jariot. (2Sa 15:1; 1Ki 1:5) Taem Deved i winim king blong Joba, hem i holemtaet 100 hos blong pulum jariot.—2Sa 8:3, 4; 10:18.
Blong mekem ami blong Isrel i kam bigwan moa, King Solomon i ademap namba blong ol jariot i go antap kasem 1,400. (1Ki 10:26, 29; 2Kr 1:14, 17) Long Jerusalem mo sam narafala taon we oli kolem ol taon blong jariot, hem i wokem sam spesel ples blong kipim ol tul blong faet.—1Ki 9:19, 22; 2Kr 8:6, 9; 9:25.
Ol Gudgudfala Samting
Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Seken Kronikel
1:11, 12. Samting we Solomon i askem long Jeova i soemaot se king ya i laekem tumas waes mo save. Ol prea blong yumi long Jeova oli soemaot long hem wanem we i stap long hat blong yumi. I waes blong tingting gud long wanem we yumi stap askem long prea.
27 MAJ–2 EPREL
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | 2 KRONIKEL 5-7
“Hat Blong Mi i Stap Olwe Long Ples Ya”
I Nogud Yumi Lego Ol Miting
Biaen, taem Deved i king long Jerusalem, hem i talemaot we hem i wantem bildim wan haos blong Jeova blong givim ona long hem. Wan haos we i save stap oltaem nomo long Jerusalem. Be, from we Deved i man blong faet, Jeova i talem long hem se: ‘Mi no save letem yu yu wokem haos ya blong ona long mi.’ Nao Jeova i jusum Solomon, we hem i pikinini blong Deved, blong bildim haos tempol ya. (1 Kronikel 22:6-10) I tekem seven yia haf blong bildim tempol ya, nao long 1026 B.K.T., Solomon i dediketem tempol ya. Jeova i glad tumas long haos ya, hem i se: “Mi [mi] mekem haos ya we yu yu wokem i kam tabu, i blong mi. Ples ya bambae i ples blong mekem wosip long mi, gogo i no save finis. Mi bambae mi stap lukaot gud long hem, mo tingting blong mi bambae i stap oltaem long hem.” (1 King 9:3) Bambae Jeova i agri long haos ya sipos ol man Isrel oli gohed blong stap tru long Hem. Be sipos oli lego stret rod, Jeova bambae i gowe long haos ya, mo “haos ya i kam wan hip doti nomo.”—1 King 9:4-9; 2 Kronikel 7:16, 19, 20.
it-2 1077-1078
Tempol
Histri. Long yia 607 B.K.T., ami blong King Nebukadnesa blong Babilon i kam distroem tempol. (2Ki 25:9; 2Kr 36:19; Jer 52:13) God i letem ol narafala nesen oli kam agensem Juda mo Jerusalem mo samtaem oli kam karemaot ol sas samting long tempol from we ol man Isrel oli joen long giaman wosip. Mo samtaem tempol i stap olsem we oli no lukaot gud long hem. (993 B.K.T.) Long taem blong Rehoboam boe blong Solomon, King Sisak blong Ijip i kam karemaot ol sas samting long tempol. Hemia samwe 33 yia nomo afta we oli dediketem tempol ya. (1Ki 14:25, 26; 2Kr 12:9) King Asa (977-937 B.K.T.) i respektem haos blong Jehova. Be blong protektem Jerusalem, hem i tekemaot ol silva mo gol long tempol mo givim long King Benadad blong Siria. Hem i mekem olsem blong brekem promes we King Benadad mo King Bahasa blong Isrel oli mekem.—1Ki 15:18, 19; 2Kr 15:17, 18; 16:2, 3.
Ol Gudgudfala Samting
Hem i Save “Hat blong Ol Pikinini Blong Man”
Prea blong Solomon i save mekem yumi haremgud bakegen. I tru, ol narafala man oli no naf blong savegud ol filing blong yumi, “sik blong yumi” mo “harem nogud blong yumi.” (Proveb 14:10) Be Jehova i save hat blong yumi, mo hem i rili kea long yumi. Taswe taem yumi prea mo talemaot evri samting long hat blong yumi bambae yumi haremgud. Baebol i talem se: “Yufala i mas lego ol wari blong yufala long hem, from we hem i kea long yufala.”—1 Pita 5:7.
10-16 EPREL
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | 2 KRONIKEL 8-9
“Waes i Impoten Long Hem”
Taem Fasin Blong Givim i Kam Bigwan
I tru se, kwin blong Seba tu i mekem bigfala samting taem hem i yusum prapa taem mo paoa blong hem blong go visitim Solomon. I luk olsem se Seba i stap long kantri ya we tede oli kolem Ripablik blong Yemen. Taswe kwin mo ol kamel blong hem, we oli stap karem plante samting, maet oli mekem wan trip blong 1,900 kilometa blong go kasem Jerusalem. Olsem Jisas i talem, “hem i aot long narasaed wol.” ?From wanem kwin Seba i traehad bigwan olsemia? Faswan samting se hem i kam “blong harem waestok blong King Solomon.”—Luk 11:31.
Wan Visit We i Karem Gudfala Frut
Be taem kwin ya i kam long Jerusalem “hem i tekem plante man blong hem i kam wetem hem, mo i putum plante samting long ol kamel blong hem. . . . I gat ol lif blong wokem senta mo blong putum long kakae blong mekem i tes gud, mo ol ston we oli flas gud, mo gol we i plante we plante.” (1 King 10:2a) Sam man oli talem se tok ya “plante man blong hem” maet i minim tu se i gat ol soldia blong protektem hem. I stret nomo blong talem olsem, from we kwin ya i wan haefala woman, mo hem i karem plante samting wetem hem we praes blong olgeta i bigwan tumas.
Be, makemgud se kwin ya i harem nius blong Solomon “mo nius blong Hae God we king ya i stap leftemap nem blong hem.” Taswe hemia i no jes wan trip blong mekem bisnes. I klia se stamba risen we i pusum kwin ya blong kam, hemia blong harem waes blong Solomon—no maet blong lanem samting long saed blong Jeova, God ya blong Solomon. Kwin ya i kamaot long laen blong Sem no Ham, we oli bin wosip long Jeova. Taswe, maet hem i wantem save moa long saed blong wosip blong ol bubu blong hem.
Wan Visit We i Karem Gudfala Frut
Taem kwin blong Seba i luk se Solomon i waes tumas mo kingdom blong hem i rij we i rij, kwin ya i ‘sapraes tumas, i no moa askem wan samting bakegen.’ (1 King 10:4, 5) Sam man oli talem se tok ya i minim we kwin “i no moa save toktok.” !Wan man blong stadi i talem tu se, maet ae blong hem i dak! Nating se i olsem wanem, be i sua se olgeta samting we kwin ya i luk mo i harem oli mekem hem i sapraes bigwan. Hem i talem se ol man blong wok blong Solomon oli laki tumas blong harem ol waestok blong king ya, mo hem i presem Jeova we i putumap Solomon olsem king. Biaen, hem i givim plante sas presen i go long king ya. Gol we hem i givim i kasem samwe long 40,000,000 dola, long mane blong tede. Solomon tu i givim presen, “ol samting we kwin ya i askem, king i givim olgeta i go long hem, mo i givim sam moa samting bakegen long hem long gladhat blong hem.”—1 King 10:6-13.
it-2 990-991
Solomon
Kwin i sapraes tumas blong luk naesfala tempol mo haos blong Solomon. Hem i sapraes long ol wokman we oli stap sevem kakae mo dring long tebol blong king, klos blong ol wokman ya mo long ol sakrefaes we oli bon fulwan we oli mekem oltaem long tempol, nao hem i “no moa save toktok.” Afta hem i talem se: “!Yu luk! Samting we mi mi harem i smol nomo. Yu yu waes moa mo yu rij moa i bitim wanem we mi harem.” Mo hem i talem tu se ol wokman ya oli mas glad blong gat wan king olsem. From ol samting ya, kwin i presem mo i leftemap Jehova God se hem i lavem ol man Isrel nao i putumap Solomon olsem king blong i jajem ol man long jastis mo rul long stret fasin.—1Ki 10:4-9; 2Kr 9:3-8.
Ol Gudgudfala Samting
it-2 1097
Jea Blong King
I nogat wan jea blong king long Isrel we Baebol i tokbaot ol ditel blong hem olsem hemia we Solomon i mekem. (1Ki 10:18-20; 2Kr 9:17-19) I luk olsem se jea ya i stap long “Haos Blong Jea Blong King,” hemia wan long ol bilding we i stap long Hil Ya Moria long Jerusalem. (1Ki 7:7) Jea ya hem i wokem ‘long tut blong elefen mo i blokem long gol we i klin gud. Biaen long jea ya i gat wan smol ruf we i raon, mo long tufala saed blong jea ya i gat ples blong putum han long hem.’ I tru se men samting we oli yusum blong wokem jea ya hemia tut blong elefen, be maet oli folem teknik we oli yusum blong bildim ol samting long tempol. I min se oli wokem long wud fastaem mo blokem long gol we i klin gud biaen oli ademap ol tut blong elefen blong flasem jea ya. Taswe taem ol man we oli luk jea ya, oli save ting se ful jea ya oli wokem long tut blong elefen mo gol. Biaen Baebol i tokbaot ol sikis step blong go antap long jea blong king, mo i gohed i se “i gat tu laeon i stanap long tufala saed ya blong putum han. Mo i gat 12 laeon long ol sikis step ya, wanwan long olgeta oli stanap long tufala en blong ol step ya.” (2Kr 9:17-19) I stret nomo we hem i yusum laeon olsem saen blong rul blong hem. (Je 49:9, 10; Re 5:5) Ol 12 laeon ya oli pija blong ol 12 traeb blong Isrel mo oli soemaot se Isrel i sapotem mo i stap aninit long rul blong Solomon. Mo i gat wan stul blong leg we oli wokem long gol we i joen wetem jea ya. Fasin we oli tokbaot ol ditel blong naesfala jea ya we oli wokem long tut blong elefen mo gol, smol ruf blong hem mo ol laeon we oli stap long fored blong hem, i soemaot se jea ya i naes moa bitim eni narafala jea blong king long taem ya. Ol samting we ol man blong akeoloji oli faenem, mo ol olfala ston we i gat ol raeting long hem, mo samting we Baebol i talem, oli soemaot se i nogat wan jea blong king bifo we i olsem. Man we i raetem buk blong Kronikel i talem se: “I no gat wan narafala kingdom we i mekem wan samting olsem.”—2Kr 9:19.
17-23 EPREL
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | 2 KRONIKEL 10-12
“Folem Ol Waes Advaes Blong Kasem Ol Blesing”
Hem i Gat Janis Blong Mekem God i Glad
Maet Rehoboam i harem se i fasfas from samting we ol man oli askem. Hem i harem se sipos hem i mekem samting we oli askem, hemia i min se hem wetem ol famle blong hem mo ol haeman, bambae oli mas lego sam rij samting we oli laekem. Mo sipos hem i no wantem lesin long ol man, bambae oli rebel agensem hem. ?Bambae hem i mekem wanem? Niufala king ya i askem advaes long ol olfala we oli bin stap givim advaes long Solomon. Mo biaen hem i askem advaes tu long ol yangfala we oli gat sem yia olsem hem. Rehoboam i folem advaes blong ol yangfala ya blong mekem i nogud long ol man. Hem i talem se: “Mi bambae mi mekem yok blong yufala i hevi moa mo bambae mi ademap moa samting long yok ya. Papa blong mi i yusum wip blong panisim yufala, be mi bambae mi mekem long wip we ol en blong hem oli sap.”—2 Kron. 10:6-14.
?Olsem Wanem Yu Save Mekem Ol Gudfala Disisen?
Insaed long kongregesen tu, i gat ol bigman long saed blong spirit we Jeova i givim long yumi, blong yumi save toktok wetem olgeta long ol disisen blong yumi. (Efesas 4:11, 12) Be, taem yumi askem advaes long narafala man, yumi no mas folem fasin blong sam man. Olgeta oli go luk wan afta narawan, go kasem we oli faenem wan man we i talem samting we i laenap wetem tingting blong olgeta nomo, nao oli folem advaes blong hem. Mo tu, yumi mas tingbaot woning long stori blong Rehoboam. Taem hem i mas mekem wan impoten disisen, hem i kasem gudfala advaes long ol olfala man we oli bin wok wetem papa blong hem. Be, hem i no folem advaes blong olgeta, hem i go askem advaes long ol yangfala man we oli gruap wetem hem. From we hem i lesin long ol advaes blong ol yangfala ya, hem i mekem wan nogud disisen mo bighaf long ol man long teritori blong hem oli agens long hem.—1 King 12:1-17.
Taem yu askem advaes, yu mas askem long olgeta we oli fesem plante trabol finis long laef blong olgeta, mo we oli gat plante save blong Baebol, mo we oli tinghae long ol stret rul blong Baebol. (Ol Proveb 1:5; 11:14; 13:20) Sipos yu gat janis, yu mas tektaem blong tingting dip long ol rul we oli joen wetem disisen ya mo olgeta save we yu bin kasem long saed ya. Taem ol samting oli kam klia long tingting blong yu folem Tok blong Jeova, ating bambae yu luksave stret disisen blong mekem.—Filipae 4:6, 7.
it-2 768 ¶1
Rehoboam
Rehoboam i flas mo i tinghae long hem wan, taswe plante man oli no laekem hem. So olgeta we oli sapotem haos blong Deved, i gat laen blong Juda mo Benjamin nomo. Mo tu, i gat ol pris wetem ol Livaet blong tufala kingdom ya (Juda mo Isrel) mo i gat wanwan man blong ol ten traeb tu we oli sapotem hem.—1Ki 12:16, 17; 2Kr 10:16, 17; 11:13, 14, 16.
Ol Gudgudfala Samting
it-1 966-967
Dimon We i Luk Olsem Nani
Ol tok we Josua i talem long Josua 24:14 i soemaot se giaman wosip blong ol man Ijip i gat paoa long ol man Isrel taem oli bin stap longwe, mo Esikel i talem se ol man Isrel oli gohed nomo blong wosipim ol giaman god. (Esi 23:8, 21) Sam man blong stadi oli tokbaot sam pruf we i soemaot se ol man Isrel oli stap mekem wosip blong nani, olsem we plante man Ijip oli stap mekem, speseli long not blong Ijip. Wan pruf hemia loa we God i givim long ol man Isrel long draeples blong stopem olgeta blong no mekem “sakrefaes long ol dimon we oli luk olsem nani,” (Le 17:1-7) mo seken pruf se Jeroboam i putumap ol “pris blong hem blong oli wok long ol hae ples blong wosip, mo blong oli pris blong ol dimon we oli luk olsem nani, mo blong ol yang buluk we hem i bin wokem.” (2Kr 11:15) Herodotus (II, 46) i talem se ol man Gris oli bilif long god ya Pan we i haf man haf nani, mo i god blong bus we i stap pulum man blong mekem seks, hem i olsem wan man we i gat hon blong nani, tel blong nani, mo leg blong nani. Hemia i sem mak long wan wosip we oli stap mekem long Ijip. Sam man oli talem se bilif blong ol giaman god ya we oli haf man haf animol, i pulum ol man blong oli tingbaot Setan se hem i gat tel, hon mo leg olsem nani. Hemia bilif blong plante man we oli talem se oli Kristin long taem we ol jos oli stap long tudak.
Olgeta ya we “oli gat ol hea” (seʽi·rimʹ) yumi no save stret se oli wanem. Sam man oli ting se olgeta ya oli ol trufala nani o ol aedol we oli luk olsem ol nani, be i nogat wan ples we i pruvum samting ya. Mo Baebol tu i no talem stret se oli olsem wanem. Maet oli yusum tok ya jes blong soem se ol man we oli wosipim ol giaman god ya oli tingbaot ol god ya se oli luk olsem ol nani o oli gat hea olsem ol nani. O maet oli yusum tok ya “ol nani” blong soem se oli no laekem nating evri aedol we ol man oli stap wosipim. Mo tok we oli yusum blong tokbaot ol aedol, hem i kamaot long wan tok we i minim “sitsit,” be hemia i no minim se oli yusum ol sitsit blong wokem ol aedol ya.—Le 26:30; Du 29:17.
24-30 EPREL
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | 2 KRONIKEL 13-16
“?Wetaem Yumi Save Trastem Jehova?”
Yang Man—?Olsem Wanem Blong Winim Tras Blong Ol Narafala?
12 Taem King Asa i yang, hem i gat tingting daon mo i no fraet. Tingbaot, taem hem i tekem ples blong papa blong hem, Abaejah, hem i mekem wan kampen agensem wosip blong ol aedol. Mo tu, “hem i talem long Juda blong i lukaotem Jehova we i God blong ol olfala blong olgeta, mo blong i obei long Loa mo komanmen blong God.” (2 Kron. 14:1-7) Mo taem Jeraha blong Itiopia i kam wetem 1,000,000 soldia blong faet agensem Juda, Asa i waes blong askem help blong Jehova, hem i se: “O Jehova, yu yu no wari sipos olgeta we yu stap givhan long olgeta oli plante, o oli no gat paoa. Givhan long mifala, O Jehova, God blong mifala, from we mifala i stap dipen long yu.” Ol gudfala toktok ya oli soemaot se Asa i trastem Jehova bigwan blong i sevem hem mo ol man blong hem. Asa i trastem Papa blong hem long heven, mo “Jehova i winim ol man Itiopia.”—2 Kron. 14:8-12.
Yang Man—?Olsem Wanem Blong Winim Tras Blong Ol Narafala?
13 Maet yu agri se hemia wan bigfala jalens taem Asa i fesem wan ami blong 1,000,000 soldia, be hem i winim jalens ya. Be sore tumas, taem hem i fesem wan narafala jalens we i smol moa, hem i no askem help blong Jehova. Taem rabis King Bahasa blong Isrel i mekem Asa i fraet, hem i girap i go askem help long king blong Siria. !Wan disasta i kamaot from desisen ya! Tru long profet Hanani, Jehova i talem long Asa se: “From we yu dipen long king blong Siria be yu no dipen long Jehova we i God blong yu, ol ami blong king blong Siria oli no moa stap long han blong yu, oli ronwe finis.” Blong talem stret, stat long taem ya, oltaem Asa i fesem ol faet. (2 Kron. 16:7, 9; 1 King 15:32) ?Hemia i tijim yu long wanem lesen?
Yang Man—?Olsem Wanem Blong Winim Tras Blong Ol Narafala?
14 Gohed blong gat tingting daon mo gohed blong dipen long Jehova. Taem yu baptaes, yu soem se yu bilif strong long Jehova mo yu trastem hem. Mo Jehova i glad blong givim janis long yu blong kam wan memba blong famle blong hem. Naoia impoten samting i blong gohed blong dipen long Jehova. Maet i isi blong dipen long Jehova taem yu mas mekem ol bigfala desisen we i save jenisim laef blong yu, ?be olsem wanem long ol smosmol desisen? !I impoten tumas blong trastem Jehova taem yu mekem ol desisen, i minim tu ol pleplei, wok, mo ol samting we yu wantem kasem long laef! Yu no mas dipen long prapa waes blong yu. Be yu lukaotem ol rul blong Baebol we oli stret long situesen blong yu, mo yu folem ol rul ya. (Prov. 3:5, 6) Sipos yu mekem olsem, bambae yu mekem Jehova i glad, mo bambae olgeta long kongregesen oli respektem yu.—Ridim 1 Timoti 4:12.
Ol Gudgudfala Samting
!Mekem Wok Blong Jehova Long Olgeta Hat Blong Yu!
7 ?Olsem wanem blong save sipos yumi stap mekem wok blong Jehova long olgeta hat blong yumi? Yumi mas tingting gud long ol kwestin ya: ‘?Mi mi obei long Jehova taem i had blong mekem samting we hem i askem? ?Mi mi gat strong tingting blong mekem kongregesen i stap klin?’ Traem tingbaot strong tingting we Asa i gat, blong karemaot olfala bubu woman blong hem long jea blong kwin. Maet yu tu yu nidim strong tingting olsem. Yu traem tingbaot sipos wan famle no gudfala fren blong yu i mekem bigfala sin mo i no tanem tingting, nao kongregesen i mas putumaot hem. ?Olsem wanem? ?Yu yu gat strong tingting blong no moa joen wetem hem? ?Hat blong yu i pusum yu blong mekem wanem?
...........................................................
▪ Ol tru Kristin oli oganaes blong mekem wan wok. (Matiu 24:14; 1 Timoti 2:3, 4) Jisas i talem long ol man we oli biaen long hem blong oli talemaot gud nius long saed blong kingdom long olgeta nesen, hemia wan wok we i no save kamtru sipos i nogat wan gudfala plan. Eksampol, i sua se bae yu naf blong fidim wan man nomo, be sipos yu mas fidim plante taosen o milian man, bambae yu nidim wan grup blong ol man we oli oganaes gud mo evriwan i folem gud wan plan. Blong finisim wok ya, ol tru Kristin oli mas wok “we solda blong wan i joen long solda blong narawan” o “oli joengud blong mekem wok blong God.” (Sefanaea 3:9; Byington) ?Yu ting se i posibol blong ol man we oli kamaot long ol defdefren nesen, lanwis o kala, oli wok tugeta we i nogat wan gudfala plan? Ansa i klia nomo.
▪ Ol tru Kristin oli oganaes blong sapotem mo leftemap tingting blong ol narafala. Wan man we i stap klaem hil hem wan, hem i save jusum weples blong klaem mo hem i no nid blong lukaot long ol narafala we oli no save klaem gud. Be sipos hem i kasem wan aksiden o i nidim help, bambae hem i stap long denja from we i nogat man blong halpem hem. I no waes blong man i stap hem wan. (Proveb 18:1) Sipos ol Kristin oli wantem folem tok blong Jisas, oli mas halpem mo sapotem ol narafala. (Matiu 28:19, 20) Long ol miting blong kongregesen i gat ol gudfala advaes blong Baebol, ol trening, mo ol tok blong leftemap tingting blong evriwan blong oli gohed blong holemstrong. Sipos oli no oganaesem wan Kristin miting blong tijim ol man mo mekem wosip, ?bambae ol man oli go wea blong kasem ol tijing blong Jehova?—Hibru 10:24, 25.
▪ Ol tru Kristin oli oganaes blong wosipim God tugeta. Taem ol sipsip oli lesin long voes blong Jisas we i lida blong olgeta, oli kam “wan grup nomo.” (Jon 10:16) Oli no stap wanwan olbaot long ol defdefren jos mo grup, mo oli no seraot from ol defren bilif. Be oli “gat wan tingting nomo.” (1 Korin 1:10) Blong joengud tugeta, yumi nidim oda, mo blong gat oda yumi nidim se ol samting i oganaes. Olgeta nomo we oli joengud tugeta oli save kasem blesing blong God.—Sam 133:1, 3.
Plante milian man we oli lavem God mo oli lavem trutok blong Baebol, oli wantem joen long wan oganaesesen we i folemgud ol advaes blong Baebol. Oganaesesen blong ol Witnes blong Jehova long fulwol, i joengud, i oganaes, mo i traehad blong mekem samting we God i wantem. Oli sua se promes blong Jehova bambae i kamtru, hemia se: “Bambae mi stap long medel blong olgeta, mo bambae mi wokbaot wetem olgeta, mo bambae mi mi God blong olgeta, mo olgeta bambae oli man blong mi.” (2 Korin 6:16) Yu tu yu save kasem naesfala blesing ya sipos yu wosipim Jehova God long oganaesesen blong hem.
Kwestin
?Sipos wan Kristin i sik o i travel mo i no save joen long Memoriol, hem i save mekem Memoriol wan manis afta?
Bifo ol man Isrel oli stap mekem Pasova evri yia long namba 14 dei blong faswan manis, hemia Nisan (o, Abib). Be long Namba 9:10, 11 i tokbaot wan narafala samting i se: “Yu talem long ol laen blong Isrel se: ‘Nating sipos wan long yufala no wan long fiuja jeneresen blong yufala, i no klin from we hem i tajem wan dedbodi, o sipos hem i aot i go stap long wan ples we i longwe, be hem i save mekemrere yet sakrefaes blong Pasova blong ona long Jehova. Hem i mas mekemrere sakrefaes ya long namba 14 dei blong seken manis, [hemia Iya, o Sif] long taem we san i godaon mo ples i no tudak yet. Hem i mas kakae sakrefaes ya wetem bred we i no gat is mo ol lif we oli konkon.’”
Makem se hemia i no minim se i gat tu defren dei we ol man Isrel o wanwan famle i save jusum blong mekem Pasova (Nisan 14 o Sif 14). Rod ya blong mekem Pasova long seken manis i no blong evriwan. Hem i blong ol man Isrel we oli no klin long Nisan 14 o blong olgeta we oli aot nao oli no stap long ples blong mekem Pasova.
Baebol i tokbaot wan taem nomo we evri man oli mekem Lafet Blong Bred We i No Gat Is long seken manis, hemia long taem blong King Hesekia. I no bin gat taem blong rere lafet ya long faswan manis (ol pris oli no redi mo ol man oli no kam wanples yet), so oli mekem long namba 14 dei blong seken manis.—2 Kronikel 29:17; 30:1-5.
Nating se i olsem, ol man Jiu oli gohed blong mekem Pasova long dei we God i stanemap finis. (Eksodas 12:17-20, 41, 42; Levitikas 23:5) Jisas mo ol disaepol blong hem oli mekem lafet ya olsem we Loa i talem, oli tinghae mo oli rere from dei ya. Luk i talem se: “Long dei blong Lafet Blong Bred We i No Gat Is, ol man oli stap kilim animol blong mekem lafet blong Pasova, nao Jisas i sanem Pita mo Jon, i talem long tufala se: “Yutufala i go mekemrere kakae blong Pasova blong yumi kakae.”—Luk 22:7, 8.
Long taem ya nao, Jisas i stanemap Kakae Blong Masta we ol Kristin tede oli stap mekem evri yia. I rili impoten we ol Kristin oli joen long lafet ya. Ol Witnes blong Jehova oli luk se dei ya i impoten moa i bitim eni narafala dei. Ol tok blong Jisas oli pruvum samting ya, hem i se: “Yufala i mas gohed blong mekem samting ya oltaem blong tingbaot mi.” (Luk 22:19) Taswe wanwan long ol Witnes blong Jehova oli mas blokem dei ya plante manis bifo, long rod ya bambae oli fri blong joen long lafet ya. Long yia ya, bambae oli mekem Kakae Blong Masta long Tusde 6 Eprel 1993, afta we san i godaon.
Be maet i save gat sam samting we oli hapen we yumi no tingbaot, olsem yumi sik o travel we i blokem wan Kristin blong joen long Memoriol olsem we hem i bin plan blong mekem. ?Bambae yumi mekem wanem long taem olsem?
Long taem blong lafet ya, olgeta we tabu spirit i makemaot olgeta blong oli laef long heven, oli kakae bred we i nogat is mo dring red waen we bambae oli pasem. (Matiu 26:26-29; Luk 22:28-30) Sipos wan long olgeta ya i sik, i stap ledaon nomo long bed long haos o long hospital, ol elda long kongregesen bambae oli mekem plan blong wan long olgeta i karem bred mo waen blong man ya. Biaen hem i tokbaot sam vas blong Baebol long saed blong lafet ya, mo pasem bred mo waen long man ya. O sipos wan long olgeta i stap longwe long kongregesen blong hem, hem i mas mekem plan blong joen long wan narafala kongregesen klosap.
Be long sam spesel kes, folem samting we i stap long Namba 9:10, 11 mo eksampol we i stap long 2 Kronikel 30:1-3, 15, wan tabu Kristin i save mekem Kakae Blong Masta afta long 30 dei (wan manis, oli kaontem ol dei folem mun).
Grup blong “ol narafala sipsip” blong Jisas we oli gat hop blong laef olwe long paradaes long wol, oli no stap aninit long oda ya blong kakae bred mo dring waen. (Jon 10:16) I rili impoten blong oli joen evri yia long lafet ya, be oli no mas kakae bred mo dring waen. So sipos wan long olgeta i sik o i travel mo i no save joen long eni kongregesen long taem ya, hem i save ridim sam vas hem wan mo stori blong Jisas taem hem i stanemap lafet ya. Afta, hem i prea blong Jehova i blesem program we i stap gohed long fulwol. Long kes ya, i no nid blong mekem plan blong wan miting o wan spesel tok wan manis afta.